WASHINGTON, 22. svibnja (Hina/AFP) - General Wesley Clark, koji je vodio zračne napade Sjevernoatlantskog saveza protiv SR Jugoslavije 1999. godine, u svojoj knjizi koja u SAD-u treba izaći u utorak prisjeća se kako ga je Pentagon
spriječio da donese odluku o razmještanju kopnenih snaga na teritoriju te zemlje.
WASHINGTON, 22. svibnja (Hina/AFP) - General Wesley Clark, koji je
vodio zračne napade Sjevernoatlantskog saveza protiv SR
Jugoslavije 1999. godine, u svojoj knjizi koja u SAD-u treba izaći u
utorak prisjeća se kako ga je Pentagon spriječio da donese odluku o
razmještanju kopnenih snaga na teritoriju te zemlje.#L#
U djelu pod naslovom "Waging Modern War" ("Vođenje modernog rata"),
bivši zapovjednik NATO-a za Europu ocjenjuje da bi rat koji je
trajao 78 dana bio brže završen da je on imao ovlasti poslati
borbene helikoptere Apache i topništvo Saveza protiv srpskih snaga
na Kosovu.
General se pritom prisjeća kako je počeo njegov sukob s bivšim
američkim ministrom obrane Williamom Cohenom koji se usprotivio
razmještanju kopnenih snaga.
Prve trzavice pojavile su se ljeta 1997. u trenutku kada je general
Clark preuzeo vrhovno zapovjedništvo savezničkih snaga u Europi.
Na razgovoru u Pentagonu s Williamom Cohenom Clark se založio za
tvrđu taktiku u BiH, ali ministar nije bio u potpunosti
zadovoljan.
"Primijetio sam da se njegovo ponašanje izmijenilo, postao je
hladan i dalek, gledao me i ja sam mu rekao: 'Gospodine ministre, ja
sam na vašoj crti, zar ne'? 'Jedva', odgovorio je", prepričava u
knjizi Clark.
U proljeće 1998. godine kada su na Kosovu počeli sukobi, Clark je
poslao pismo u kojem je od Cohena zatražio da eksplicitno ponovi da
će NATO intervenirati ako Beograd napadne stanovnike albanske
nacionalnosti.
Dan nakon toga, tadašnji pomoćnik načelnika glavnog stožera
general Joseph Ralston rekao je Clarku da je "ministar ljut zbog
pisma". "Imamo proračun, imamo proširenje NATO-a, nemamo vremena
baviti se drugim stvarima", piše o tom razgovoru Clark.
Kada je krajem ožujka buknuo rat, Clark je, prema vlastitim
riječima, vrlo brzo shvatio da bombardiranja neće srušiti režim
bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića i da treba
početi razmatrati opciju razmještanja kopnenih snaga.
Međutim, po Clarku, protivljenje Pentagona bilo je tako žestoko da
ga se čak pokušavalo udaljiti od proslave 50. obljetnice NATO-a u
Washingtonu u travnju 1999. iz straha da će tom prigodom
progovoriti o svojoj ideji.
Iako je, kako tvrdi, kasnije vidio transkripte razgovora američkog
predsjednika Billa Clintona i britanskog premijera Tonyja Blaira u
kojima je američki šef države podržavo razmještanje kopnenih
snaga, general Clark nikada za takvu intervenciju nije dobio
dopuštenje.
(Hina) maš ii