BL-US-skupovi-Društvo-Glad-Tržište/cijene-Strana pomoć BELGIJA-LE SOIR OD 14.5.01. SUMMIT SIROMAŠNIH ZEMALJA BELGIJALE SOIR14. V. 2001.Esplanada Pedesete obljetnice preuređena za pravedniji svijet"'U nas ljudi čeprkaju po zemlji da
nađu hranu, dok si drugi mogu priuštiti putovanje u svemir'. Clementine Ouedraogo je potresena i ljutita. Došla je iz Burkine Faso uime udruge 'Promo femmes', kako bi stotinama osoba okupljenim na esplanadi Pedesete obljetnice u Bruxellesu rekla da je moguć drugačiji svijet. 'Računamo na vas, reći će. Ne može se boriti protiv siromaštva a da se ne postavljaju pitanja bogatima, dodaje Haićanin Camille Chalmers, koji upozorava na 'svjetski nered' koji stvara obilje i rastrošnost s jedne, a bijedu s druge strane. Nije riječ o 'podjeli, već o poštovanju temeljnih prava', misli Aminata Toure Barry iz Malija.Prema mišljenju organizatora, oko tri tisuće ljudi odgovorilo je na poziv pedesetak belgijskih i stranih organizacija koje žele pravedniji svijet. Izgled summita slavoluka Pedesete obljetnice, 'simbola kolonizacije i eksploatacije' (bogatstva Konga, op.ur.), promijenio je transparent koji je preuzeo naziv prvog summita građanskog društva što se prošle zime održao u Porto Alegreu: 'Moguć je drugačiji svijet'. Na stupovima slavoluka razapeta su i
BELGIJA
LE SOIR
14. V. 2001.
Esplanada Pedesete obljetnice preuređena za pravedniji svijet
"'U nas ljudi čeprkaju po zemlji da nađu hranu, dok si drugi mogu
priuštiti putovanje u svemir'. Clementine Ouedraogo je potresena i
ljutita. Došla je iz Burkine Faso uime udruge 'Promo femmes', kako
bi stotinama osoba okupljenim na esplanadi Pedesete obljetnice u
Bruxellesu rekla da je moguć drugačiji svijet. 'Računamo na vas,
reći će. Ne može se boriti protiv siromaštva a da se ne postavljaju
pitanja bogatima, dodaje Haićanin Camille Chalmers, koji upozorava
na 'svjetski nered' koji stvara obilje i rastrošnost s jedne, a
bijedu s druge strane. Nije riječ o 'podjeli, već o poštovanju
temeljnih prava', misli Aminata Toure Barry iz Malija.
Prema mišljenju organizatora, oko tri tisuće ljudi odgovorilo je na
poziv pedesetak belgijskih i stranih organizacija koje žele
pravedniji svijet. Izgled summita slavoluka Pedesete obljetnice,
'simbola kolonizacije i eksploatacije' (bogatstva Konga, op.ur.),
promijenio je transparent koji je preuzeo naziv prvog summita
građanskog društva što se prošle zime održao u Porto Alegreu:
'Moguć je drugačiji svijet'. Na stupovima slavoluka razapeta su i
druga platna koja traže poništenje vanjskog duga Trećeg svijeta.
Kroz glazbu, 'kazalište akcije' i nastupe građana iz
najsiromašnijih zemalja na planetu, htjelo se izbjeći da susret UN-
a na vrhu prođe nezapaženo. Ili da se pretvori u simpatičnu
frazeologiju bez učinka. Na podiju slavoluka, Tajlanđanin Shalmali
Gutall čak je posumnjao da konferencija, pod izlikom pomoći
razvitku, ide na ruku agendi bogatih zemalja, a ne interesima
siromašnih. Dok milijuni ljudi nemaju vode za piće, nepismeni su i
gladni.
Skup koji je prošao bez izgreda, a bio je solidaran s jugom i po
neumoljivom suncu, bio je također dio 'spektakularnog' rada koji je
prošlog četvrtka započelo mnoštvo nevladinih organizacija iz
bogatih i siromašnih zemalja pozvanih da sudjeluju u službenim
rasprama. Politička izjava tih udruga o kojoj se raspravlja već
godinu dana, predočit će se sudionicima na konferenciji UN-a.
Zadnje su se potankosti trebale utvrditi jučer navečer. U tekstu će
se zahtijevati potpuno i bezuvjetno poništenje duga najmanje
razvijenih zemalja, slobodan pristup proizvoda iz tih zemalja
tržištima bogatih zemalja, povećanje javne pomoći za razvitak,
nadzor nad trgovinom oružjem itd.
U subotu navečer, izaslanstvo nevladinih organizacija primio je
Rubens Ricupero, glavni tajnik CNUCED-a (Konferencija UN-a za
trgovinu i razvitak), UN-ove ustanove za Treći svijet koja je i
organizator susreta na vrhu. On se složio s mnogim zahtjevima i
kritikama svojih gostiju. No istodobno je i smanjio njihova
očekivanja rekavši da bi konferencija u Bruxellesu, u nedostatku
prave moći odlučivanja, mogla dovesti do promjene pojma, ali ne i
sadržaja, kada je riječ o dugu i o pristupu tržištima", piše
Philippe Regnier.