PRIORITET HRVATSKE U ODNOSIMA S NATO-OM: PLAN MAP

piše: Maša Taušan, posebna izvjestiteljica Hine iz Bratislave BRATISLAVA, 10. svibnja (Hina) - Prioritet Hrvatske u odnosima sa Sjeveroatlanskim savezom u ovom je trenutku priključivanje programu Membership Action Plan (MAP) čime bi se Zagreb gotovo automatski pridružio i zemaljama skupine VILNIUS 9 (V 9), aspirantima za članstvo u NATO-u, čiji će se premijeri krajem tjedna okupiti u Bratislavi kako bi započeli diplomatsku inicijativu čiji bi cilj bio njihov zajednički ulazak u NATO na praškom summitu krajem slijedeće godine.#L# Na konfernciji u Bratislavi od 10. do 12. svibnja pod nazivom "Europske nove demokracije: vodstvo i odgovornost" okupit će se predsjednici vlada zemalja V 9 - Albanije, Bugarske, Estonije, Latvije, Litve, Rumunjske, Makedonije, Slovenije i Slovačke, a pozvan je i hrvatski premijer Ivica Račan. V 9 je neformalna skupina zemalja aspiranata za NATO koji su prije godinu dana u Vilniusu potpisale zajedničku izjavu solidarnosti kojom pozivaju NATO da ih zajedno u "velikom prasku" primi u svoje članstvo. Prioritet Hrvatske u ovom trenutku je ulazak u MAP, NATO-v program harmonizacije države i društva lansiran na summitu u Washingtonu 1999. u kojemu su već dvije godine sve zemlje vilniuske skupine, rekao je u razgovoru za Hinu diplomatski stručnjak za pitanja Saveza. "Mi ćemo sada u Bruxellesu jasno i glasno zatražiti" da se Hrvatsku uključi u MAP, rekao je izvor koji je želio ostati neimenovan. "Ono što u ovom trenutku smatramo važnim, prioritetnim, što smatramo da Hrvatskoj pripada i da treba dobiti to je Membership Action Plan", dodao je. Hrvatski premijer Ivica Račan članstvo u MAP-u trebao bi zatražiti 16. svibnja u Bruxellesu na sastanku Sjeveroatlanskog vijeća NATO- a, a taj bi zahtjev mogao biti realiziran do kraja godine. MAP ni u kojem slučaju nije jamstvo za ulazak u Savez, a ipak s druge strane predstavlja izdvojen status za europske zemlje članice Partnerstva za mir (PFP) koje pretendiraju ući u NATO. Te su zemlje, pojašnjava stručnjak, sigurno bliže NATO-u od zemalja Srednje Azije koje su također članice Partnerstva za mir. MAP ima pet poglavlja - političko, gospodarsko, pravno, sigurnosno i vojno. Program je utemeljen na neki način i zato što je NATO uvidio da su tri prve države bivšeg Istočnog bloka koje je primio na summitu u Madridu 1997. - Mađarska, Poljska i Češka, u članstvo Saveza ušle gotovo potpuno nespremne. U proces MAP ulazi se odlukom Sjeveroatlanskog vijeća a nakon svakog godišnjeg ciklusa zemlja priprema godišnji dokument o prilagodbama koje je učinila. MAP je uvjet i da se Hrvatska priključi skupini V 9 iako hrvatski dužnosnici već više od pola godine sudjeluju na sastancima te skupine te se Zagreb nalazi u statusu između promatrača i člana, a prema nekim analitičarima može se reći da je Hrvatska de facto već unutar skupine. "Naš status je nešto između promatrača i stalnog sudionika jer smo u situaciji da ni jedan sastank V 9 ne prolazi bez Hrvatske", rekao je analitičar. Hrvatska bi dakle, ako uđe u MAP i vilniusku skupinu do kraja godine, na summitu u Pragu krajem 2002. formalno imala isti status kao zemlje V 9. "Međutim, te bi zemlje završavale treći godišnji ciklus MAP-a dok bi Hrvatska istovremeno završavala tek prvi" čime se ipak nalazi iza njih, ocijenio je analitičar. Najveće izglede da budu pozvane u NATO na sastanku u vrhu u Pragu u studenom 2002. imaju Slovačka i Slovenija. Ostale članice V 9 iz različitih razloga imaju manje izglede: Latvija, Litva i Estonija teško će ući zajedno u prvom valu jer bi tada NATO došao do granice s Rusijom i poremetio i onako krhke odnose s Moskvom. Rumunjsku je favorizirala Francuska te bez nekih konkretnih postignuća Bukurešta gotovo od nje napravila "slučaj" na madridskom summitu. Bugarska je pokazala interes za dobru suradnju sa Savezom kada je tijekom napada NATO-a na SRJ onemogućila ruskim transportnim zrakoplovima prelijetanje njezinog prostora ali je daleko od ispunjavanja standarda Saveza. Makedonija je tada također pokazala kooperativnost ali je danas zbog sukoba makedonskih snaga sigurnosti i albanskih ekstremista dalje od članstva u Savezu nego što je bila ranije. NATO ima 19 punopravnih članica te preko 40 članica programa Partnertstvo za mir među kojima je i Hrvatska. Hrvatska se kao članica Partnerstva za mir od svibnja prošle godine željela posvetiti razvoju tog partnerstva u praksi. Stoga je posljednjih godinu dana sudjelovala u brojnim aktivnostima PFP-a i intenzivirala bilateralnu vojnu suradnju sa članicima NATO-a. Hrvatska je članica Partnerstva za mir postala 25. svibnja prošle godine u Firenci kada je ministar vanjskih poslova Tonino Picula potpisao Okvirni dokument PFP-a. (Hina) maš dh