U BRATISLAVI POČINJE DIPLOMATSKA BITKA OKO ŠIRENJA NATO-A

Piše: Maša Taušan ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - Diplomatska bitka oko proširenja NATO-a bit će ovoga tjedna započeta u Bratislavi gdje će se okupiti predsjednici vlada devet zemalja pretendenata za prijem u Sjevernoatlantski savez - članica skupine Vilnius 9, a pridružit će im se i Hrvatska kojoj će to biti prigoda da razmijeni iskustva sa zemljama koje su članstvu u toj organizaciji bliže od nje.#L# Vilniuska skupina okuplja Albaniju, Bugarsku, Estoniju, Latviju, Litvu, Makedoniju, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju, a premijeri tih zemalja u Bratislavi će 11. i 12. svibnja na konferenciji pod nazivom "Europske nove demokracije: vodstvo i odgovornost" razmotriti perspektive širenja NATO-a. Te su zemlje objavile prošle godine u Vilniusu zajedničku izjavu u kojoj su pozvale Savez da ih primi sve zajedno u "velikom prasku", objavljujući da su spremne snositi odgovornost i teret prilagodbi NATO-u te izražavajući želju da ih NATO primi u članstvo iduće godine na summitu u Pragu. Te su zemlje ujedno uključene u MAP (Membership Action Plan) koji je osmišljen na prošlom summitu NATO-a u Washingtonu kako bi se pomoglo aspirantima u prilagodbama standardima Saveza. MAP jamči individualni pristup svakom kandidatu, daje objektivne podatke o političkim i gospodarskim reformama i o stanju u oružanim snagama svake zemlje. Hrvatskoj, čiji će premijer Ivica Račan sudjelovati na konferenciji i govoriti u okviru okruglog stola "Naša zajednička vizija: cjelovita i slobodna Europa", ulazak u MAP-a jedan je od prioriteta. Premijer Račan, uz kojega će na konferenciji u Bratislavi sudjelovati i ministar vanjskih poslova Tonino Picula, okupljanje devet premijera - Ilira Mete (Albanija), Ivana Kostova (Bugarska), Marta Laara (Estonija), Ljubča Georgijevskog (Makedonija), Andrisa Berzinsa (Latvija), Rolandasa Paksasa (Litva), Adriana Nastasea (Rumunjska), Janeza Drnovšeka (Slovenija) i domaćina, slovačkog premijera Mikulasa Dzurinde - iskoristit će i za više bilateralnih susreta. Analitičari danas širenje NATO-a vide kao proces koji se može odvijati na dva načina: "velikim praskom" za što se zalažu Vilniuske zemlje, te u nekoliko valova što je cilj zapadnih saveznika. Kao prvi problem zajedničkog ulaska svih zemalja pretendenata javlja se pitanje prijema Latvije, Litve i Estonije jer bi njihov ulazak u NATO doveo Savez na granice Rusije. Neslužbeno, Francuska, Velika Britanija i Njemačka protive se ulasku baltičkih zemalja u prvom krugu, tvrdeći kako je potrebno da Savez i Rusija najprije izgrade međusobno povjerenje. Analitičari se pitaju može li krhki odnos NATO-Rusija, nakon što je jedva preživio ulazak bivših članica Varšavskog ugovora u NATO na sastanku na vrhu u Madridu (Mađarske, Poljske i Češke) te napade NATO-a na SR Jugoslaviju, preživjeti i zajednički ulazak baltičkih zemalja. Latvija je među te tri zemlje najdalje dogurala u reformama koje zahtjeva prijem, ali bi njezin ulazak u NATO učinio rusko područje Kalinjingrada ruskom enklavom usred teritorija NATO-a. Francuska se na summitu u Madridu zalagala za prijem Rumunjske, neki drugi europski saveznici i za Sloveniju, ali je na kraju odlučeno, s obzirom da je za svaku odluku NATO-a potreban koncenzus, da budu primljene samo tri zemlje. Britanski premijer Tony Blair dao je vjerovati Bugarskoj i Makedoniji kako su blizu prijemu u vrijeme napada na SRJ iako se smatra da su njihove oružane snage daleko od standarda NATO-a. Analitičari vjeruju da će NATO, da bi izbjegao sukob s Moskvom, ipak pribjeći laganom širenju te ponuditi članstvo samo nekim od kandidata. Odluka o širenju ipak će vjerovatno biti geostrateška i politička, a neće se isključivo temeljiti na ispunjavanju kriterija i tehničkim postignućima zemalja pretendenata. (Hina) maš ii