FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FRANC.L'EXPRESS 3.5. RICHARD-EUROPA TREBA IMATI SVOJU VOJSKU!

FR-US-interview-Obrana-Organizacije/savezi-Diplomacija-Vojna industrija FRANC.L'EXPRESS 3.5. RICHARD-EUROPA TREBA IMATI SVOJU VOJSKU! FRANCUSKAL'EXPRESS3. V. 2001.'Europa treba imati svoju vojsku'S francuskim ministrom obrane Alainom Richardom razgovarali su Pierre Ganz i Alain Louyot: " - Za osamnaest mjeseci više neće biti vojne službe. Je li Francuska spremna za taj događaj koji podrazumijeva profesionalizaciju i preustroj operativnih snaga naših postrojba?= Mi smo već 85,90 posto spremni. Reforma se zapravo sastoji u preinaci čitave organizacijske sheme svih postrojba, svih obrambenih snaga zemlje. Ta je organizacijska shema sačinjena 1996., nakon čega je prilično modernizirana i prilagođena. Dakle, moramo biti spremni do 2002. Želim reći da su se prilike na društvenom planu bitno promijenile zadnjih godina. Sa zapošljavanjem stojimo puno bolje nego 1996., i to je imalo dobar učinak u smislu da su se sve mjere za restrukturiranje i pregrupiranje postrojba, vojarna, baza i škola provele u potpuno prihvatljivim ljudskim i društvenim prilikama s obzirom na gospodarsku dinamiku. Jasno je da je posljedica toga to što mladi danas mogu izabrati zanimanje i taj se izbor, na sreću, proširio. To
FRANCUSKA L'EXPRESS 3. V. 2001. 'Europa treba imati svoju vojsku' S francuskim ministrom obrane Alainom Richardom razgovarali su Pierre Ganz i Alain Louyot: " - Za osamnaest mjeseci više neće biti vojne službe. Je li Francuska spremna za taj događaj koji podrazumijeva profesionalizaciju i preustroj operativnih snaga naših postrojba? = Mi smo već 85,90 posto spremni. Reforma se zapravo sastoji u preinaci čitave organizacijske sheme svih postrojba, svih obrambenih snaga zemlje. Ta je organizacijska shema sačinjena 1996., nakon čega je prilično modernizirana i prilagođena. Dakle, moramo biti spremni do 2002. Želim reći da su se prilike na društvenom planu bitno promijenile zadnjih godina. Sa zapošljavanjem stojimo puno bolje nego 1996., i to je imalo dobar učinak u smislu da su se sve mjere za restrukturiranje i pregrupiranje postrojba, vojarna, baza i škola provele u potpuno prihvatljivim ljudskim i društvenim prilikama s obzirom na gospodarsku dinamiku. Jasno je da je posljedica toga to što mladi danas mogu izabrati zanimanje i taj se izbor, na sreću, proširio. To znači da smo sigurni kako će pri novačenju kandidati doista dolaziti u vojsku zato što ih to zanima. - Nije li drugi nosač zrakoplova luksuz, kada se govori o potrebi obnove mnogih vrsta naoružanja? = Odluku ćemo donijeti sljedeće godine. Sigurno je da je na koncu puno logičnije imati dva nosača kako bi uvijek bilo moguće masovno raspoređivati snage na područjima na kojima ćemo imati osobitu političku odgovornost. To treba proučiti u europskim prilikama. - Dakle, možemo reći da taj sljedeći nosač zrakoplova možda neće biti francuski? = Pitanje se konkretizira, jer su Britanci, koji već neko vrijeme nemaju nosača, odlučili sagraditi dva nova prije početka novog desetljeća. Ako ta vrsta broda bude spojiva sa značajkama Charlesa de Gaullea, nadnevak, kada nam bude trebao novi nosač, mogao bi se preispitati. K tome, ako imamo dva nosača, to znači da imamo i sve što ide uz to, tj. stanoviti broj korveta i fregata u dobrom stanju. - Sjedinjene Države tvrde da će se temeljito dogovarati sa saveznicima oko proturaketnog štita (NMD). Može li to utjecati na francusko stajalište o tom planu? = Postoji više načina da se zaštitimo od agresivnih sila: nuklearno zastrašivanje, interventno djelovanje, obrambeni sustavi... Amerikanci razmišljaju o tomu da pomoću presretača raketa ojačaju svoj obrambeni sustav. Razumljivo je da, budu li se na tom području ponašali jednostrano i htjeli razviti taj sustav za sebe, ne razmišljajući o tomu da ga koriste i njihovi partneri, izazvat će veliko protivljenje, zabrinutost i nepovjerenje. U njihovu je interesu da se provede raspra. Pitanja koja razborito postavljamo jesu: koliko je sustav djelotvoran, koje su možebitne negativne posljedice na utrku u naoružanju? - Je li Europa spremna da se vojno zauzme u rješavanje kriza? = Bude li kriza u kojima ćemo mi, Europljani politički odlučiti da djelujemo, moramo moći to učiniti ne pozivajući američke partnere koji mogu imati drugačije mišljenje, da sudjeluju. U naših petnaest zemalja ta želja postoji, bez neprijateljskih osjećaja prema Sjedinjenim Državama. Europa je postala važno političko biće, s vlastitim odlukama, pa stoga mora imati vlastite mogućnosti među kojima i operativnu vojsku."

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙