RFE 2. V. SCHROEDEROVE SJEDINJENE EUROPSKE DRŽAVE

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 2. V. 2001. EU: Sjedinjene Europske Države!? Sofija Kordić. Je li moguća transformacija Europske unije u Sjedinjene Europske Države? Njemački kancelar Gerhard Schroeder drži da je federalna Europa moguća i poželjna što podrazumijeva pretvaranje Europskog povjerenstva u europsku vladu i neutjecajnog parlamenta u moćno dvodomno zakonodavno tijelo. Schroederov je prijedlog objavljen proteklog vikenda, a izazvao je različite reakcije. Poglavari Evropske unije nalikuju na neobičnu skupinu turista na plaži. Nijemci glasno i odlučno pozivaju ostale da je vrijeme ući u duboke vode, insistirajući kako je dosta čekanja u plićaku. Probirljivi Francuzi voljni su ući samo do koljena. Odvojeni na tuđoj obali, Englezi se odbijaju približiti oceanu. Ostali se pak motaju po plaži čekajući signal što bi trebali učiniti. Ova pomalo komična scena oslikava trenutačnu raspravu među Petnaestoricom. Kojim pravcem bi EU trebala krenuti? Prijedlog njemačkog kancelara o federalnom ustrojstvu Europske unije nije ništa novo. Prošle je godine njemački šef diplomacije Joschka Fischer predlagao nešto vrlo slično. Ključna je razlika, međutim, što je Fischer govorio u svoje osobno ime, dok je Schroederov prijedlog sadržan u nacrtu dokumenta njegove vladajuće Socijaldemokratske stranke. O ovom će se dokumentu glasati na jesen na konvenciji stranke. To će najvjerojatnije značiti da će prijedlog biti temelj s kojom će se Schroederova vlada pojaviti na vrlo značajnoj konferenciji Europske unije 2004. godine. Ovaj skup ima za cilj konačno definiranje ovlasti središnjih institucija unije u odnosu na ovlasti institucija država članica. Sudeći po onome što je Schroeder iznio u javnost, njegov prijedlog podrazumijeva transformaciju Europskog povjerenstva u europsku vladu. Rad povjerenstva je inače vrlo često ograničen odlukama vlada država članica, a prema njemačkom planu ovako nešto u budućnosti ne bi bilo moguće. Sadašnje Vijeće ministara Europske unije pretvorilo bi se u donji dom Europskog parlamenta koji bi, prema planu njemačkog kancelara, bio pravomoćno zakonodavno tijelo, a rezultat - federalno uređena Europa, što je vrlo daleko od vizije Britanaca koji se ne žele olako odreći nacionalnog suvereniteta. Iako je njemački prijedlog izazvao ne malu nelagodu među državama članicama, čelnik Instituta za europska pitanja iz Dublina Brendan Hulligan za Radio Slobodna Europa kaže da je plan iz Berlina nužan dio rasprave o budućnosti Europske unije, u kojoj su, naglašava, promjene nužne. Hulligan: Ukoliko proširimo uniju učlanjujući Češku Republiku, na primjer, istodobno ćemo morati produbiti i proces integracije, a u Irskoj od tako nečega nema bojazni. U Londonu međutim Schroederov prijedlog izaziva drukčije osjećaje i strah od europske super- države. Britanija još uvijek nije prihvatila ni zajedničku valutu euro. 'Mi pozdravljamo svaku ideju u debati o budućnosti Europe, pa i od naših njemačkih kolega', stigla je oprezna izjava iz kabineta britanskog premijera Tonyja Blaira, koji nikako ne želi da problem Europske unije postane središnji pred predstojeću izbornu kampanju. Glasnogovornik oporbene Konzervativne stranke, Francis Maud, je izjavio kako Schroederov plan vodi Europu u potpuno krivom smjeru i škodi interesima Velike Britanije. Projekt kojega neki nazivaju Sjedinjene Europske Države ima za cilj ostvarenje sna poslije II. svjetskog rata o političkom ujedinjenju Europe, kao što i odražava želju Berlina za većom njemačkom ulogom u Europi. Europskoj uniji se sve češće prigovara da boluje od demokratskog deficita, a najviše kritika ide na račun Vijeća ministara koje odluke donosi iza zatvorenih vrata. Schroederov plan međutim izlazi iz okvira što ga je za Europsku uniju zamislio najveći saveznik Njemačke, Francuska. Francuska politička elita podržava promjene unutar Europske unije, ali prije svega želi veći francuski utjecaj na Starom kontinentu. Analitičari kažu da ni danska, švedska, ni finska vlada nisu oduševljene idejama njemačkog kancelara. Ni zemlje kandidati za učlanjenje u EU u prvom krugu nisu presretne vijestima koje stižu iz Njemačke. Sjećanja na sovjetsko doba izazivaju otpor kod mnogih postkomunističkih zemalja prema vezivanju suvereniteta za neku vanjsku silu. Aleksandar Smolar, poljski stručnjak za europske odnose kaže: Smolar: Zemlje koje su povratile svoju nezavisnost ili su je tek nedavno stekle, ne nalaze se u postnacionalističkom razdoblju. Upravo obrnuto, one se tek nalaze u procesu izgradnje nacionalne države i pitanje suvereniteta je još uvijek vrlo značajno u ovim državama. S druge strane Smolar ističe kako vjeruje da će proces približavanja Europskoj uniji naučiti susjede s istoka da prihvate viši stupanj integracije. Naglašava da postoje povijesni razlozi zašto se Poljaci i ostali ne bi trebali bojati dublje integracije u Europsku uniju. Smolar: Opasnost za nacionalni identitet zbog procesa daljnje političke integracije Europske unije za Poljsku je manja nego, na primjer, za Francusku. Francuska je stvorena na osnovu koncepta nacije integracijom različitih elemenata i zato bi ograničenja ovlasti nacionalne države bila opasna za integrativne snage unutar Francuske. S druge strane, zemlje srednje i istočne Europe stvarale su nacionalne države dok su bile dijelovi neprijateljskih carevina ili u uvjetima gubitka nacionalnog identiteta. Njihova integracija je stvarana na osnovu kulture, tradicije, povijesti i vjere, pa određeno slabljenje njene nacionalne države ne bi impliciralo slabljenje ovih čimbenikaa u državama istočne Europe. Za bugarskog stručnjaka Krasena Stančeva iz sofijskog instituta za tržišnu ekonomiju jače povezivanje unutar Europske unije koristilo bi državama kandidatima i prije i nakon učlanjenja: Stančev: Veće ovlasti Bruxellesa značit će naravno usklađivanje napora u pregovorima u kriznim područjima kao što je Balkan, ili sa zemljama kandidatima. Stančev dodaje da jaka Europska unija u integracijskom smislu može imati pozitivni utjecaj i na nacionalnim razinama u državama kao što su Bugarska i Rumunjska. Stančev: I rumunjskim i bugarskim biračima su dojadile njihove vlade i njihova nesposobnost da se bave lokalnim problemima, stoga ne vjerujem da bi ovim dvjema državama, a posebno Bugarskoj koja je manje otvorenija od Rumunjske, veće ovlasti Bruxellesa predstavljale problem. Bugarski analitičar ipak zaključuje da je proces integracije Europske unije vrlo spor i da se dramatične promjene ne mogu očekivati u dogledno vrijeme. Europska unija još uvijek funkcionira pod strukturom kakva je dizajnirana davne 1951. godine, kada je šest europskih država potpisalo ugovor o zajedničkoj proizvodnji ugljena i čelika. Sa sadašnjih petnaest država članica i trinaest istočnoeuropskih država koje čekaju u redu pred bruxelleskim vratima Europska unija, drži njemački kancelar, ne može funkcionirati kao prije pola stoljeća. Utjecajni 'Die Deutche Zeitung' se s time slaže, ali ističe kako je Gerhard Schroeder nadopustivo rano iznio svoje mišljenje o ključnom europskom problemu, za čije konačno rješenje nije spremna ni jedna članica Europske unije. 'Mogao je barem pričekati', zaključuje list, 'da dobije potporu od proreformski orijentirane Belgije', koja će u drugoj polovici ove godine predsjedavati Europskom unijom. Izgleda i da u Europskom povjerenstvu misle slično. Upitan da komentira prijedlog njemačkog kancelara glasnogovornik Europskog povjerenstva Jonathan Fowle je izjavio kako je za bilo kakvu analizu ili komentar suviše rano. (RFE)