IZLOŽBA SKULPTURA FERDE IVANJŠČAKA U GLIPTOTECI HAZU-A

ZAGREB, 2. svibnja (Hina) - u Gliptoteci HAZU-a večeras je otvorena izložba skulptura Ferde Ivanjščaka (1882.-1926.), a autorica retrospektive je bivša dugogodišnja upraviteljica Gliptoteke, muzejska savjetnica Mirjana Sakač.#L# Podsjetila je da Ferdo Ivanjščak godine 1907. upisuje školu za umjetnost i obrt. Među prvim profesorima te novoosnovane škole bili su Robert Auer, Robert Frangeš Mihanović, Menci Klement Crnčić i Rudolf Valdec. Uz Ivanjščaka, upisani su tada i Hinko Juhn, Mila Wood, Ferdo Ćus, Davorin Hotko, Ivo Simonović i drugi. Nakon završenog školovanja u Zagrebu Ivanjščak odlazi u Pariz, a zatim se vraća u Samobor u kojemu nastaje cijeli njegov opus do prerane smrti 1926. godine. U likovnoj umjetnosti to je razdoblje radikalizma, utiranja novih puteva, doba nastajanja Art Nouveaua, jugend stila i secesije, podsjeća autorica retrospektive Mirjana Sakač. Kako ističe, u djelima Ferde Ivanjščaka ne treba tražiti osobitosti izrazitog radikalizma, a novi pristup umjetnosti i čistoća oblikovanja ostat će trajnom odrednicom njegova djela. U portretima koji su najčešće autorovo opredijeljenje Ivanjščak teži za dobrom i čistom modelacijom, jasnoćom oblikovanja i individualnom interpretacijom svakog lika. Po ugledu osoba koje je portretirao tijekom svoga kratkoga umjetničkog djelovanja zaključuje se da je bio vrlo tražen i cijenjen portretist. Ferdo Ivanjščak, zajedno s ostalim umjetnicima koji su podrijetlom ili stvaralaštvom vezani uz Samobor, pridonio je prepoznavanju toga grada kao mjesta kontinuiranog doprinosa hrvatskoj likovnoj umjetnosti, rekla je Mirjana Sakač. Podsjetila je da su, uz Ferdu Ivanjščaka, uz Samobor vezani hrvatski slikari Vladimir Kirin, Nikola Reiser, Zlatko Prica, Zlatan Kovač, Zlata Vucelić, a od umjentnika mlađe generacije Petar Ujević. Nakon Gliptoteke HAZU-a, u kojoj će izložba ostati otvorena do 23. svibnja, izložba će biti postavljena u samoborskom muzeju u rujnu ove godine. (Hina) ta sp