RFE 28. IV. O REVIZIJI PRIVATIZACIJE

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 28. IV. 2001. ZAGREB: revizija privatizacije ? gorki zalogaj vlasti. Prilog Milana Gavrovića. Hrvatska vlada se, prema mnogim ocjenama, ovoga tjedna našla u položaju, u kakvom je nekad bio HDZ. Na nju se stuštila lavina kritika čim se spomenula riječ - privatizacija. HDZ se prije optuživalo zbog načina na koji je proveo privatizaciju. Sadašnju koalicijsku vlast kritizira se zbog nespremnosti da se ozbiljno suoči s njenim posljedicama. Jedna zastupnica HSS-a, seljačke stranke, koja je jaki partner u vlasti, jedva suzdržavajući suze upitala je sa saborske govornice: 'Zar je to što predlažete naš jedini odgovor na višegodišnje uništavanje privrede, zatvaranje stotina tisuća radnih mjesta i zamračivanje milijardi dolara na tajne, inozemne račune?' Riječ je, naravno, o Zakonu o reviziji privatizacije, a saborska rasprava o njemu bila je, po mnogo čemu, repriza drame kakva se na istoj pozornici odigrala već nekoliko puta. Ali sada su uloge bile potpuno promijenjene. Nekadašnji borci za pravdu i pravicu, postali su glavni negativci, a oni koje se prije optuživalo za 'pljačku stoljeća', sada su glasom pravednika grmili protiv nesposobnosti vlasti. HDZ-ov Drago Krpina tvrdio je čak da bi se već pokazalo kako su oni bili oklevetani i nevino optuženi, da je Vlada, kako je najavljivala, provela reviziju u prvih pola godine svog mandata. Na kraju su uz prijedlog Zakona ostali su samo zastupnici dvije najjače koalicijske stranke, Račanova SDP-a i Budišina HSLS- a, ali i oni jedino zbog stranačke discipline. Gorka je činjenica, međutim, da se ono, što se iz oporbe činilo laganim, na vlasti pokazalo skoro kao nerješiva zagonetka. Radikalni zahvat koji bi odgovarao predizbornim obećanjima i očekivanjima javnosti bilo bi poništavanje, ako ne cijele, onda najvećeg dijela privatizacije. I nakon toga novi, drukčiji početak. Ali je li to nakon toliko vremena uopće moguće? Mnogi upozoravaju da bi se time izazvalo goleme poremećaje u privredi, koja i tako diše na škrge; da bi se onemogućilo investicije i još više povećalo nezaposlenost. Istovremeno, to bi izgledalo i kao diranje u svetinju privatnog vlasništva; kao još jedna revolucija koja bi zaprepastila svijet od kojeg Hrvatska očekuje potporu. Preostalo je, dakle, da se samo provjeri jesu li se poštovali zakoni po kojima je privatizacija provedena, kakvi oni bili da bili. Kako to izgleda u životu, može se ovih dana vidjeti po suđenjima dvojici velikih privatizacijskih mahera, Miroslavu Kutli i Josipu Guciću, na kojima optužba ima goleme teškoće u dokazivanju da su oni prekršili zakone. Upravo se tu pokazalo da je, prije nego njima, trebalo suditi tim zakonima i onima koji su ih donijeli. Je li bilo moguće? Činjenica je da ova Vlada nije to ni htjela, ni pokušala. (RFE)