ZAKON O PRIVATIZACIJI: PET NAČINA DALJNJE PRIVATIZACIJE

ZAKON O PRIVATIZACIJI: PET NAČINA DALJNJE PRIVATIZACIJE Uređenje ESOP-a (radničkog dioničarstva), prodaja dionica uz popust od 80 posto na nominalnu cijenu za državljane Hrvatske, te sticanje svih prava iz dionica njihovom kupnjom, neki su od Vladinih prijedloga iz novog zakona o privatizaciji koji će se uskoro naći i pred saborskim zastupnicima. Ovu je godinu hrvatska Vlada jasno označila godinom najvećeg dijela privatizacije portfelja kojeg ima, a nakon što je nedavno prihvatila program privatizacije jučer je utvrdila i zakonski tekst razrađujući pet načina privatizacije državnog portfelja. Prema njima će Hrvatski fond za privatizaciju provoditi prodaju dionica i poslovnih udjela - 1852 društva u portfelju HFP-a; 386 društava, nominalne vrijednosti 3,7 milijardi kuna iz portfelja HZMO-a te još 51 društva za koje ne postoje valjane isprave o vlasništvu Zavoda (ukupne vrijednosti 88 milijuna kuna); 15 društava ukupne vrijednosti 231 milijuna kuna iz portfelja HZZO-a, 32 društva, ukupne vrijednosti 1,6 milijardi kuna iz portfelja Državne agencije za sanaciju banaka, pri čemu se u portfelju DAB-a nalazi još 88 društava, nominalne vrijednosti 3,71 milijardu kuna. Pet je načina na koji bi se prodavale dionice i udjeli u tim tvrtkama - po knjigovodstvenoj vrijednosti; putem ESOP programa, odnosno prodajom zaposlenicima pod posebno povoljnim uvjetima; prodajom hrvatskim državljanima s popustom i uz obročnu otplatu; prodajom za jednu kunu uz obvezu preuzimanja svih starih obveza tvrtke; ili neposrednom pogodbom. Prvi način - prodaja dionica i poslovnih udjela prenesenih HFP-u po knjigovodstvenoj vrijednosti odnosi se na manji broj tvrtki za koja će Fond najprije ocijeniti treba li s obzirom na njihovo financijsko stanje provesti likvidaciju ili je moguća privatizacija. U ovom drugom slučaju dionice bi se prvenstveno prodavale zaposlenima i ranije zaposlenima (uz popust od 20 posto i dodatnih 1 posto za svaku godinu staža najviše do iznosa od 20 tisuća njemačkih maraka i uz obročnu otplatu do 20 godina). Drugi način kojega uređuje predloženi zakon je institut ESOP (Employnment Stock Ownership Plan), odnosno radničko dioničarstvo kojim bi zaposlenici mogli steći dionice pod iznimno povoljnim uvjetima. Iako je taj institut novina u hrvatskom pravu, prema tom modelu prodana je, početkom ovog tjedna, solinska tvornica AD Plastik, u kojoj će radnici posati većinski vlasnici. Dvije su mogućnosti za stjecanje dionica tim načinom - da samo društvo prethodno stekne vlastite dionice i pod posebno ih povoljnim uvjetima proda zaposlenima, ili da osnuje posebno društvo isključivo za kupnju dionica, odnosno matičnog društva i preko toga ponudi zaposlenima kupnju. Ograničenje u tom načinu privatizacije je odredba da se tako može steći do četrtina (24,9 posto) dionica. Svrha je toga, kako obrazlaže Vlada, da se izbjegnu moguće zloupotrebe. Zaposlenicima koji bi na takav način stekli dionice zabranilo bi se da njima raspolažu prije isteka roka od dvije godine od stjecanja, a u slučaju da to možda učine taj bi ih prekršaj stajao novčane kazne od 10 do 100 tisuća kuna. Uz promociju radničkog dioničarstva, cilj je novog zakonskog prijedloga poticanje malog dioničarstva. Ono je, naime, u desetogodišnjem procesu privatizacije, zbog realnog pada plaća u odnosu na troškove života i zbog obezvređivanja realne vrijednosti dionica, a bez obzira na prolongiranje roka otplate s pet na 20 godina, doživjelo izuzetan pad. Tako je od početka pretvorbe i privatizacije bilo sklopljeno ukupno 619.440 ugovora o kupovini dionica s popustom, a trenutno je u otplati tek njih 107.011. Stoga Vlada za prodaju dionica hrvatskim državljanima uz popust i na obročnu otplatu predlaže nove pogodnosti - mogućnost kupovine dionica nominalne vrijednosti do 50.000 maraka (u kunskoj protuvrijednosti), uz popust od 80 posto na iznos nominalne cijene, na takav iznos još i dodatni popust od 50 posto za plaćanje odjednom, ili ako plaćaju polovicu neotplaćenih obroka odjednom popust od 20 posto. Četvrti je način privatizacije prodaja domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama prodaja za samo jednu kunu uz preuzimanje svih obveza koje ima društvo. Takav bi se način privatizacije primjenio na tvrtke male vrijednosti, odnosno na prezadužene, insolventne tvrtke, tvrtke koje posluju s gubicima, opterećene osiguranjem tražbina, ili su bezuspješno pokušavane ranije biti prodane. Peti način privatizacije bila bi prodaja neposrednom pogodbom. Za velika javna poduzeća - INU, HEP, HŽ, Hrvatske pošte i Hrvatske šume - predloženi zakon utvrđuje da će se njihova privatizacija urediti posebnim zakonima. Predloženim bi se zakonom uredila i pretvorba devet još uvijek društvenih poduzeća - luka Šibenik, Zadar, Ploče, Dubrovnik i Split, Tranzitne luke Osijek, te Dalmacijavina i dubrovačkog Grand hotela Park.