ZAGREB, 23. travnja (Hina) - Najnovije spoznaje o stradanjima Židova u Hrvatskoj tijekom šoa (holokausta) iznijete su na večerašnjemu akademskom skupu "Šezdeset godina od početka Drugog svjetskog rata u našim krajevima", održanom u
Židovskoj općini u Zagrebu (ŽOZ).
ZAGREB, 23. travnja (Hina) - Najnovije spoznaje o stradanjima
Židova u Hrvatskoj tijekom šoa (holokausta) iznijete su na
večerašnjemu akademskom skupu "Šezdeset godina od početka Drugog
svjetskog rata u našim krajevima", održanom u Židovskoj općini u
Zagrebu (ŽOZ).#L#
Za Ognjena Krausa, predsjednika ŽOZ-a i Koordinacije židovskih
općina u Hrvatskoj, skup zapravo ima više obilježja svečane
akademije na kojoj se želi ukazati na nužnost iskazivanja
povijesnih činjenica i istine o tome razdoblju. Pri tomu, posebice
ističe Kraus, znanosti nema bez etičkoga imperativa.
Akademski skup organiziralo je Kulturno društvo "Miroslav Šalom
Freiberger", a razlog njegova priređivanja je kolektivna obveza
pamćenja i sjećanja, kazao je predsjednik toga društva Aleksander
Laslo. Podsjetio je da je inicijator okupljanja bio Branko Polić,
dugogodišnji predsjednik Društva, a sada njegov počasni
predsjednik.
Motto skupa Laslo je pak sažeo u dvije klasične poslovice - dio
istine je cijela laž, ali pola odgovora govori nešto.
U uvodnoj riječi Mirko Mirković rekao je da je tijekom Drugoga
svjetskog rata u Hrvatskoj stradalo 80 posto Židova te da se
Nezavisna Država Hrvatska (NDH) posebno isticala "revnošću u
konačnome rješavanju židovskoga pitanja".
Govoreći o temi "Ustaše, Hrvati i Židovi" Ivo Goldstein, koji je bio
i moderator skupa, istaknuo je da je ustaški pokret bio u manjini u
hrvatskome narodu te da svi ustaše nisu bili antisemiti. Premda su,
dodao je, ustaški dužnosnici pomagali Židovima, počinitelji
zločina nad Židovima pripadali su ustaškome pokretu.
Osvrćući se pak na tadašnjega zagrebačkog nadbiskupa, kardinala
Alojzija Stepinca, Goldstein je rekao da je "Stepinac bio čovjek s
puno dilema u mučnome vremenu kada nije bilo lako pronaći
odgovore".
Također je istaknuo da je večerašnji skup priređen kako bi se
smirile napetosti te s nakanom da se o događajima od prije 60 godina
govori bez emocionalnoga naboja.
Mira Kolar Dimitrijević govorila je o materijalnim gubitcima
židovske populacije tijekom 2. Svjetskog rata na ovom području,
istaknuvši da do danas još nije otvoren znanstveni projekt o
velikom materijalnom bogatstvu koje su imali Židovi u Hrvatskoj.
Zato, smatra Kolar Dimitrijević, treba izraditi monografije Židova
u određenim sredinama u Hrvatskoj i usporediti demografske gubitke
s materijalnima. Tako bi primjerice trebalo istražiti jesu li
bogati Židovi više stradavali od onih siromašnih te kakvu je štetu
pretrpjela Hrvatska gubitkom židovske intelektualne i gospodarske
elite.
S tim u vezi, moderator skupa Ivo Goldstein pokazao je sudionicima
dvije knjige koje govore o gubitcima, a čuvaju se u Židovskoj općini
Zagreb - jedna je Knjiga kontribucija, tj. popis kojim je
evidentirana pljačka tisuću kilograma zlata od Židova. Druga je
knjiga Popis preuzetih stvari iz židovskih ordinacija, a treća
knjiga - ona s popisom ubijenih Židova, rekao je Goldstein,
preteška je za jednoga čovjeka.
Bilo je riječi i o dječjim sabirnim logorima, Židovima Vinkovaca u
Drugome svjetskom ratu, Hrvatima na prisilnome radu na austrijskom
tlu.
Govorilo se i o djelovanju židovskih liječnika u Bosni 1941. i
1942., a posebno se podsjetilo na dva židovska intelektualca -
doktora Desidera Juliusa i kipara Viktora Samuela Bernfesta.
(Hina) ip sp