ZAGREB, 19. travnja (Hina) - Jom Hašoa - najtužniji dan u židovskome kalendaru kada se Židovi diljem svijeta sjećaju šest milijuna svojih sunarodnjaka - žrtava šoa (holokausta) obilježen je danas i na zagrebačkome groblju Mirogoju kod
spomenika Mojsiju paljenjem svijeća, polaganjem vijenaca i molitvom glavnoga rabina u Hrvatskoj Kotela Da-Dona.
ZAGREB, 19. travnja (Hina) - Jom Hašoa - najtužniji dan u židovskome
kalendaru kada se Židovi diljem svijeta sjećaju šest milijuna
svojih sunarodnjaka - žrtava šoa (holokausta) obilježen je danas i
na zagrebačkome groblju Mirogoju kod spomenika Mojsiju paljenjem
svijeća, polaganjem vijenaca i molitvom glavnoga rabina u
Hrvatskoj Kotela Da-Dona.#L#
Šoa, što u prijevodu s hebrejskoga znači uništenje ili holokaust
(spaljena žrtva), najveća je tragedija u dugoj i teškoj povijesti
Židova, u kojoj je u najvećemu genocidu u povijesti ljudskoga roda
ubijeno šest milijuna ljudi - odraslih, djece i staraca, podsjetio
je predsjednik Židovske općine Zagreb (ŽOZ) i Koordinacije
židovskih općina u Hrvatskoj Ognjen Kraus.
Ove godine Židovi u Hrvatskoj se s posebnim pijetetom sjećaju
židovskih žrtava iz novogradiškoga kraja ubijenih u logorima smrti
Stara Gradiška i Jasenovac čija su se imena čitala na komemoraciji.
Židovi u Hrvatskoj naime već 12 godina sudjeluju u projektu Jad
Vašema "Svaka osoba ima ime" čime se želi upozoriti kako iza brojke
od šest milijuna stoji šest milijun ljudskih sudbina.
Prije Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj je židovska zajednica
brojala oko 24 tisuće ljudi koji su živjeli u 40 općina. Najveća
zajednica - ona zagrebačka imala je gotovo 12 tisuća članova. Tada
je u Hrvatskoj postojalo i 40 sinagoga. Danas židovska zajednica u
Hrvatskoj ima manje od tri tisuće članova u 10 općina, a samo su tri
stare sinagoge zadržale svoju funkciju dok ih je nekoliko
improvizirano u općinama. Te brojke govore same po sebi, rekao je
Kraus dometnuvši da su Židovi u Hrvatskoj proteklih deset godina
morali žestoko braniti istinu o sebi i holokaustu.
Kraus je ustvrdio da je "nacionalistička orijentacija vladajuće
politike poticala falsifikaciju povijesti, zatiranje sjećanja i
spomenika antifašističkoga otpora i borbe te tolerirala
desničarski ekstremizam i nacionalnu netrpeljivost".
Rekavši kako su se Židovi tomu protivili oficijelnim prigovorima i
zahtjevima institucijama vlasti, javnim istupima i vlastitim
društvenim radom, Kraus je istaknuo kako Židovi u Hrvatskoj ne bez
ponosa tvrde da su svojom odrješitošću i odlučnošću pridonijeli
promjeni zajedno sa svima onima koji su mislili isto kao i oni.
Po riječima predsjednika ŽOZ-a, Židovi u Hrvatskoj ne osjećaju se
ugroženima jer ih nitko ne napada, a antisemitizam se oficijelno
odbacuje. Ipak, dodao je Kraus, Židovi znaju da i u Hrvatskoj
postoji latentan antisemitizam kojemu se, rekao je, treba oprijeti
na svim razinama i svim načinima. Tako je podsjetio da Židovi i
dalje zahtijevaju da se zakonom zabrane nacistički i ustaški
simboli, a rasizam kažnjava. Napomenuo je da se Židovi u Hrvatskoj
zauzimaju da se u škole uvede obrazovanje o holokaustu.
Predsjednik ŽOZ-a je na kraju zahvalio svima koji su došli na
komemoraciju rekavši da tradicija i otvorenost vremenu i sredini
ostaju i dalje idejom vodiljom židovske zajednice u Hrvatskoj.
Uz članove židovske zajednice, na komemoraciji su bili i
predstavnici drugih vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, među
kojima i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić te predsjednik
Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Ševko Omerbašić.
Kod spomenika Mojsiju vijence su položili i predstavnici hrvatske
države. Tako je u ime hrvatskoga Predsjednika vijenac položio
njegov izaslanik Igor Dekanić, u ime Hrvatskoga sabora
potpredsjednik Ivica Kostović, a u ime hrvatske Vlade zamjenik
premijera Goran Granić. Vijenac je položio i zagrebački
gradonačelnik Milan Bandić.
(Hina) ip mć