HRVATSKA U 13 SATI

ZAGREB, 23. travnja (Hina) - ZAGREB - Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave odlučilo je obustaviti deset odredaba nedavno donesenog Statuta Istarske županije. Izjavio je to danas na konferenciji za novinare ministar Stjepan Ivanišević. Ministarstvo će hrvatskoj Vladi predložiti da pred Ustavnim sudom pokrene postupak za ocjenu ustavnosti spornih deset odredaba. To će zatražiti i za još nekoliko članaka i stavaka tog Statuta, koje Ministarstvo nije obustavilo. Svrha odluka nije osporavanje manjinskih prava, kao ni prava tijela lokalne samouprave, nego usklađivanje normi nižeg ranga sa zakonima i Ustavom, rekao je ministar Ivanišević. Nedavno prihvaćenim Statutom Istarske županije uz ostalo se uvodi dvojezičnost, odnosno izjednačuje se uporaba talijanskog s hrvatskim jezikom na području čitave županije. OSIJEK - Na lokalnim izborima Hrvatska stranka prava najveći uspjeh očekuje u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, u kojima će sa svojim listama izići u više od 90 posto općina i gradova, izjavio je danas u Osijeku predsjednik te stranke Anto Đapić. Na konferenciji za novinare Đapić je istaknuo da će HSP u tim županijama na izbore izići samostalno, a jedina koalicija moguća je s Hrvatskom kršćanskom demokratskom unijom u baranjskoj općini Čemincu, u kojoj očekuju apsolutnu pobjedu. ZAGREB - Zbog nedolaska šestooptuženog Ivana Majića, koji se ispričao bolešću, danas je na zagrebačkom Općinskom sudu odgođena sudska rasprava o Miroslavu Kutli i dvanaestero optuženih za gospodarske zlouporabe u "slučaju 'Tisak'", kojima je ta tvrtka oštećena za oko 47 milijuna kuna. U pratnji pravosudne policije i s lisičinama na rukama na raspravu je dovedena bivša predsjednica Uprave Hrvatske poštanske banke Ljerka Ercegović, koja je u pritvoru zbog sumnje za gospodarske zlouporabe na štetu te banke. No kako rasprava nije održana, njezino svjedočenje se očekuje na idućoj raspravi, 2. svibnja. DUBROVNIK - Sedmi svjetski kongres o kemijskom i biološkom terorizmu, koji se održava pod pokroviteljstvom američke i hrvatske vlade, danas je počeo u Dubrovniku. Na skupu će do 27. travnja 177 znanstvenika i stručnjaka iz 42 zemlje podastrijeti 98 znanstvenih radova, prirediti desetak prikaza opreme i tehnike, uključivo i vježbu koju će izvesti postrojbe Oružanih snaga i Ministarstva unutarnjih poslova. Hrvatska je drugi put domaćin toga kongresa i današnji je nastavak Kongresa održana 1998. u Zagrebu, Kutini i Dubrovniku. Na skupu će biti govora o učincima terorističkih akcija kemijskim i biološkim tvarima na cijelu zajednicu, pojedince, vojne osobe ili civile te na vladina tijela. ZAGREB - Prema preliminarnim podacima o ostarenju platne bilance Hrvatske u prošloj godini, manjak na tekućem računu iznosio je 531 milijun dolara. Manjak je tako sveden na svega jednu trećinu iznosa deficita ostvarenog u 1999. od 1,52 milijarde dolara, objavila je Hrvatska narodna banka. U najnovijem Biltenu HNB-a se ističe da je smanjenje manjka na računu tekućih transakcija u prošloj godini rezultat smanjenja deficita na računu roba za 2 posto u odnosu na manjak iz 1999., te snažnog rasta viška, od čak 39 posto, na računu usluga. ZAGREB - Grad Zagreb u hrvatskom izvozu ima udio veći od jedne trećine, a u uvozu više od polovice, dok većina županija u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom ima udio manji od pet posto. Prema privremenim podatcima Državnog zavoda za statistiku o prošlogodišnjoj robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom po županijama, u ukupnom hrvatskom izvozu od 4,4 milijarde dolara, Zagreb ima udio od gotovo 36 posto, ili 1,6 milijardi dolara. Dominacija Zagreba u odnosu na ostale županije još je vidljivija u njegovu udjelu u uvozu gdje se od ukupno 7,8 milijardi dolara uvoza na glavni grad odnosi čak 4,3 milijarde, ili više od 55 posto ukupnog hrvatskog uvoza. Uz Zagreb tek je još nekoliko županija s udjelom u izvozu i uvozu većim od pet posto. ZAGREB - Hrvatski građani su tijekom prošle godine u inozemstvu potrošili gotovo 1,2 milijarde američkih dolara. Procjena je to Instituta za turizam koja je rađena na temelju analiza o potrošnji hrvatskih građana koji su jednodnevno putovali u inozemstvo (bez noćenja) te onih koji su plaćali ili nisu plaćali noćenja. Gotovo polovicu od ukupnog iznosa potrošenog, 532 milijuna USD hrvatski građani potrošili su pri tzv. shoping putovanjima, a kako procjenjuju iz Instituta, na putovanjima s neplaćenim noćenjem (kod rodbine ili prijatelja) potrošeno je 319 milijuna USD. (Hina) il il