ZAGREB, 22. travnja (Hina)QUEBEC - Trideset i četiri šefa država i vlada Amerike potpisali su u nedjelju u Quebecu završni dokument prema kojem bi najkasnije do prosinca 2005. trebala stupiti na snagu zona slobodne trgovine u Americi
(FTAA). "Tražimo od naših ministara da se pregovori o sporazumu FTAA zaključe najkasnije u siječnju 2005. kako bi pokušali postići njegovo stupanje na snagu najkasnije i ne nakon prosinca 2005.", stoji u tekstu završne izjave nakon trodnevnog summita. Oni su uz ostalo odlučili da će samo demokratske zemlje moći sudjelovati na njihovim summitima i imati pristup FTAA, stoji u završnoj izjavi trećeg Summita Amerika okončanog u nedjelju sredinom dana. FTAA bi trebao 2005. postati najveće područje slobodne trgovine na svijetu s 800 milijuna ljudi i ukupno 11 bilijuna dolara bruto domaćeg proizvoda, a ubrajat će sve američke države osim Kube, od Arktika do Argentine.PODGORICA - Na izbore u Crnoj Gori do 11 sati izašlo je više od 40 posto birača, pripćio je u nedjelju glasnogovornik Izborne komisije Branko Vučković. Vučković je izvijestio da su sva izborna mjesta otvorena jutros u osam sati i da do sada općinskim izbornim
ZAGREB, 22. travnja (Hina)
QUEBEC - Trideset i četiri šefa država i vlada Amerike potpisali su
u nedjelju u Quebecu završni dokument prema kojem bi najkasnije do
prosinca 2005. trebala stupiti na snagu zona slobodne trgovine u
Americi (FTAA).
"Tražimo od naših ministara da se pregovori o sporazumu FTAA
zaključe najkasnije u siječnju 2005. kako bi pokušali postići
njegovo stupanje na snagu najkasnije i ne nakon prosinca 2005.",
stoji u tekstu završne izjave nakon trodnevnog summita.
Oni su uz ostalo odlučili da će samo demokratske zemlje moći
sudjelovati na njihovim summitima i imati pristup FTAA, stoji u
završnoj izjavi trećeg Summita Amerika okončanog u nedjelju
sredinom dana.
FTAA bi trebao 2005. postati najveće područje slobodne trgovine na
svijetu s 800 milijuna ljudi i ukupno 11 bilijuna dolara bruto
domaćeg proizvoda, a ubrajat će sve američke države osim Kube, od
Arktika do Argentine.
PODGORICA - Na izbore u Crnoj Gori do 11 sati izašlo je više od 40
posto birača, pripćio je u nedjelju glasnogovornik Izborne
komisije Branko Vučković. Vučković je izvijestio da su sva izborna
mjesta otvorena jutros u osam sati i da do sada općinskim izbornim
komisijama nije pristigla ni jedna primjedba na rad biračkih odbora
niti na tijek glasanja.
Očekuje se veliki odaziv građana jer se ovi izbori smatraju
"referendumom prije referenduma" odnosno izjašnjavanjem građana o
samostalnoj Crnoj Gori ili federaciji sa Srbijom. Od 12 političkih
stranaka i četiri koalicije koje su za zastupnike kandidirale 740
predstavnika, najviše izgleda imaju koalicije "Pobjeda je Crne
Gore", koju predvodi aktualni crnogorski predsjednik Milo
Đukanović i koalicija "beogradskih poslušnika" "Zajedno za
Jugoslaviju", kojoj je na čelu Predrag Bulatović. Prema
istraživanjima javnog mišljenja, Đukanovićeva će opcija dobiti oko
47 posto a Bulatovićeva oko 35 posto glasova.
STOCKHOLM - Švedska ministrica vanjskih poslova Anna Lindh
ocijenila je u članku objavljenom u nedjeljnom izdanju Dagens
Nyhetera da bi pobjeda zagovornika neovisnosti Crne Gore na
nedjeljnim izborima mogla izazvati još jednu krizu na Balkanu.
"Zapadni Balkan mogao bi doživjeti još jednu krizu nakon današnjih
parlamentarnih izbora u Crnoj Gori", naglasila je Lindh, čija
zemlja trenutačno predsjeda Europskom unijom.
"Crnogorsko društvo podijeljeno je oko pitanja neovisnosti i
regionalne implikacije podjele jugoslavenske federacije mogle bi
biti teške", napisala je Lindh za stockholmski dnevni list Dagens
Nyheter.
NEW YORK - Ministarski sastanak o klimi u New Yorku dokazao je da su
"SAD usamljene" u odbijanju protokola iz Kyota kao međunarodnog
okvira za borbu protiv klimatskog zatopljenja, ocjena je ekološke
organizacije Greenpeace International u priopćenju objavljenom u
nedjelju.
Greenpeace izražava zadovoljstvo što su ministri ekologije iz
cijelog svijeta, osim SAD, u subotu u New Yorku izrazili namjeru da
"naporno rade kako bi se pregovori o provedbi protokola okončali
prilikom službenog nastavka razgovora u srpnju u Bonnu".
U New Yorku su se okupili ministri iz 40-ak zemalja ključnih za
provedbu protokola, a danas je i Europska unija izdala priopćenje u
kojem tvrdi kako "ne vidi alternativu" dokumentu iz Kyota i da će
"intenzivirati pripreme" za njegovu ratifikaciju.
BEJRUT - Dužnosnik libanonskog Hezbolaha Husein Hadž Hasan u
nedjelju je izjavio kako će taj pokret napadati izraelsku vojsku na
farmama u Šebi, području na koje pravo polaže Libanon, čim se za to
ukaže prilika.
"Iduća akcija (Hezbolaha) na farmama u Šebi dogodit će se čim neki
izraelski cilj dođe u domet naših boraca i ni ne kakav način nije
ovisan o političkoj odluci", rekao je Hasan na jednom sastanku u
Bejrutu.
GAZA - Ravnatelj palestinskih vojnih obavjetajnih službi Amin al-
Hindi u nedjelju je izjavio kako su se Palestinci i Izraelci
dogovorili kako će održati nove susrete, ali točan datum nije
utvrđen.
"Jaz između nas i izraelske vojske je golem", rekao je novinarima
Hindi, jedan od palestinskih dužnosnika koji su sudjelovali na
sastanku o pitanjima sigurnosti s izraelskom stranom u noći sa
subote na nedjelju.
"Još nije utvrđen datum novih sastanaka, no dogovorili smo se da se
moraju održati i da obje strane uskoro dogovore točne datume",
dodao je.
MOSKVA - Moldavijski predsjednik i šef komunističke partije
Vladimir Voronin ocijenio je u nedjelju da se Moldavija treba
opirati Europi kao što Kuba odolijeva Sjedinjenim Državama,
prenosi Interfax.
"Uz pomoć naprednih snaga u svijetu mi ćemo se protiviti do kraja,
kao što se Kuba protivi imperijalističkim grabežljivcima", izjavio
je šef moldavske Komunističke partije govoreći na na 4. kongresu
stranke koja mu je ponovno ukazala povjerenje i njegovu titulu
prvog tajnika unaprijedila u presjednika.
"Moldavija se mora opirati Europi, kao što Kuba odolijeva američkom
kontinentu", izjavio je Voronin tijekom proslave 131. obljetnice
Lenjinovog rođendana u nedjelju.
ANKARA - Broj mrtvih u štrajku glađu turskih zatvorenika koji se
tako protive zatvorskoj reformi u nedjelju je narastao na 16, nakon
što su od iscrpljenosti preminule jedna zatvorenica i supruga
jednog zatvorenika.
Povod štrajka glađu, koji su u listopadu pokrenuli pripadnici
zabranjenih ekstremno ljevičarskih organizacija po zatvorima
širom Turske, novi su uvjeti propisani zatvorskom reformom i
antiterorističkim zakonom.
Taj zakon zabranjuje svaki kontakt između osoba zatočenih zbog
terorizma s drugim zatvorenicima, a reformom je predviđeno
uvođenje novih zatvora u kojima će dosadašnje zajedničke
spavaonice u kojima je bilo i do 60 zatvorenika zamijenit ćelije u
koje stanu do tri osobe.
TOKIO - Vladajuća japanska Liberalna demokratska stranka (LDP)
mogla bi, sudeći prema rezultatima preliminarnih unutarstranačkih
izbora, za svog novog čelnika, a time i novog japanskog premijera,
izabrati reformističkog kandidata Junichira Koizumija.
Koizumi, bivši ministar zdravstva poznat po svojim reformističkim
stavovima, trebao bi na mjestu predsjednika stranke zamijeniti
nepopularnog premijera Yoshira Morija, koji je početkom travnja
podnio ostavku.
HANNOVER - Njemački kancelar Gerhard Schroeder predložio je u
nedjelju da strani studenti školovani u Njemačkoj dobiju dozvole
boravka kako bi se kompenzirao stalni odljev stručnjaka u
inozemstvo.
To je posljednja u nizu mjera kako bi se nadoknadio stalni "odljev
mozgova" inženjera i znastvenika u Sjedinjene Države, i riješili
problemi njemačkog tržišta rada i države blagostanja uzrokovani
niskom stopom nataliteta i porastom duljine života.
Prošle godine Schroederova koalicija lijevoga centra uvela je
program brzoga dobijanja prava useljavanja za kompjutorske
stručnjake koji ne dolaze iz EU kako bi zadovoljila velike potrebe u
njemačkom sektoru visokih tehnologija. Do sada se za ove dozvole
prijavilo 7.000 ljudi.
Za razliku od prethodne konzervativne vlade Helmuta Kohla, koja je
držala da Njemačka ne treba imigrante, Schroederova je formirala
povjerenstvo koje treba ispitati mogućnosti za labavljenje zakona
koji legalnu ekonomsku imigraciju čine skoro nemogućom.
DŽAKARTA - Separatistički pobunjenici u indonezijskoj pokrajini
Aceh priopćili su u nedjelju da su spremni za rat protiv vlade u
Džakarti, ali ipak neće napraviti prvi korak prema obnovi
neprijateljstava.
Službena Džakarta prošlog je tjedna objavila novi sigurnosni plan
za nemirnu pokrajinu, ali je priopćila da taj plan neće uključivati
vojne operacije velikih razmjera poput onih devedesetih godina
prošlog stoljeća.
STRASBOURG - Kardinal Vlk, predsjednik Vijeća biskupskih
konferencija Europe (katoličke) i metropolit Jeremija,
predsjednik Konferencije europskih crkava (protestantske,
anglikanske, pravoslavne) potpisali su u nedjelju u Strasbourgu
ekumensku povelju o promicanju suradnje među kršćanskim crkvama
Europe.
Ta ekumenska povelja koja nema obvezujuće značenje za lokalne
crkve, temelji se na priznavanju "slobode religije i savjesti" i na
suprostavljanju" svim pokušajima zlorabe religije i crkve za
etničke i nacionalističke ciljeve.
CAPE CANAVERAL - Dva astronauta sa raketoplana Endeavour,
Kanađanin i Amerikanac, izašli su u nedjelju u svemir kako bi na
Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS) instalirali divovsku robotsku
ruku koja bi trebala pomoći u izgradnji i održavanju stanice.
17 metara dugačka robotska ruka službenog naziva Canadarm2,
sposobna za kretanje oko svemirske stanice, prva je komponenta 900
milijuna dolara vrijednog robotskog sustava koji je proizvela
Kanada.
Space shuttle Endeavour je svoju 11-dnevnu misiju dopremanja
robota, poznatog i pod nazivom Velika ruka, počeo u četvrtak
uzlijetanjem iz svemirskog centra Kennedy na Floridi.
(Hina) sl