ZAGREB, 20. travnja (Hina) - Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) - jedna od najstrukturiranijih visokoškolskih ustanova Sveučilišta u Zagrebu sa 16 studijskih smjerova u dvije velike grupe - znanstveno-istraživačkoj i nastavnoj,
proslavio je danas dvije značajne obljetnice - 125. godina nastave prirodoslovlja i matematike na zagrebačkome Sveučilištu te svoj 55. rođendan.
ZAGREB, 20. travnja (Hina) - Prirodoslovno-matematički fakultet
(PMF) - jedna od najstrukturiranijih visokoškolskih ustanova
Sveučilišta u Zagrebu sa 16 studijskih smjerova u dvije velike
grupe - znanstveno-istraživačkoj i nastavnoj, proslavio je danas
dvije značajne obljetnice - 125. godina nastave prirodoslovlja i
matematike na zagrebačkome Sveučilištu te svoj 55. rođendan.#L#
U toj svečanoj prigodi dekan PMF-a Aleksa Bjeliš govorio je i o
zadaćama pred kojima se nalazi taj fakultet, istaknuvši kako bi PMF
nužno trebao što prije riješiti pitanje svojega unutarnjeg ustroja
i time konsolidirati nezahvalno stanje u kojemu se nalazi.
S tim u vezi, Bjeliš smatra da je pred prirodoznanstvenom strukom
krajnji napor i odgovornost da to i učini kako bi se, rekao je,
otvorio prostor za novi polet u ovome vremenu velikih šansi kada bi
pak prirodne znanosti trebalo koncipirati kao tehnološki
regenerator društva.
Za Bjeliša to je od posebne važnosti u kontekstu integrativnih
procesa za koje se nada da se pred njima nalazi Sveučilište u
Zagrebu.
Na svečanoj sjednici na kojoj su dodijeljene i zahvalnice
umirovljenim profesorima i pohvalnice najboljim studentima bili su
i brojni gosti koji su poput Zdravka Jelenovića, izaslanika
predsjednika Republike PMF-u zaželjeli izdašnije izvore
financiranja.
Iako se međunarodna suradnja bitno poboljšala i otvoreni su brojni
programi, resorni ministar Hrvoje Kraljević napominje da akademska
zajednica još nije dostatno reagirala na nove mogućnosti.
Kraljević najavljuje da će uskoro započeti javna rasprava o
konačnim prijedlozima novih zakona o visokome školstvu i znanosti
koji su napisani i kako je rekao, pokušaj su približavanja
standardima Europske unije.
Što se pak rasprave tiče, Kraljević ističe da bi bilo korisno da je
akademska zajednica kreirala svoj prijedlog zakona te dodaje kako
je u kuloarima čuo da u akademskoj zajednici postoji nekakav tekst.
Kraljevića pak ne čudi takav odnos akademske zajednice te ističe
kako je jedan dio te zajednice zadovoljan sadašnjim stanjem koje
im, rekao je, omogućuje i primanje nekoliko plaća.
Uz to dodaje da prilikom javne rasprave sudionici trebaju uzeti u
obzir i one sustave kojima sami ne pripadaju. Kao primjer u kojemu
to nije bio slučaj Kraljević je naveo prijedlog Zakona o
inspekciji.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Branko Jeren ističe pak da je
prirodoslovlje otvorilo hrvatskoj znanosti "prozor prema Europi"
te da su najveća postignuća ostvarena na tome području.
Jeren upozorava da se Sveučilište ne smije uljuljkivati u mišljenju
da je jako dobro te ističe da je zato i pokrenuta inicijativa
ISKORAK 2001 koja bi trebala znači i stvarni iskorak toga
sveučilišta u Europu.
Što se tiče rasprave o prijedlozima novih zakona Jeren upućuje
akademsku zajednicu da se dobro upozna sa svim dokumentima i
deklaracijama europskih sveučilišta te da detaljno prouči sve
zakone. Jeren naime smatra da se akademska zajednica ne smije
zatvarati u svoje fakultete i upozorava da nas Europa neće čekati.
Akademik Ivan Supek drži da je nužno integrirati samostane
institute u sveučilišta na kojima, po njegovu mišljenju, treba
koncentrirati istraživanja.
Nakon završetka svečane sjednice PMF-a uzvanici su obišli i nove
zgrade PMF-a u izgradnji u koje bi se, prema najavama, trebali do
konca 2002. useliti kemijski, biokemijski i geološko-
paleontološki odsjeci PMF-a.
(Hina) ip az