ZAGREB, 9. travnja (Hina) - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) organizator je rasprave o nacrtima strategije znanosti, visokoga obrazovanja i zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, održane danas u palači
Akademije.
ZAGREB, 9. travnja (Hina) - Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti (HAZU) organizator je rasprave o nacrtima strategije
znanosti, visokoga obrazovanja i zakona o znanstvenoistraživačkoj
djelatnosti, održane danas u palači Akademije.#L#
U raspravi su sudjelovali brojni znanstvenici, a zastupljene su
bile sve "generacije" znanstvenika - od znanstvenih novaka do
akademika.
Često se "čuje" da je znanost pokretač razvoja, a da bi znanost to
doista i bila potrebna je kvalitetna znanstvena strategija.
Uvjeti u kojima nastaje hrvatska strategija znanosti temelje se na
spoznaji da su za nastanak te strategije potrebni vrhunski
stručnjaci u strateškim područjima te veći intelektualni "input"
od sadašnjega, istaknuo je jedan od uvodničara akademik Ivo Šlaus.
Akademik Šlaus smatra da je to nužno bez obzira na to kakva će biti
hrvatska gospodarska orijentacija, odnosno hoće li to biti
vrhunska tehnologija ili poljoprivreda i turizam.
Kako je najavio Šlaus, Hrvatski sabor trebao bi do jeseni izglasati
novi zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, a do tada bi i
znanstvena strategija trebala biti u završnoj fazi.
I dok je prosjek izdvajanja za znanost u Europskoj uniji 1,8 posto
brutto društvenoga proizvoda (BDP), u Hrvatskoj je taj postotak
bitno manji, podsjetio je drugi uvodničar akademik Vlatko
Silobrčić.
Kako je rečeno, u Hrvatskoj ni sustav znanosti ne funkcionira kako
bi trebao. A da bi taj sustav bio na razini razvijenih zemalja
istaknuto je da treba izvršiti zakonske, financijske i
organizacijske promjene. Za to je potrebno i da znanstvenici imaju
autonomiju te da se primjenjuju međunarodni standardi, a treba
ojačati i veze između znanstvenika, sveučilišta i gospodarstva.
Jedan od brojnih prijedloga iz rasprave bio je da se svi nacrti i
strategije recenziraju. S tim u vezi, akademik Vladimir Paar
predložio je recenzentski tim u kojemu bi bilo 50 najcitiranijih
znanstvenika, 50 najuspješnijih voditelja znanstvenih projekata i
50 najboljih gospodarstvenika.
(Hina) ip az