ZAGREB, 30. ožujka (Hina) - Redovni lokalni izbori ubuduće bi se održavali svake četvrte godine treće nedjelje u svibnju, prijedlog je koji je hrvatska Vlada s današnje sjednice uputila Hrvatskom saboru.
ZAGREB, 30. ožujka (Hina) - Redovni lokalni izbori ubuduće bi se
održavali svake četvrte godine treće nedjelje u svibnju, prijedlog
je koji je hrvatska Vlada s današnje sjednice uputila Hrvatskom
saboru. #L#
Lokalne bi izbore raspisivala Vlada posebnom odlukom u kojoj bi
utvrdila i njihov točan datum. Prihvati li Sabor taj prijedlog,
Vlada bi predstojeće lokalne izbore trebala raspisati za 20.
svibnja.
Predstojeći bi se izbori, prema prijedlogu zakona o izboru članova
predstavničkih tijela lokalnih jedinica, umjesto po dosadašnjem
mješovitom, proveli po čistom razmjernom izbornom sustavu.
Pravo na diobu mjesta u predstavničkim tijelima lokalnih jedinica
imale bi liste koje dobiju najmanje pet posto biračkih glasova,
neovisno radi li se o listi jedne ili koalicije stranaka.
Vlada je između dva čitanja u tekst zakona ugradila ograničenje
prema kojemu se za člana predstavničkog tijela može kandidirati i
biti izabran samo državljanin Hrvatske koji ima prebivalište u toj
jedinici.
Vlada predlaže da se kod sastavljanja lista vodi računa o
ravnopravnosti spolova, te zastupljenosti nacionalnih manjina, a
preporuča da se to načelo primjenjuje i na zastupljenost hrvatskog
naroda u jedinicama gdje pripadnici manjine čine većinu
stanovništva.
Iako je ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević zagovarao da se
zadrži rješenje po kojemu župani sazivaju konstiturajuće sjednice
općinskih i gradskih vijeća, Vlada se opredjelila za rješenje da to
čini Ministarstvo pravosuđa. Ivanišević je upozorio da će to
izazvati nove prigovore na račun ministarstva, i zadati mu dodatni
posao s obzirom da će morati sazvati oko 500 sjednica.
Vlada je Saboru uputila i konačni zakonski prijedlog o lokalnoj i
područnoj (regionalnoj) samoupravi slijedom kojega bi se u
predstavnička tijela općina, gradova i županija birao manji broj
vijećnika nego do sada. Broj bi ovisio o broju stanovnika jednice,
propisao bi se statutom, morao bi biti neparan, a kretao bi se od
sedam do 13 (za općine i gradovi do 3.000 stanovnika) do 51 člana
koliko bi imao grad Zagreb. U predstavničkim tijelima županija bilo
bi od 31 do 51 člana.
U Hrvatskoj ima oko 220 općina s manje od 3.000 stanovnika, rekao je
Ivanišević, ističući da bi smanjenje predstavničkih tijela trebalo
rezultirati većom učinkovitošću i štedljivošću.
Predlaže se tako da općine i gradovi do 3.000 stanovnika ne osnivaju
poglavarstva, već da taj posao preuzme vijeće, pa bi samim time
predsjednici općinskih i gradskih vijeća bili ujedno i načelnici
općina ili gradonačelnici.
U općinama i gradovima od tri do 10 tisuća stanovnika, izbor
poglavarstva bio bi fakultativan. Odluče li se takve jedinice na
osnivanje, poglavarstvo bi imalo od tri do pet članova, a ako ga ne
osnuju taj bi posao preuzela sama vijeća kao i u slučaju manjih
općina.
Ivanišević smatra da se time Hrvatska neizravno približava ideji
neposrednog izbora lokalnih čelnika.
(Hina) bm/bn sšh