RFE 18. IV. VLADA JE ODGOVORNA ZA POSKUPLJENJE BENZINA

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 18. IV. 2001. Zagreb: odgovornost za poskupljenje benzina je na vladi. Prilog Milana Gavrovića. U Hrvatskoj su ponovno poskupili derivati nafte, pa je cijena benzina sada među najvećima u Europi. Tko je i zašto pokrenuo val poskupljenja? Predsjednik Nadzornog odbora monopolske naftne kompanije INA-e je potpredsjednik vlade Slavko Linić. Predsjednik njene skupštine dioničara je ministar gospodarstva Goranko Fižulić. INA je javno poduzeće, njen je jedini vlasnik država, pa njome upravlja vlada. Tko je, onda, odlučio da benzin sada ponovno poskupi? Odlučila je vlada, kao što je ona odlučivala i o svim drugim učestalim poskupljenjima kojima je u godinu dana cijena goriva povećana za skoro 50 posto. Na udaru javnosti su, međutim, samo INA i njen menadžment. Tako, na primjer, Udruga za zaštitu potrošača čak traži zaštitu od vlade, koju javno pita: 'Bi li došlo do poskupljenja da INA nije monopolist na hrvatskom tržištu?' To bi bilo na mjestu, da je riječ o privatnom poduzeću. Ali ovako sve se događa po principu 'Kadija te tuži, kadija te sudi'. Odnosno, cijene diže onaj, tko bi trebao štititi potrošače. Javnosti je bačen pijesak u oči koncem prošle godine kada je vlada formalno dozvolila INA-i da sama određuje maloprodajne cijene. Omogućiti tako nešto monopolu isto je kao povjeriti miševima da čuvaju sir. Ali vlada je znala da ona drži sve konce u svojim rukama; da ona postavlja i menadžment INA-e koji mora plesati po njenim notama. Istovremeno je potrošačima kao svojevrsna pilula za umirenje objašnjeno kako je umjesto državne kontrole uspostavljen sustav po kome će cijene benzina i drugih derivata ovisiti o cijeni uvozne nafte i tečaju dolara. Ali kako je, onda, moguće da istovremeno poskupi benzin, a pojeftini ulje za loženje, kao da nije riječ o derivatima iste nafte koja se kupuje istim dolarima? Očito je riječ o nekim drugim mehanizmima i drugim motivima. Nije teško dokučiti ni kojim. Vlada ubrzano priprema INA-u za privatizaciju, što zapravo znači za prodaju strancima. Na to je obvezuje sporazum s Međunarodnim monetarnim fondom, ali još je važnije što ona mora namaknuti novac za golemu budžetsku potrošnju. A kompanija koja ostvaruje profit postići će višu cijenu. Mediji u Hrvatskoj sada zabavljaju javnost pitanjem - hoće li to dovesti do vala poskupljenja? Vlada zna da neće jer je još uvijek na djelu HDZ- ovska ekonomija, po kojoj se rast cijena koči konkurencijom jeftine uvozne robe. To se, naravno, ne odnosi na kruh i slične proizvode koji se ne uvoze. Tako će skuplji benzin platiti i oni koji kupuju kruh, kao i oni koji ga neće ni moći kupiti jer im uvozna konkurencija zatvara radna mjesta. (RFE)