AU-APA-17.4.-CRNA GORA I JUGOSLAVIJA

AUSTRIJA APA 17. IV. 2001. Je li mrtva zamisao o Jugoslaviji? "Državnopravni status Crne Gore, koja je od 1878. do 1918. bila suverena država, stari je problem koji se pojavio odmah poslije nastanka prve Jugoslavije nakon Prvog svjetskog rata. Beogradska politologinja Ljiljana Bačević misli da je taj problem i nakon Drugog svjetskog rata pod komunističkom vladavinom potisnut samo privremeno. Ljiljana Bačević koja radi u beogradskom Institutu za politička istraživanja, u jednoj je raspravi u Beogradu upozorila da je federacijska zamisao u Crnoj Gori još do zadnjih parlamentarnih izbora prošle godine imala široku potporu. Podupirale su je otprilike dvije trećine Crnogoraca. Nakon toga mišljenje se promijenilo. Dok se činilo da je odnos snaga između pristaša državne neovisnosti Crne Gore s jedne strane i očuvanja jugoslavenske federacije s druge strane u prva dva mjeseca ove godine uravnotežen, u ožujku su pristaše neovisne crnogorske države po rezultatima ispitivanja mišljenja u laganoj premoći. Sadašnji odnos snaga po mišljenju Ljiljane Bačević rezultat je 'još neviđene homogenizacije' Albanaca, Hrvata i Muslimana s jedne strane, koji žive u Crnoj Gori te Srba, odnosno Jugoslavena s druge strane. Prvi pripadaju apsolutnim pristašama državne neovisnosti i čine oko 20 posto stanovništva, a drugi oko 14 do 15 posto. Crnogorci sami u jednakoj su mjeri zastupljeni u obje skupine. To znači da bi kod referenduma o neovisnosti presudni bili glasovi manjina, što bi moglo stvoriti razloge za sukobe, drži analitičarka. Ljiljana Bačević koja proriče pobjedu vladine koalicije predsjednika Mila Đukanovića, u vremenu koje će doći poslije nje, očekuje porast protucrnogorskog raspoloženja u Srbiji i obrnuto, protusrpskog raspoloženja u Crnoj Gori, ali bez otvorenih sukoba. Beogradski gospodarski stručnjak Danijel Cvjetičanin drži da bi ostanak Crne Gore u Jugoslaviji mogao izazvati 'većih problema u pogledu gospodarstva' nego odvajanje od Srbije. 'Pitanje ravnopravnosti Crne Gore u jugoslavenskoj federaciji toliko je prenaglašeno da za svakog Crnogorca ravnopravnost postoji samo ako ima dvanaest do trinaest puta veća prava od svakog Srbina', rekao je Cvjetičanin, pri čemu je aludirao na razliku u veličini republika. Za Cvjetičanina u gospodarskom pogledu postoje dvije mogućnosti rješenja problema: jedinstvena Jugoslavija ili dvije neovisne države. Sve drugo bilo bi štetno za jednu ili drugu republiku, misli. Crna je Gora s gospodarskog stajališta ispunila sve pretpostavke za državnu neovisnost. Više ne postoje realni temelji za opstanak Jugoslavije, zamisao o Jugoslaviji s kraja 19. stoljeća je preživjela, misli pravni stručnjak Stevan Lilić. Parlamentarni izbori 22. travnja u Crnoj Gori po njegovu će mišljenju stvoriti pretpostavke za uređenje odnosa između dviju republika i za manju od njih dobiti ono značenje koje je 5. listopada prošle godine, dan promjene režima u Beogradu, imao za Srbiju. I Lilić i Cvjetičanin drže da će na kraju na rješenje tog pitanja utjecati međunarodna zajednica, koja sada još šalje dvoznačne signale. To bi pak po njihovu mišljenju moglo biti povezano s izrazito nestabilnim stanjem na Kosovu."