INDEKS POSLOVNE OPTIMISTIČNOSTI U TRAVNJU PAO NA 47,6

INDEKS POSLOVNE OPTIMISTIČNOSTI U TRAVNJU PAO NA 47,6 Hrvatski indeks poslovne optimističnosti (IPO) u travnju iznosi 47,6, što je niže od njegove vrijednosti za ožujak kada je iznosio 51,9, što drugi mjesec za redom pokazuje smanjenje poslovne optimističnosti poduzetnika, podatci su Hrvatske udruge poslodavaca i Tau savjetovanja. I u travnju anketirani poduzetnici kao glavne faktore smetnje navode visoke kamatne stope, korupciju, poreznu politiku i nedostatak potražnje. Pritom se primjećuje značajan porast smetnji vezanih za korupciju i nemogućnost dobivanja kredita. Vrijednost IPO-a može se kretati od 0 do 100, a travanjska je vrijednost, izračunata po šesti put, najmanja od svih dosadašnjih. Prvi puta IPO je izračunat u studenom prošle godine i tada je iznosio 48,1, a svoju najveću vrijednost dosegnuo je u veljači ove godine kada je iznosio 52,3. U travanjskoj anketi sudjelovala je oko 40 poduzeća, od čega polovica velikih, a polovica malih i srednjih poduzetnika. Veliki poduzetnici i dalje su optimističniji od malih i srednjih. Tako vrijednost IPO-a kod velikih poduzetnika u travnju iznosi 54,4 (u ožujku 58,2), a kod malih i srednjih znatno manje 40,7 (u ožujku 45,6). I u svih šest dosadašnjih analiza veliki su poduzetnici uvijek bili optimističniji od malih i srednjih. Kod velikih poduzetnika vrijednost IPO-a nikada nije pala ispod 50, a najveću je imala u ožujku (58,2), dok kod malih i srednjih nikada nije ni dosegnula prag od 50, a najveća je vrijednost - 49,3 - zabilježena u veljači. Računanje hrvatskog Indeksa poslovne optimističnosti pokrenuli su HUP i Tau savjetovanje, a računa se mjesečno anketnim postupkom pri kojem se kvantificiraju procjene poduzetnika o raznim faktorima trenutne i buduće gospodarske situacije (planiranje povećanja investicija, očekivanje povećanja profitabilnosti i sl.). IPO (BCI - Business Confidence Index) u svijetu je vrlo raširen pokazatelj povjerenja poslovnih ljudi u gospodarstvo za nadolazeće razdoblje i stoga dobro predviđa kretanje osnovnih makroekonomskih varijabli, kao što je npr. rast BDP-a, a postupak računanja omogućava i kvantificiranje mnogih drugih aspekata gospodarskih aktivnosti.