NEW YORK/TOKYO/LONDON, 9. travnja (Hina/Reuters) - Prošlotjedna kretanja na svjetskim burzama ne mogu se jednoznačno odrediti kao posve negativna ili posve pozitivna, no sa sigurnošću se može ustvrditi kako su prevladavajuća
raspoloženja, kao i u brojnim prethodnim tjednima i dalje zabrinutost, razočaranost, deprimiranost i superosjetljivost.
NEW YORK/TOKYO/LONDON, 9. travnja (Hina/Reuters) - Prošlotjedna
kretanja na svjetskim burzama ne mogu se jednoznačno odrediti kao
posve negativna ili posve pozitivna, no sa sigurnošću se može
ustvrditi kako su prevladavajuća raspoloženja, kao i u brojnim
prethodnim tjednima i dalje zabrinutost, razočaranost,
deprimiranost i superosjetljivost.#L#
Zabrinutost glede gospodarskih izgleda u najvećim svjetskim
gospodarstvima, razočaranost potezima monetarnih vlasti širom
svijeta, deprimirajuće dugačke liste kompanija koje najavljuju sve
slabije poslovne rezultate i brojna otpuštanja, te
superosjetljivost na svaki, pa i najmanje značajan statistički
podatak i proteklog su tjedna, uz dvije iznimke, "porušile"
vrijednosti burzovnih indeksa.
Naravno, kao i toliko tjedana do sada, najveći je "gubitnik" Nasdaq
Composite, koji se 3,45-postotnim tjednim padom (na 1.721,37
bodova) opasno približava psihološkoj razini od 1.700 bodova
(ispod koje je u jednom trenutku prošloga tjedna već i bio). Posve
je nepotrebno nabrajati već ustaljene razloge njegova pada, zbog
kojeg je Nasdaq trenutno na najnižoj razini od listopada 1998.
godine. Ipak, treba izdvojiti rijetko pozitivno kretanje tog
indeksa u posljednje vrijeme - u četvrtak je njegova vrijednost
porasla za 8,92 posto, što je najveći porast unazad tri mjeseca, ali
i treći po veličini postotni rast u povijesti Nasdaqa.
U istom postotku, ali s suprotnim predznakom u prošlom je tjednu
promijenjena i vrijednost tokijskog burzovnog indeksa Nikkei. Taj
je indeks tjedan započeo padom, nakon što je japanska središnja
banka objavila "tankan" izvješće, kojim se predviđa oštar pad
poslovne optimističnosti, ali i kapitalnih ulaganja u Japanu.
Ipak, očekivanje programa oživljavanja tog drugog po veličini
gospodarstva na svijetu, tijekom tjedna je akumuliralo porast
Nikkei indeksa od 3,45 posto, na 13.383,76 bodova. Sam program,
koji se uglavnom bavi stabilizacijom bankarskog sektora u Japanu,
nije donio značajnije promjene na tržištima kapitala. Tako je nakon
njegove objave u petak promjena (pad) Nikkeia iznosila nešto manje
od 0,02 posto.
Iznimka je ovoga tjedna bio i službeni njujorški burzovni indeks
Dow Jones, koji je tjedan završio na 0,13 posto višoj razini,
odnosno 9.791,09 bodova. Naime, cijene dionica u četvrtak su na
Wall Streetu snažno porasle, nakon što je američki proizvođač
računala Dell Computers najavio da će njegova zarada u prvom
tromjesečju ispuniti očekivanja kako tržišta, tako i Uprave
kompanije. Također, tog je dana poboljšan i investicijski rejting
Internet kompanije Yahoo!, a aluminijski je gigant Alcoa najavio
čak 16-postotno poboljšanje financijskih rezultata u protekla tri
mjeseca. Tako je tog dana Dow Jones ostvario najveći jednodnevni
dobitak od ožujka prošle godine.
No, već je petak donio snažan pad cijena dionica, pa i vrijednosti
tog indeksa. Uzrok tome je izvješće o broju zaposlenih u SAD-u, koji
je u ožujku porastao za 86 tisuća (očekivalo se 70 tisuća) uz
istodobni porast stope nezaposlenosti sa 4,2 na 4,3 posto te
povećanje zarade po satu za (više od očekivanih) 0,4 posto.
Analitičari su iz tih podataka isčitali porast troška rada, koji bi
mogao "podgrijati" inflatorne pritiske, što je povećalo
zabrinutost glede "zdravlja" američkog gospodarstva te ponovno
probudilo strah od recesije. Dodatni pritisak uslijedio je pred
kraj radnog vremena brokera - kalifornijska kompanija za
distribuciju električne energije PG&E pokrenula je stečajni
postupak.
Indeksi najvećih europskih burzi - londonske, frankfurtske i
pariške - tjedna su završili s gubicima. Londonski je FTSE oslabio
za 0,30 posto, na 5.601,50 bodova, frankfurtski je DAX pao za 1,07
posto, na 5.698,88 bodova, a za najvećih 1,36 posto pao je pariški
CAC, i to na 5.139,71 bod. Na tim su tržištima najveću pozornost
privukle vijesti iz telekomunikacijskog i financijskog sektora,
odluka središnje britanske banke o smanjivanju kamatnih stopa te
odluka Europske središnje banke o nemijenjanju kamatnih stopa.
Među novostima iz telekomunikacijskog sektora, koji je uglavnom i
kreirao nove vrijednosti burzovnih indeksa, ističu se objava
Nokie, Ericssona i Alcatela kako će financirati postavljanje
telekomunikacijske oprema za mrežu mobilne telefonije treće
generacije za francuskog operatera mobilne telefonije Orange.
Strah investitora zbog troškova takvih ulaganja snizilo je cijene
njihovih dionica u dvoznamenkastim postocima. Alcatel je tome
dodao još jednu lošu vijest - otpuštanje radnika iz svojih pogona u
SAD-u.
U financijskom sektoru, pak, još su se uvijek korigirale cijene
Allianza i Dresdner Banka nakon objave njihovog spajanja. Dodatnu
je pozornost privukla ponuda osiguravatelja American
International Group (AIG) za kupnju (također osiguravatelja)
American Generala za 23 milijarde dolara, čime je za tri milijarde
dolara nadmašena ponuda britanskog osiguravatelja Prudential.
Odluka o najboljem ponuditelju još uvijek nije donesena, ali su
dionice Prudentiala skočile za više od sedam posto.
A da su investitori na rubu živaca te da su osjetljivi na svaku
vijest vjerojatno najbolje pokazuju njihove reakcije na podatak
objavljen u petak - tijekom veljače broj poslanih tekstualnih (sms)
poruka putem mobilnih telefona u Velikoj je Britaniji po prvi put
zabilježio pad. Na tu su vijest dionice kompanije Logica, čije je
najsnažnije poslovno područje upravo sms promet, pojeftinile za
čak devet posto.
Jedan je analitičar trenutno raspoloženje investitora opisao
jednostavnim riječima: "...oni jednostavno ne znaju što bi. Kada im
se i pričini da je pravo vrijeme da se neka dionica i kupi, nemaju
dovoljno hrabrosti da to i učine. Stoga uglavnom prodaju".
Iako je tjedan započeo na najnižoj razini unazad tri i pol mjeseci,
euro je to kraja tjedna u odnosu na dolar uspio porasti za čak 3,11
posto, na 0,9040 dolara. Odluka ECB-a iz prethodnog tjedna da ne
mijenja kamatne stope u eurozoni osnovni je razlog lošeg početka
jedna, no, očekivanje da bi se ovoga tjedna ta odluka napokon mogla
preinačiti u smanjivanje kamatnih stopa ojačalo je vrijednost eura
na kraju tjedna. Osim ECB-a, u odnosu eura i dolara odlučujuća su
bila i kretanja na američkim burzama, pa je tako njihov oporavak u
četvrtak donio i lagano stagniranje europske valute, ili bolje
rečeno stabilizaciju američke valute.
Na slabljenje američkog dolara u odnosu na japanski jen, koji se
prošloga tjedna našao na najnižoj razini unazad gotovo 17 mjeseci
(iznad 126 jena za jedan dolar), također su utjecaja imala kretanja
na burzama, ali u ovom slučaju presudno je bilo stanje na tokijskoj
burzi. Stoga je jen do kraja tjedna uspio u odnosu na dolar porasti
za 1,90 posto na 123,76 jena.
U nešto manjem postotku u odnosu na dolar ojačale su i njemačka i
talijanska valuta. Tečajevi obiju porasli su za 2,98 posto, i to na
2,1621 marku te 2140,47 lira za jedan dolar.
Dolar je oslabio i u odnosu na švicarsku valutu - za 2,75 posto, na
1,6906 franaka. U odnosu na dolar ojačala je, za 1,56 posto, i
britanska funta, koja je tako u petak "koštala" 1,4397 dolara.
(Hina) rub ds