BEOGRAD, 17. travnja (Hina) - Dva ugledna srbijanska znanstvenika a u utorak su odbili sudjelovati u radu jugoslavenskog Povjerenstva za istinu i pomirbu smatrajući da je vezano za državu te da unaprijed određuje okvir u kojem se
sagledava rat na prostorima bivše Jugoslavije .
BEOGRAD, 17. travnja (Hina) - Dva ugledna srbijanska znanstvenika a
u utorak su odbili sudjelovati u radu jugoslavenskog Povjerenstva
za istinu i pomirbu smatrajući da je vezano za državu te da
unaprijed određuje okvir u kojem se sagledava rat na prostorima
bivše Jugoslavije .#L#
Povijesničarka Latinka Perović i profesor međunarodnog prava dr.
Vojin Dimitrijević su ovo Povjerenstvo označili "čvrsto
institucionaliziranim državnim povjerenstvom" navodeći kako je u
njemu "već postavljen okvir u kojemu se traži istina" o ratnim
događanjima na prostorima bivše Jugoslavije.
Oni navode da je na konzultativnom sastanku njegov utemeljitelj
jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica iznio uvjeravanja
kako "povjerenstvo neće biti državno", ali odredbe o radu
Povjerenstva pokazuje suprotno pa stoga "sebe ne vide u zamišljenom
Povjerenstvu".
Odvojena pisma Perović i Dimitrijević uputili su na adresu
jugoslavenskog predsjednika uoči današnjeg prvog sastanka tog
Povjerenstva u kojemu je još 14 "uglednih ličnosti" iz javnoga
života.
Dimitrijević navodi da se na Koštuničino Povjerenstvo prenose
"vrlo male ovlasti zbog čega se zamagljuje pravna narav" i ukazuje
na anomaliju da nije predviđeno čak niti pozivanje svjedoka.
Također stavlja primjedbu što je Povjerenstvo sastavljeno
isključivo od "građana SRJ, i još bez nekoga iz Crne Gore", a
trebaju se dati sudovi o događanjima izvan teritorija današnje
SRJ.
"Od Povjerenstva se očekuje ustanovljavanje velike istine: ja se
plašim Velikih istina, jer se u njihovo ime i radi njihova širenja
provodilo surovo nasilje", navodi Dimitrijević. On istodobno
poziva jugoslavenskog predsjednika da utječe na bavljenje
Povjerenstva "političkim ubojstvima, protjerivanjem i nestankom
ljudi, izazivanjem rasne, vjerske i nacionalne mržnje, pozivima na
likvidacije političkih neistomišljenika, progonima sudaca,
profesora i novinara te konačno i policijskom brutalnošću".
Na kraju pisma Koštunici, Dimitrijević upozorava kako se "netko
mora pozabaviti time ako je odgovornost za nedjela pripisana
državi, koja je ostala ista iako se režim promijenio, pa je stoga
dužna žrtvama nadoknaditi materijalnu i moralnu štetu".
Odluku o osnivanju Povjerenstva donio je prošloga mjeseca
jugoslavenski predsjednik Koštunica kako bi u SRJ, kako je rekao,
bio "organiziran rad na ispitivanju uzroka i tokova sukoba koji su
doveli do raspada SFRJ, imajući u vidu brojna kršenja ratnog i
humanitarnog prava i zastrašujuće dimenzije ljudskih žrtava i
materijalnog razaranja u proteklom desetljeću".
Brojni analitičari i promatrači međutim drže da je konačni cilj
osnivanja Povjerenstva kroz navodno nepristrani znanstveni
pristup "neovisnih stručnjaka iz raznih oblasti" dati sliku
događanja na prostorima bivše Jugoslavije onako kako ih vidi
Beograd .
(Hina) dkr sl