ZAGREB, 13. travnja (Hina) - Nacrt "Strategije kulturnoga razvitka Republike Hrvatske - Hrvatska u 21. stoljeću" nije rađen u suradnji s Društvom hrvatskih književnika (DHK) ni u dijelu koji izravno govori o DHK, ističe se u
priopćenju za javnost kojim Upravni odbor DHK-a reagira na tekst tog nacrta Ministarstva kulture.
ZAGREB, 13. travnja (Hina) - Nacrt "Strategije kulturnoga razvitka
Republike Hrvatske - Hrvatska u 21. stoljeću" nije rađen u suradnji
s Društvom hrvatskih književnika (DHK) ni u dijelu koji izravno
govori o DHK, ističe se u priopćenju za javnost kojim Upravni odbor
DHK-a reagira na tekst tog nacrta Ministarstva kulture.#L#
O nacrtu Strategije, predstavljenom i objavljenom u Trakošćanu 16.
i 17. ožujka ove godine, raspravljalo se na sjednici Upravnog
odbora DHK održanoj u četvrtak, 12. travnja.
Dijelove te strategije koji govore o DHK za to su društvo, ističe se
u priopćenju, "pisani isključivim i ignorantskim rječnikom, s
proizvoljnim ocjenama i prosudbama čime se namjerno i zlonamjerno
stvara i umnaža iskrivljena slika o DHK".
Upravni odbor DHK reagira na dio nacrta Strategije koji se odnosi na
to društvo, a zapisan je na 68. stranici Strategije.
Uz ostalo, u tekstu Strategije piše da u "DHK treba ograničiti
članstvo u skladu sa selektivnim kriterijima kvalitete književnog
rada te onemogućiti pretvaranje plaćenih funkcija u sinekure".
Taj zahtjev za DHK "izražava uistinu neprimjerenu žudnju za
miješanjem u statutarni i zakonski ustroj te autonomiju DHK". Uz to
se tvrdi da u DHK nema plaćenih funkcija, što svi drugi znaju,
jedino se ne navodi u nacrtu Strategije.
Što se pak tiče teksta Strategije u kojemu stoji da u "DHK treba
otvoriti tribinu na kojoj bi se čuo glas svih članova o tome što
očekuju od Društva", Upravni odbor DHK ističe da je baš Tribina DHK
već godinama otvorena svakome članu Društva.
O dijelu teksta Strategije u kojemu stoji da "DHK treba sindikalnom
aktivnošću povesti brigu o materijalnom položaju pisaca i
minimalnom cjeniku njihova rada", u priopćenju se navodi da je
cjenik minimalnih honorara izrađen već odavno i jednoglasno
usvojen na Skupštini DHK.
U tekstu Strategije piše i da bi "Ministarstvo kulture trebalo (ako
se budu stvarale paralelne udruge pisaca) financirati projekte
koji se ističu kvalitetom i inovativnim oblicima profesionalnog
djelovanja, uključujući suradnju s udrugama književnika iz drugih
zemalja, a do tog trenutka davati samo minimum sredstava za
preživljavanje udruge".
Za DHK taj je dio Strategije "izravan i neprikriveni, ciljani atak
na DHK čime se nacrt u ovom dijelu Strategije razotkriva".
Upravni odbor DHK ocjenjuje da dijelovi Strategije koji se odnose
na financiranje DHK te drugih hrvatskih kulturnih i znanstvenih
institucija poput Matice hrvatske, HAZU, Leksikografskoga zavoda
"Miroslav Krleža" ne znači samo grubi nasrtaj na ulogu i autonomiju
navedenih institucija u hrvatskoj kulturi već i nedvojbeno
protueuropski čin neprimjeren zemljama sa zavidnijim
parlamentarnim tradicijama.
DHK drži neutemljenim i "neslućene lekcije o nedostatnosti
pluralizma i decentralizacije u ustrojstvu i aktivnostima DHK" te
ističe da se na brojnim godišnjim književnim i znanstvenim
susretima diljem Hrvatske članovi Društva primjerno susreću i
surađuju te da su prepoznatljivi po književno-estetskim i inim
razlikama.
Na kraju priopćenja Upravnoga odbora DHK, objavljenog na Veliki
petak, stoji da "nacrt Strategije bjelodano hrli ukidanju
nacionalnoga atributa hrvatskoj kulturi".
S tim u vezi postavlja se i pitanje - "zar će po istoj ili sličnoj
logici uskoro netko možda tražiti da, ako npr. Matica hrvatska ili
HAZU ili DHK - prežive 'preživljavanje', te ustanove promijene i
nazive ili tek jednu jedinu riječ u nazivu - hrvatsku?!!".
(Hina) pp/ip az