ZAGREB, 13. travnja (Hina) - Više milijuna Europljana, ali i tisuće ljudi u nas, nositelji su virusa hepatitisa C, opasne bolesti koju znanstvenici i liječnici često nazivaju "bombom s odgođenim djelovanjem".
ZAGREB, 13. travnja (Hina) - Više milijuna Europljana, ali i tisuće
ljudi u nas, nositelji su virusa hepatitisa C, opasne bolesti koju
znanstvenici i liječnici često nazivaju "bombom s odgođenim
djelovanjem". #L#
Virus hepatitisa C identificiran je tek 1989. godine, nakon čega je
započelo njegovo medicinsko ispitivanje, a potom su utvrđeni i
načini liječenja. Pretpostavlja se da je dio hrvatske populacije
zaražen ovim opasnim virusom. Time se povećava opasnost od širenja
ove zarazne bolesti. Virus C smatra se najopasnijim uzročnikom
"žutice". Naime, prisutnost u organizmu ne očituje se posebnim
simptomima, iako se u 80 posto slučajeva zadržava u organizmu nakon
zaraze uzrokujući kronično oboljenje jetre. Bolest se najlakše
prenosi putem krvi - do 1992. godine većina oboljelih zarazila se
transfuzijom krvi, piše u stručnom osvrtu 'Pritajena bolest -
hepatitis C', tiskanom u 'Gospodarskom listu'. Od 1993. godine
obavezno je testiranje krvi na hepatitis C. Smatra se da je uz
tetoviranje i igle koje rabe ovisnici o drogama, i spolni odnos
mogući način prenošenja zaraze.
Od 100 zaraženih, u 20 do 50 bolesnika bolest prolazi spontano, a u
75 do 80 bolesnika poprima kroničan oblik. Od 80 bolesnika, u njih
10 jetra ostaje neoštećena, a njih 70 obolijeva od kronične bolesti
jetre. Od 70 bolesnika, njih 40 obolijeva od neaktivnog kroničnog
hepatitisa, 30 od aktivnog, u 10 oboljelih javlja se ciroza, a u 2
ili 3 oboljela - rak jetre.
(Hina) ld ld