ZAGREB, 4. travnja (Hina) - U starogermanskoj mitologiji kopriva je bila simbolom boga munje, te su u nekim krajevima seljaci stavljali koprivu u ognjište da im grom ne udari u kuću - jer, ne kaže se uludo: Neće grom u
koprive!
ZAGREB, 4. travnja (Hina) - U starogermanskoj mitologiji kopriva je
bila simbolom boga munje, te su u nekim krajevima seljaci stavljali
koprivu u ognjište da im grom ne udari u kuću - jer, ne kaže se uludo:
Neće grom u koprive! #L#
Danas se kopriva cijeni ponajprije kao ljekovito bilje. Do koprive
je zaista lako doći, teško ju je zamijeniti za neku drugu biljku, pa
se preporuča da se njezina čudesna ljekovitost koristi što više,
stoji u napisu 'Kopriva - svakome dobrodošla' autorice Marije
Kranjčević, objavljenom u 'Gospodarskom listu'. Već su stari
Rimljani cijenili koprivu kao lijek i hranu. Od davnina se rabi kod
tjelesne slabosti, klonulosti, za brži oporavak poslije bolesti.
Preporučuje se kod slabokrvnosti, pomaže kod upala mokraćnih
organa, spriječava stvaranje pijeska i vapnenca u bubregu i
mjehuru, poboljšava izlučivanje mokraćne kiseline, ublažava
reumatske tegobe, te tegobe kod gihta i artritisa, poboljšava
izlučivanje sluzi iz dišnih organa, poboljšava rad jetre, žuči,
gušterače i slezene, preporučuje se dijabetičarima, pospješuje
stolicu... Koprivin se sok izvana može rabiti kod ugriza kukaca, a
kapi spravljene od sjemenja koriste štitnoj žljezdi, smanjuju
gušu.
U ljekovite svrhe skupljaju se korijen, list i sjeme. Suši se u
hladu, a bilje se čuva u suhom i zračnom prostoru. Od koprive se,
među ostalim, spravljaju čajevi "protiv" pijeska i kamenaca,
kolačići protiv noćnog mokrenja djece, losioni protiv prhuti i
opadanja kose, koprivini odresci... Jer neće grom u koprive!
(Hina) ld ld