ZAGREB, 11. travnja (Hina) - Prema povijesnim zapisima, u pustolovine i osvajanja novih prostora odlazili su muškarci, no studija genetičke povijesti Britanaca pokazala je da su selidbama na nove prostore sklonije bile njihove
žene.
ZAGREB, 11. travnja (Hina) - Prema povijesnim zapisima, u
pustolovine i osvajanja novih prostora odlazili su muškarci, no
studija genetičke povijesti Britanaca pokazala je da su selidbama
na nove prostore sklonije bile njihove žene. #L#
Istraživanje je pokazalo da su Velšani i Irci keltskoga podrijetla
povezani s Baskima. Zajednička studija znanstvenika s University
College London i University of California najnoviji je prilog
otkrivanju rane povijesti čovjeka uz pomoć ispitivanja današnje
DNK, piše "Independent".
Znanstvenici su tražili genetičku sličnost između 88 muškaraca iz
Angleseya (Sjeverni Wales), 146 iz Irske s gelskim prezimenima i 50
iz Baskije. Usredotočivši se na Y kromosom - koji muškarci
nasljeđuju od očeva - znanstvenici su otkrili veliku sličnost
između te tri skupine.
U časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences"
istraživači su napisali da su Velšani, Irci i Baski "po Y kromosomu
bliskije povezani međusobno nego s drugim europskim narodima".
Baski su u studiju uključeni zbog toga što je njihov jezik
jedinstven. Pretpostavlja se da su oni potomci drevne paleolitske
zajednice lovaca-sakupljača koji su u Europi živjeli prije nego što
se sa Srednjeg Istoka prije otprilike 10.000 godina proširila
neolitska kultura obrađivanja zemlje.
Ovo istraživanje pokazuje, kaže profesor genetike s UCL David
Goldstein, da su muškarci s keltskog i baskijskog područja imaju
zajedničke pretke koji su živjeli prije 10.000 godina.
Međutim, kad su analizirali DNK keltskih žena, znanstvenici su
otkrili da se prilično razlikuje od DNK baskijskih žena te da je
sličnija DNK žena iz kontinentalne Europe.
"Čini se da su se žene s europskoga kopna preselile u Britaniju i
potpuno ugušile prethodnu žensku liniju", rekao je profesor
Goldstein. "Ne možemo reći kad se to dogodilo. Ali u povijesti su
žene putovale češće nego muškarci."
Colin Renfew, profesor arheologije sa sveučilišta Cambridge, kaže
kako istraživanje pokazuje da je povijest migracija muškaraca i
žena bila drukčija. "Ne zato što muškarci nisu odlazili od kuće,
nego zato što su živjeli tamo gdje su rođeni ili u blizini. Žene se,
međutim, češće sele kad se udaju. To je bila česta pojava u svijetu
koja pokazuje da su se imovina i položaj nasljeđivali po muškoj
liniji, a možda i to da su žene imale niži status", rekao je Renfew.
Iznimka u pravilu otkrivena je na otočju Orkney gdje je genetička
analiza muškaraca pokazala da su bliskije povezani s današnjim
Norvežanima nego s drugim Britancima.
Znanstvenici pretpostavljaju da je posrijedi nasljeđe iz vremena
vikinških osvajanja koja su počela u 9. stoljeću i nakon kojih su
Vikinzi djelomično zamijenili Pikte. Analizom DNK nije se moglo
odrediti vrijedi li to i za pretke žena s Orkneya.
Istraživanje oxfordskih znanstvenika pokazalo je da su Vikinzi
koji su naselili Islandu vodili žene s britanskoga otočja što se
vidi u genskoj slici današnjih Islanđana.
Agnar Helgason, molekularni biolog s Instituta za biološku
antropologiju pri sveučilištu Oxford, kaže kako genetika današnjih
Islanđana jasno pokazuje "razmjenu" britanskih žena u vrijeme
naseljavanja Islanda između 870. i 930.
"Možda su u početku bile robinje, koje su zatim postale konkubine
ili žene, ali siguran sam da su ti brakovi bili sretni kao i svi
drugi u to doba. To je bio samo jedan od načina sklapanja braka u ono
vrijeme", rekao je dr. Helgason.
(Hina) dgk dgk