ZNANSTVENICI OTKRILI TAJNU STARENJA

WASHINGTON, 7. travnja (Hina/Reuters) - Proces starenja u brojnim organizmima kontrolira, kako se čini, mehanizam koji se temelji na hormonima, rekli su znanstvenici čije otkriće najavljuje mogućnost produljenja ljudskoga života hormonalnom terapijom. #L# Časopis "Science" objavio je tri studije koje pokazuju kako takozvani mehanizam kruženja inzulina koji regulira starenje u oblića, ima istu funkciju i u vinskih mušica i kvaščevih gljivica. Znanstvenici koji su proučavali vinske mušice na sveučilištu "Brown" u Providenceu (Rhode Island) i na londonskom University Collegeu, otkrili su da manipuliranje genima povezanim s hormonima sličnim inzulinu produljuje život kukca. Život nekih mušica bio je i 85 posto duži nego što je uobičajeno. No mušice koje su duže živjele bile su patuljaste. Stručnjaci sa Sveučilišta južne Kalifornije tri puta su produljili život kvaščeve gljivice. Inzulin kontrolira razinu šećera u ljudi, a poremećaji u inzulinskom sustavu rezultiraju dijabetesom. "Ova su istraživanja uzbudljiva jer pokazuju da postoji genetički sustav koji regulira starenje zajednički svim životinjama", rekao je David Gems s londonskog University Collegea. "Kad bismo mogli zaviriti u verziju tog sustava u sisavaca, mogli bismo odgoditi proces starenja ili čak pomladiti čovjeka, bar načelno." Marc Tatar, koji je predvodio skupinu znanstvenika sa sveučilišta "Brown", kaže kako spojevi slični inzulinu kontroliraju starenje u mušica, crva, a vjerojatno i u ljudi usporavajući rast ili aktivirajući specifično endokrino tkivo koje onda otpušta druge hormone. "Možemo otkriti osnove starenja uz pomoć mušica i crva, a onda nije pretjerano misliti da se isto događa i u nama", dodao je Tatar. On je primijetio da je neuro-sustav u ljudskom mozgu sličan sustavu u mušica. Nitko ne zna, rekao je, koji moždani signali ili vanjski signali uključuju mehanizam ljudskog starenja. Tatar je rekao kako otkriće sugerira mogućnost buduće uporabe određene vrste hormonalnog liječenja radi produljivanja ljudskog života. "Mislim da ćemo moći modulirati glavne hormone - hormon rasta, štitnjače i inzulinski faktor rasta", dodao je Tatar. "A budemo li ih mogli oblikovati na zdrav način, ali prema razini koja će nam omogućiti sporije starenje, mislim da je to ostvarivo." On je rekao kako eksperimenti s miševima pokazuju kako bio se ljudskom životu moglo dodati 40 zdravih godina. Tatar i njegovi suradnici izolirali su gen vinske mušice koji ima funkciju u mozgu nazvanu receptor inzulina (InR). Taj je gen analogan genima svih vrsta životinjskoga svijeta. InR u mušica reagira na jedan oblik inzulina. Nakon toga moždane stanice poručuju štitnjači da otpusti drugi hormon - hormon mladosti. Taj spoj kruži tijelom i pokreće niz drugih događaja koji pokreću reprodukciju i ubrzano starenje, rekao je znanstvenik. Znanstvenici s "Browna" uzgajali su mušice s mutiranim InR želeći potisnuti otpuštanje hormona mladosti i tako zaustaviti proces starenja. Eksperiment je donio patuljaste ženke koje su živjele i do 85 posto dulje. Bilo je i patuljastih mužjaka, ali oni su bili vrlo krhki i većinom su ugibali za 20 dana. Prijašnje istraživanje oblića pokazalo je da je defekt dva gena, nazvanih daf-2 i age-1, udvostručio pa čak i utrostručio trajanje života. Ljudi imaju gene vrlo slične tim genima koji generiraju dio sustava hormonske reakcije koji je osjetljiv na inzulin i njegova hormonalnog rođaka faktor rasta sličan inzulinu 1 (IGF-I). IGF-I kontrolira rast, a nedostaci u sustavu IGF uzrokuju patuljast rast. Istraživači su rekli kako razina IGF-I može utjecati na starenje u sisavaca, uključujući i ljude, što znači da je život dulji što je niža razina IGF-I. Gems je rekao kako bi, teoretski, lijek koji bi manipulirao IGF-om mogao produljiti ljudski život. Nakon 10 do 20 godina eksperimenata, rekao je, znanstvenici će možda znati kako primijeniti rezultate ovih istraživanja na ljude ne izazivajući pri tome patuljast rast. (Hina) dgk dgk