NEW YORK/TOKYO/LONDON, 2. travnja (Hina/Reuters) - Prvo ovogodišnje tromjesečje, koje je završilo prošlog petka, na većini je svjetskih burzi bilo jedno od najlošijih unazad nekoliko desetljeća.
NEW YORK/TOKYO/LONDON, 2. travnja (Hina/Reuters) - Prvo
ovogodišnje tromjesečje, koje je završilo prošlog petka, na većini
je svjetskih burzi bilo jedno od najlošijih unazad nekoliko
desetljeća.#L#
Iako su većina burzovnih indeksa, izuzev Nasdaq Composite i
tokijskog Nikkeia, tjedan završili s neznatno većim vrijednostima,
njihove razine u odnosu na početak godine uglavnom su značajno
niže.
Tako je službeni indeks njujorške burze tijekom prošlog tjedna
porastao za 1,97 posto, na 9.878,78 bodova, ali je ta razina za 8,4
niža od početka godine. Tako visok postotni pad u jednom
tromjesečju taj indeks nije zabilježio od 1978. godine.
Nasdaq Composite tjedan je završio na 4,08 posto nižoj razini,
odnosno 1.840,26 bodova. Taj je indeks od početka godine izgubio
čak 25,5 posto svoje vrijednosti, što je najveći tromjesečni pad u
povijesti tržišta Nasdaq.
Vrijednost londonskog FTSE indeksa prošloga je tjedna porasla za
1,02 posto, na 5.633,70 bodova, što je ujedno i 9,10 posto manja
razina u odnosu na prvi radni dan ove godine. Frankfurtski DAX, pak,
tijekom prošlog je tjedna porastao za 1,80 posto, na 5829,95
bodova, a od početka godine, njegova je vrijednost pala za
približno sedam posto. Najvećih 10,7 posto pala je tijekom
proteklog tromjesečja vrijednost pariškog CAC indeksa, koji je
tijekom prošlog tjedna porastao za 1,09 posto, na 5.180,45 bodova.
Najveću promjenu prošlog tjedna i to pad od 6,22 posto, bilježi
tokijski Nikkei, čija je vrijednost od 12.999,70 bodova s kraja
tjedna i 5,05 posto niža nego početkom godine.
Iako u postotcima njihove promjene ne djeluju jako loše, treba
istaknuti kako je svaki od tih indeksa tijekom prvog tromjesečja
barem u jednom trenutku bio na svojoj najnižoj razini unazad
nekoliko godina, a najmanje dvije godine, odnosno od azijske
financijske krize u ljetu 1998. godine. Također, većina se indeksa
nalazi ispod svoje psihološki značajne razine. Tako je Nikkei pao
ispod 13.000 bodova, FTSE ispod 6.000 bodova, jednako kao i DAX,
vrijednost Dow Jonesa niža je od 10.000 bodova, a Nasdaqa od 2.000
bodova. Jedino je pariški CAC tijekom protekloga tjedna porastao
iznad psihološke razine, i to od 5.000 bodova.
Početak prošloga tjedna donio je uglavnom rast vrijednosti indeksa
i cijena dionica, a jedan od osnovnih razloga bilo je izvješće o
porastu povjerenja potrošača u SAD-u - prvi unazad više od pet
mjeseci. Taj je podatak malo ohrabrio investitore zabrinute zbog
stanja američkog gospodarstva, koji se sada nadaju da će porast
povjerenja povećati i potrošnju te potaknuti oporavak
gospodarstva. Također, prošloga je tjedna zasjedala i Europska
središnja banka (ECB) te su se neki od najoptimističnijih
analitičara nadali kako bi i ona mogla smanjiti kamatne stope. No,
to se nije dogodilo.
Pad ili lagani porast indeksa i cijena dionica, osim odluci ECB-a,
treba pripisati i najnovijim nastavcima već nepregledne liste
najava slabijeg poslovanja i novih otpuštanja. Ovoga su se tjedna
na toj listi, između ostalih, našli Ericsson, Marks & Spencer,
Nokia, Bridgestone/Firestone, Aiwa i Walt Disney (otpuštanja) te
Nortel Networks i Palm (slabije poslovanje). Najave posljednje tri
kompanije prošle su najzapaženije. Najava Walt Disneya da će
otpustiti tri posto zaposlenih, iako jedna od umjerenijih unazad
nekoliko mjeseci, potaknula je strah budući da je ta kompanija
jedna od prvih izvan tehnološkog sektora najavila otkaze.
Analitičari se sada pitaju da li su problemi tehnološkog sektora
"napokon" prešli i u druge, stabilnije, sektore.
Ipak, iz niza loših vijesti probila se i jedna dobra, i to u
bankarskom sektoru. Naime, njemačka je osiguravateljska kuća
Allianz (najveći europski osiguravatelj, tržišne vrijednosti 81,3
milijardi eura) potvrdila da pregovara oko preuzimanja treće po
veličini njemačke banke - Dresdner Bank (tržišne vrijednosti 25,7
milijardi eura). Spoje li se te dvije kuće, nastala bi najveća
bankarsko-osiguravateljska institucija u Europi. Osim što je ta
vijest "oživila" bankarski sektor, posebno na europskim burzama,
potaklo je to ponovno spekulacije glede sličnih spajanje,
primjerice, između druge po veličini njemačke banke
HypoVereinsbank i reosiguravatelja Munich ReMUV. Vijest o daljnjem
globaliziranju u financijskom sektoru pomogla je i cijenama
dionica banaka i ostalih financijskih institucija koje nemaju
direktne veze s time, poput francuskih Societe Generale i Credit
Lyonnaise.
Jednako kako je i tokijski Nikkei najviše pao među indeksima, tako
je i najveći pad u odnosu na američki dolar prošloga tjedna
zabilježio japanski jen. Dolar je u odnosu na jen "poskupio" za čak
2,71 posto, na 126,16 jena. Naime, tržišne je sudionike razočarao
podatak o porastu industrijske proizvodnje u Japanu tijekom
veljače za tek 0,4 posto, prema ranije očekivanih 1,8 posto.
Dodatni pritisak na japansku je valutu imao i pad Nikkeia, ali i
ocjena japanskog guvernera Masaru Hayamija da je unatoč
razočaravajućem trendu rasta industrijske proizvodnje, tamošnje
gospodarstvo stabilno te da će samo neko vrijeme stagnirati.
U odnosu na dolar, jedinstvena je europska valuta, pak, oslabila za
1,69 posto, na 0,8776 dolara. Trgovci novcem očekivali su da će ECB
smanjiti kamatne stope i time dati poticaj euru, ali bi to ujedno
bio i znak slabljenja gospodarstva eurozone. Ipak, nakon što je
odluka ECB-a o nemijenjanju kamatnih stopa obznanjena, i trgovci i
analitičari ostali su razočarani. Logično, u sličnom postotku kao i
euro, odnosno za 1,65 posto, tijekom prošlog su tjedna u odnosu na
dolar oslabile i njemačka i talijanska valuta - na 2,2261 marku ili
2.203,81 liru.
Oslabila je i švicarska valuta, i to za 1,40 posto, pa je na kraju
tjedna za jedan dolar trebalo izdvojiti 1,7408 franaka. Za
najmanjih 1,30 posto dolar je ojačao u odnosu na britansku funtu, pa
je jedna funta u petak stajala 1,4155 dolara.
(Hina) rub ds