HR-TRGOVINA-STANJE-Trgovina GS: HRVATSKOJ POTREBAN JAK NACIONALNI TRGOVAČKI LANAC Piše: Miroslav KuskunovićZAGREB, 9. travnja (Hina) - Ulazak stranih mega trgovačkih lanaca na malo hrvatsko tržište iznova aktualizira pitanja je li
Hrvatskoj potreban jaki nacionalni trgovački lanac kojim bi se tržište, osim prijeteće propasti domaćih trgovačkih kuća i obrtnika, zaštitilo i od propadanja domaće, ionako obremenjene proizvodnje.
Piše: Miroslav Kuskunović
ZAGREB, 9. travnja (Hina) - Ulazak stranih mega trgovačkih lanaca
na malo hrvatsko tržište iznova aktualizira pitanja je li Hrvatskoj
potreban jaki nacionalni trgovački lanac kojim bi se tržište, osim
prijeteće propasti domaćih trgovačkih kuća i obrtnika, zaštitilo i
od propadanja domaće, ionako obremenjene proizvodnje.#L#
"Samo tijekom ove godine na području Zagreba očekuje se otvaranje
inozemnih mega lanaca na 100.000 četvornih metara, čime se
egzistencija 10.000 zaposlenih samo u malim zagrebačkim trgovinama
dovodi u pitanje", kaže predsjednica Ceha trgovine pri Hrvatskoj
obrtničkoj komori (HOK) Jadranka Drk.
Stoga su mali trgovci prije desetak dana osnovali svoju zadrugu u
kojoj je već 300 članova koji sa svojim kapitalom i kapitalom banke
koja ih prati (Riječka banka), žele pronaći način opstanka na
tržištu. Osim što su ugroženi mali trgovci, postoji bojazan da će se
početi gasiti i 40 trgovačkih tvrtki (od 250 zaposlenih i više) koje
za sada posluju.
Prema analizi i trendovima u maloprodaji, koje je napravio koncern
Agrokor, čija je članica i najveći domaći maloprodajni lanac
Konzum, budućnost domaće maloprodaje u ovom trenutku vrlo je
neizvjesna. Daljnji će rast inozemnih trgovačkih lanaca sa
formatima supermarketa i hipermarketa dovesti do velikog pada
udjela na tržištu malih trgovina, a od trenutno postojećih 17.000
malih trgovina u idućih nekoliko godina moglo bih ih ostati tek
7.000. Što se tiče trgovačkih kuća tj. tradicionalnih maloprodaja s
hrvatskim kapitalom, procjene govore da će u nekoliko idućih godina
na tržištu ostati jedan do tri trgovačka lanca, od kojih bi
eventualno tek jedan bio u hrvatskom vlasništvu.
Osim postojećih inozemnih mega trgovačkih lanaca na domaćem
tržištu uskoro će se, po vlastitim najavama, pojaviti i drugi,
primjerice Kaufland, Metro, Cora, Coop.
Iz svega gore spomenutog, u Hrvatskoj "sazrijeva" ideja o tome kako
je potreban jaki nacionalni trgovački lanac, kako je to primjerice
Mercator u Sloveniji. Potreba za takvim lancem potvrdio je prije
nekoliko dana i ministar financija Mato Crkvenac, a takvu ideju
podržavaju i mali trgovci.
Tako Jadranka Drk kaže kako su mali trgovci prije nekoliko mjeseci
pregovarali s Agrokorom, tj. Konzumom, oko realizaciji takve
ideje, a interes još uvijek postoji. "Želimo se povezati u
partnerskom odnosu", kaže Drk. Dodaje kako je osnivanje njihove
zadruge već pobudilo interes talijanskog kapitala koji želi s njima
surađivati.
Agrokor je u Konzum posljednjih sedam godina investirao 300
milijuna maraka, a lani je otvoren i veliki distribucijski centra,
koji trenutačno radi s 50-postotnim kapacitetom, no do kraja godine
u tvrtki očekuju potpunu iskorištenost. Promet je u prošloj godini
iznosio više od 400 milijuna maraka, a u koncernu procjenjuju da će
promet do kraja ove godine dosegnuti jednu milijardu maraka. Samo u
protekloj godini Konzum je zaposlio više od 1000 novih ljudi.
Koncern želi svoj "biznis" razvijati na partnerski način s domaćom
proizvodnjom, a aktivnosti u posljednje vrijeme idu u tom smjeru,
kažu u koncernu. Drže da koncern, kao jak i velik sustav, mora
povući razvoj malih i srednjih tvrtki u Hrvatskoj, pa su samo ovoga
tjedna potpisana dva ugovora o koproizovodnji mliječnih proizvoda
za potrebe Konzuma i to sa karlovačkim KIM-om i ludbreškom
mljekarom Bohnec. "To je tek dio onoga što je objavljeno u javnosti,
no naše aktivnosti na podupiranju domaće proizvodnje širom
Hrvatske daleko su veće i nastavit će se ", kaže predsjednik
koncerna Ivica Todorić.
U Agrokoru smatraju kako dolazak velikih lanaca nužno dovodi i
inozemne proizvode, a jačini takvih sustava jako se teško
oduprijeti bez jasne vizije kako zaštiti domaća radna mjesta i
domaću proizvodnju.
Procjene domaćeg tržišta maloprodaje govore da se u maloprodaji
godišnje "obrće" oko 10 milijardi maraka prometa, pri čemu bi u
idućih nekoliko godina od tog "kolača" 15 posto trebali uzimati
inozemni lanci, 55 posto supermarketi (spomenuta 1-3 lanca, od
kojeg jedan jaki domaći), dok bi 30 posto ostvarivali mali dućani do
300 četvornih metara.
Svi se slažu kako je tržišna utakmica nemilosrdna i "žestoka", no
razmišljanja moraju ići u smjeru postavljanja jasnih i "fer
pravila" te podupiranju razvoja domaće proizvodnje.
(Hina) mku ds