UOČI DONOŠENJA STATUTA ISTARSKE ŽUPANIJE

PULA, 8. travnja (Hina) - Na svečanoj sjednici istarske Županijske skupštine sutra bi se, u ponedjeljak, 9. travnja, u istarskoj sabornici u Poreču trebao prihvatiti statut Istarske županije koji je prije šest godina izglasovala tadašnja Skupština, a čijih je 18 od 80 odredaba, kao neustavne, godine 1995. ukinuo Ustavni sud RH. #L# Poglavarstvo Istarske županije na posljednjoj je sjednici pozitivno ocijenilo prijedlog statuta. Najavljeno vraćanje statuta Istarske županije, kojim se ponovno uvode odredbe o dvojezičnosti, posljednjih je dana izazvalo negativne reakcije unutar dijela šestorice. I predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić predbacio je Istarskome demokratskom saboru (IDS) da je vraćanje statuta povezano s najavljenim lokalnim izborima jer IDS, po njegovu mišljenju, želi pridobiti glasove pripadnika talijanske manjine. "Ovim statutom u Istri želimo zapravo naglasiti vrijednosti koje u Istri prepoznajemo kao svoje - bilo da se radi o dvojezičnosti ili apostrofiranju vrijednosti antifašizma, težnji za transregionalnim povezivanjem ili pak naglašavanju multietičnosti, bez obzira na nacionalne predznake", obrazložio je predsjednik istarske Županijske skupštine Damir Kajin odluku o donošenju statuta. Po njegovim riječima, ne radi se talijanizaciji Istre, nego o "maksimalnom stabiliziranju odnosa između svih građana koji žive u Istri". Kajin smatra da će mnogi koristiti županijski statut za politički sukob s IDS-om, no rekao je kako se nada da će većina građana Istre statut pozitivno prihvatiti. U statut su vraćene sve one odredbe koje se uglavnom odnose na prava Talijana vezana uz dvojezičnost, a to su, tvrde u Županiji, omogućili novi zakoni o pravima manjina - Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, Zakon o odgoju i obrazovanju na jezicima i pismima nacionalnih manjina, i Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i pravima etničkih zajednica u Republici Hrvatskoj. Osim uvođenja ravnopravnosti hrvatskoga i talijanskog jezika u Istarskoj županiji, u statut je ugrađeno i poglavlje o zaštiti autohtonih, etničkih i kulturnih osobitosti, a "istrijanstvo" se priznaje kao izraz regionalne pripadnosti istarskoga "plurietnosa". U IDS-u ističu da je zapravo riječ o redizajniranom statutu Istarske županije kojim se vraća poglavlje o zaštiti autohtonih, etničkih i kulturnih osobitosti Istre, te se u radu svih županijskih tijela i u postupku pred upravnim tijelima u ravnopravan položaj dovode hrvatski i talijanski jezik. "Mi želimo vrednovati, štititi i razvijati autohtone vrijednosti i posebnosti Istarske županije. Stoga, čini mi se da je statut prihvatljiv nakon ustavnih promjena, a osobito nakon donošenja paketa zakona o pravima nacionalnih zajednica", izjavio je istarski župan Stevo Žufić. On također nije želio komentirati izjavu hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića o statutu, dodajući da je "sve što se radi prije izbora u kontekstu predizborne kampanje". Po njegovu mišljenju, statut nije izrađen do sada jer su se čekale ustavne promjene. Po mišljenju predstavnika talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskome saboru, Furija Radina, pripadnici talijanske manjine dugo su čekali da se ispravi nepravda koja im je učinjena kada su odredbe koje se tiču prava Talijana u Istri, izbačene iz statuta. Njihovom reintegracijom, smatra Radin, ispunjeni su uvjeti talijanske manjine u Istarskoj županiji. Članica istarskoga HSLS-a i zastupnica u Hrvatskom saboru Jadranka Katarinčić-Škrlj, kako je najavljeno, pozvat će sutra vijećnike Skupštine da ne sudjeluju u raspravi o donošenju statuta, a za dva će tjedna, na njezinu inicijativu, o statutu Istarske županije raspravljati i Odbor za Ustav Hrvatskoga sabora. Predsjednik HSLS-a Dražen Budiša - koji se prije više od dvije godine unutar tadašnje oporbene šestorice usprotivio Deklaraciji o multietničnosti i višejezičnosti u Istri, koju je na IDS-ov prijedlog prihvatila istarska Županijska skupština - također se protivi vraćanju statuta. U jučerašnjem intervjuu Novome listu Budiša ocjenjuje da se statut vraća a da se nije utvrdilo je li on u skladu sa sadašnjim Ustavom RH. Po njegovu mišljenju, zastupanje dvojezičnosti u Istri mimo je zakonskih rješenja, a neprihvatljivo je da se po statusu izjednače hrvatski jezik s jezikom manjine. Istaknuo je kako nije prihvatljivo ni "forsiranje istrijanstva" u županijskom statutu. Budiša smatra da su to "svakako otvorena pitanja i za koaliciju i za zajedničku Vladu". (Hina) dspo vkn