NEW YORK/TOKYO/LONDON, 19. ožujka (Hina/Reuters) - Protekli će tjedan analitičari i trgovci na svim svjetskim burzama pamtiti po rekordno niskim razinama burzovnih indeksa te rekordnom smanjivanju cijena dionica koje im je portfelje
smanjilo za stotine milijardi dolara.
NEW YORK/TOKYO/LONDON, 19. ožujka (Hina/Reuters) - Protekli će
tjedan analitičari i trgovci na svim svjetskim burzama pamtiti po
rekordno niskim razinama burzovnih indeksa te rekordnom
smanjivanju cijena dionica koje im je portfelje smanjilo za stotine
milijardi dolara.#L#
Iako se usporedbom vrijednosti indeksa s početka i s kraja tjedna
možda tako ne čini, najturbulentiniji su tjedan imali tokijski
Nikkei, njujorški Dow Jones i indeks tehnološkog sektora te burze
Nasdaq Composite.
Nikkei je čak jedini tjedan završio s porastom vrijednosti - od 0,51
posto, na 12.232,98 bodova. No, u utorak je taj indeks trgovanje
završio na 11.819 bodova, što je njegova najniža razina od siječnja
1985. godine. Na još nižoj razini, od 11.433 bodova ili najnižoj od
prosinca 1984. godine taj je indeks bio petak ujutro, no do kraja
dana uspio je nadoknaditi sve tjedne gubitke. Na porast je najviše
utjecalo očekivanje kako će tamošnja središnja banka ovoga tjedna
donijeti odluku o spuštanju kamatnih stopa na nultu razinu. S
druge, pak, strane, snažan pad s početka tjedna donijela je
međunarodna rejting agencija Fitch, koja je odlučila smanjiti
rejting čak 19 najvećih japanskih banaka. Naime, pad Nikkei indeksa
na kraju fiskalne godine u Japanu, procjenjuju analitičari, mogao
bi donijeti snažne gubitke u poslovanju upravo u financijskom
sektoru. Iako se bankari s time nisu složili, trgovci su poslušali
analitičare.
Ništa uspješniji tjedan nisu imali niti američki indeksi. Iako
tjedni pad Dow Jonesa (od 3,77 posto) i Nasdaq-a (od 1,69 posto)
nije najveći ni u povijesti niti među drugim indeksima u prošlom
tjednu, oba su indeksa tjedan završila ispod svojih psiholoških
razina. U ponedjeljak je Nasdaq Composite prvi put unazad dvije
godine i tri mjeseca pao ispod 2.000 bodova, a u odnosu na isto
razdoblje lani, taj je indeks trenutno čak 60 posto manji.
Kao i prijašnjih tjedana, i proteklog su tjedna na njegov pad
najviše utjecala upozorenja kompanija o slabijem poslovanju ili
najave otpuštanja zaposlenih. Već ionako predugoj listi upozorenja
proteklog su se tjedna pridružili i brojni divovi u tehnološkoj i
telekomunikacijskoj industriji. Prvi su se u ponedjeljak oglasili
Ericsson, koji je najavio gubitke na kraju ovog tromjesečja, te
Cicso Systems, koji je najavio slabljenje prodaje, koje bi trebalo
potrajati barem šest mjeseci, ako ne i duže. Tijekom tjedna njima su
se pridružili i Motorola (slabljenje poslovanja i otpuštanje 7.000
zaposlenih), Siemens ("samo" slabljenje poslovanja), Nokia (pad
prodaje, ali ne i smanjivanje dobiti), Compaq Computer (smanjenje
dobiti i otpuštanje 5.000 zaposlenih), Oracle (zbog gospodarske
nesigurnosti ne mogu predvidjeti buduće poslovanje) te niz manjih,
odnosno manje poznatih kompanija. Većina od 320 dionica na Nasdaqu
tijekom su tjedna zbog tih najava pojeftinile, što je investitorima
"oduzelo" stotine i stotine milijardi dolara iz njihovih budžeta.
Osim tehnoloških, loš su tjedan imale i dionice tzv. "stare
ekonomije" (primjerice McDonald's, koji je također najavio
slabljenje poslovanja), čije je pojeftinjenje u srijedu uzrokovalo
pad Dow Jonesa ispod psihološke razine od 10.000 bodova, prvi put od
listopada prošle godine. Pad od 317,34 bodova, odnosno 3,08 posto,
deseti je po veličini u povijesti Wall Streeta.
A da europske tvrtke, a time i burze, nisu otporne na događanja u
SAD-u i Japanu, govori i činjenica da su upravo indeksi europskih
burzi zabilježili uglavnom najveće tjedne padove. Frankfurtski je
DAX pao za 5,16 posto, na 5.734 bodova (najniža razina unazad gotovo
godinu i pol), londonski je FTSE pao 5,14 posto (najniža razina
unazad 27 mjeseci), na 5.526,80 bodova, a pariški CAC za 2,63 posto,
na 5.104,77 bodova (najniža razina od 1999. godine). Kao i u SAD-u,
najlošiji su tjedna imali tehnološki i telekomunikacijski sektori,
ali ništa bolje nije bilo niti u, primjerice, automobilskom
sektoru. Naime, Europsko udruženje proizvođača automobila
objavilo je kako je registracija novih vozila u zapadnoj Europi u
veljači pala za 8,7 posto, što je uzrokovalo pad cijena svih
europskih proizvođača i to ne samo na domaćim burzama.
No, na tim je burzama tijekom tjedna bilo i nekoliko dobrih vijesti,
poput najave britanskog osiguravatelja Prudential da će kupiti
američku osiguravateljsku kuću American General (ta je vijest
uzrokovala snažan pad njemačkog Allianza jer se očekivala i njegova
ponuda), te snažan porast dobiti njemačkog kemijskog diva BASF-a.
U sjeni kretanja cijena dionica, cijene državnih obveznicama na
svim su burzama dosegle rekordne visine, a cijena nafte je uglavnom
padala u očekivanju sastanaka ministara za naftu OPEC-a. Oni su u
subotu donijeli očekivanu odluku o smanjivanju dnevne proizvodnje
nafte za milijun barela, u očekivanju sezonskog smanjivanja
potražnje, ali i zabrinutosti oko gospodarskih kretanja u SAD-u,
koji je i najveći svjetski uvoznik nafte.
Dramatična događanja na tržištima kapitala, nadaju se analitičari,
ali i posve iscrpljeni brokeri, trebala bi navesti središnje banke
da smanje kamatne stope i time pojeftine kreditna sredstva za
daljnje investicije. Iako statistika u SAD-u u tom smislu nije
ohrabrujuća, analitičari su gotovo jednoglasni u očekivanju kako
bi se to moglo dogoditi već ovoga tjedna.
Na deviznim tržištima većina je svjetskih valuta također bilježila
svoje najniže razine unazad više mjeseci. Euro je u odnosu na dolar
pao za 3,87 posto, na 0,8956 dolara. Za 3,94 posto američka je
valuta ojačala i u odnosu na njemačku i talijansku - na 2,1809
maraka, odnosno 2.159,09 lira. Za značajnih 3,47 posto pala je i
vrijednost inače vrlo otporne, švicarske valute - za jedan je dolar
na kraju tjedna trebalo izdvojiti 1,7111 franaka. Britanska je
funta oslabila za 2,62 posto, na 1,4293 dolara, dok je vrijednost
japanskog jena u odnosu na dolar smanjena za 2,08 posto, na 122,92
jena. Tečaj jena najniži je unazad gotovo dvije godine, a euro je u
odnosu na dolar "najjeftiniji" unazad tri mjeseca.
Na nisku vrijednost japanske valute, osim gospodarskih problema
utjecaja su imali i politički problemi u toj zemlji - iako je
ostavka premijera Moria bila najavljivana, on je početkom tjedna
izjavio kako to ne namjerava učiniti. Tjedni pad te valute bio bi i
veći, da investitori, koji kraj fiskalne godine (31. ožujka) žele
dočekati "u plusu" nisu umjesto u dionice ulagali upravo u jen i
državne obveznice.
Pad cijena dionica te pojačano kupovanje obveznica i dolara, uzrok
je i pada vrijednosti jedinstvene europske valute, no analitičari
smatraju da će euro, budući da ECB nije promijenila kamatne stope u
eurozoni i time signalizirala da je tamošnje gospodarstvo
stabilno, od sada jačati.
(Hina) rub ds