BEOGRAD, 31. ožujka (Hina/Reuters) - Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, kojega je Haški sud optužio za ratne zločine, uhićen je u petak navečer u Beogradu.
BEOGRAD, 31. ožujka (Hina/Reuters) - Bivši jugoslavenski
predsjednik Slobodan Milošević, kojega je Haški sud optužio za
ratne zločine, uhićen je u petak navečer u Beogradu.#L#
Na vlasti je bio do listopada 2000. i kao jugoslavenski i srpski
čelnik stekao reputaciju beskrupulozna pragmatičara spremnoga
pribjeći i ratu i nacionalizmu za ostanak na vlasti.
Srpski nacionalizam, koji je on potaknuo i na kojem se uzdignuo, bio
je uzrokom ratova u kojima je početkom devedesetih nestala
socijalistička Jugoslavija. Deseci tisuća ljudi stradali su i
protjerani u ratovima u Hrvatskoj i BiH, a poslije i na Kosovu, a u
prosincu 2000. Milošević je u televizijskom intervjuu rekao: "Ja
mirno spavam, moja je savjest posve čista".
Bivši komunistički dužnosnik Milošević na vlast se popeo 1986., kad
je postao čelnik Saveza komunista Srbije.
Već sljedeće godine, na prvim većim srpskim prosvjedima na Kosovu,
Milošević se proslavio porukom uglavnom albanskoj policiji na
Kosovu, ali i ostalima u Jugoslaviji, da "Srbe niko ne sme da
bije".
Idućih je godina njegova struja "očistila" od neistomišljenika
srpsku komunističku partiju i medije.
U lipnju 1989. Milošević se obraća masi od milijun Srba na skupu u
Kosovu Polju, na obilježavanju 600. godišnjice poraza od Turaka. U
tom se govoru mogao naslutiti raspad Jugoslavije kroz ratoborni
nacionalizam na čijem je valu u prosincu 1990. Milošević izabran i
za predsjednika Srbije na prvim višestranačkim izborima nakon
Drugoga svjetskog rata.
Kad su u lipnju 1991. Slovenija i Hrvatska proglasile neovisnost,
jugoslavenska je vojska bezuspješno poslala tenkove na Sloveniju,
a onda je napadnuta i Hrvatska. Pobunjeni Srbi 19. prosinca 1991.
proglašavaju tzv. SAO Krajinu na gotovo trećini hrvatskoga
teritorija.
U isto vrijeme u Bosni i Hercegovini Srbi održavaju neslužbeni
referendum kojim se protive odvajanju od Jugoslavije i onda mjesni
srpski vođe proglašavaju svoju republiku odvojenu od BiH, a na
referendumu krajem veljače 1992. bosanski Hrvati i Muslimani
opredjeljuju se za nezavisnost BiH, a Srbi referednum
bojkotiraju.
U siječnju 1992. u Hrvatsku dolaze UN-ove mirovne snage i rat pomalo
jenjava, ali kad Europska unija 6. travnja te godine priznaje Bosnu
i Hercegovinu, ondje počinje otvoreni rat i trogodišnja srpska
opsada Sarajeva.
U svibnju 1992. Ujedinjeni narodi uvode SR Jugoslaviji, koja se
sastojala od Srbije i Crne Gore, sankcije zbog podrške koju pruža
pobunjenim Srbima u Hrvatskoj i BiH.
Bljeskom i Olujom u svibnju i kolovozu 1995. Hrvatska vraća
okupirane teritorije, a u studenome te godine, nakon NATO-ovih
zračnih udara na bosanske Srbe, Milošević s predsjednikom Hrvatske
Franjom Tuđmanom i predsjednikom predsjedništva BiH Alijom
Izetbegovićem počinje pod pokroviteljstvom SAD-a u Daytonu mirovne
pregovore koji završavaju potpisivanjem Daytonskih sporazuma.
U studenome 1996. kod kuće Miloševića oporba optužuje za lažiranje
izbora i organizira prosvjedne mimohode u Beogradu. Nakon 88 dana
prosvjeda Milošević popušta i priznaje poraz na lokalnim
izborima.
Nakon dva mandata kao predsjednik Srbije, u srpnju iduće godine
Milošević odlukom saveznoga parlamenta postaje predsjednik SR
Jugoslavije.
U 1998. stanje na Kosovu pogoršava se i u rujnu Milošević dobiva od
NATO-a ultimatum. NATO prijeti zračnim udarima ne prestane li
Milošević s okrutnostima prema kosovskim Albancima.
Jugoslavija je tada uspjela s američkim predstavnikom za Balkan
Richardom Holbrookeom postići dogovor i izbjeći NATO-ovu akciju,
ali kad su u ožujku 1999. kosovski Albanci u Francuskoj potpisali
mirovni sporazum, a Jugoslavija ga odbila, počinju zračni udari na
Jugoslaviju i traju sve do lipnja.
Za vrijeme NATO-ove akcije, u svibnju, UN-ov sud za ratne zločine
počinjene u bivšoj Jugoslaviji potvrđuje da je podigao optužnicu
protiv Slobodana Miloševića za ratne zločine na Kosovu.
U travnju prošle godine oko stotinu tisuća Srba zahtijevalo je u
središtu Beograda izvanredne izbore i Milošević za 24. rujna
raspisuje i predsjedničke i parlamentarne i lokalne izbore.
Savezno izborno povjerenstvo 26. rujna proglašava da je oporbeni
kandidat Vojislav Koštunica bolji u prvom krugu izbora, ali da će
biti i drugi krug i oporba počinje prosvjede, štrajkove i
organizira glađanski neposluh ne bi li Milošević odstupio, a 5.
listopada masa upada u zgradu Skupštine i pali je. Sutradan, 6.
listopada, Milošević priznaje izborni poraz, a Koštunica već 7.
listopada polaže predsjedničku prisegu.
U siječnju ove godine glavna tužiteljica UN-ova tribunala Carla del
Ponte dolazi u Beograd i ondje kaže da bi Milošević morao izaći pred
Haaški sud, ali Koštunica i ostali jugoslavenski čelnici odbacuju
tu ideju tvrdeći da zasad nema zakonskog temelja za izručenje
Miloševića ICTY-u te da bi njegovo uhićenje moglo destabilizirati
demokratske napore u Srbiji.
I Sjedinjene Države prijete Jugoslaviji ukidanjem financijske
pomoći ne počne li ta država surađivati s Haaškim sudom do kraja
ožujka.
30. ožujka kasno navečer Milošević je uhićen i odveden u beogradsku
Palaču pravde.
(Hina) vm ii