ZAGREB: PREDSTAVLJEN ANIĆ-SILIĆEV PRAVOPIS HRVATSKOGA JEZIKA

ZAGREB, 27. ožujka (Hina) - Pravopis hrvatskoga jezika autora Vladimira Anića i Josipa Silića u općoj i razvojnoj koncepciji najdalje je od novosadskoga pravopisa pa je primjedba da je Anić- Silićev Pravopis na tragu novosadskoga potpuna laž, ustvrdio je danas recenzent Ivo Pranjković na promociji toga pravopisa u zagrebačkom Hrvatskome narodnom kazalištu (HNK). Suizdavači Pravopisa - zagrebački nakladnici "Novi Liber" i "Školska knjiga" te suautor, urednici i suradnici posvetili su prvo izdanje Pravopisa velikomu hrvatskom filologu Vladimiru Aniću, preminulome 30. studenoga prošle godine. Izvršni urednik "Novoga Libera" Slavko Goldstein simboličkom je gestom zahvale za prinos Vladimira Anića pisanju Pravopisa te ukupnoj hrvatskoj kulturi primjerak Pravopisa predao Marku Aniću, sinu pokojnoga profesora Anića. Pranjković smatra da je Anić-Silićev Pravopis hrvatskoga jezika logično koncipiran te da je nastojao obraditi građu koja se odnosi na pravopis bez "ulaženja" u gramatiku i leksik te bez političkih dvojbi vezanih uz pravopis hrvatskoga jezika. Po Pranjkoviću, Anić-Silićev Pravopis nije rađen kao opozicija Babić-Finka-Moguševu Pravopisu već je iz spomenutoga pravopisa, ističe Pranjković, uvažio sve što se uvriježilo u jezičnoj praksi hrvatskoga jezika. Dobra strana Anić-Silićeva Pravopisa je za Pranjkovića i ta što su u njemu dodatno razrađena neka poglavlja što nije bio slučaj u prethodnim pravopisima, kao što je primjerice razrada interpunkcijske problematike. Recenzent Pranjković ističe da je rasprava o pravopisu potrebna, ali i da nije bilo potrebno "tri mjeseca se 'prepucavati' i žestoko govoriti o knjizi koja još nije bila objavljena". Pravopis hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića objavljen je sredinom ožujka ove godine. Suautor Pravopisa Josip Silić ističe da su se autori vodili osnovnim načelom, a to je da je pravopis iza, a ne ispred, jezičnih zakonitosti. Pravopis, rekao je Silić, pristupa ravnopravno svim gramatičkim i leksičkim oblicima hrvatskoga jezika, a standardni hrvatski jezik zastupljen je u svim oblicima. U Pravopisu se, dometnuo je, navode i tuđe riječi, što je u skladu s potrebama hrvatskoga standardnog jezika, što pak i ne znači da se tuđe riječi trebaju i upotrebljavati. Silić je zamolio sve koji imaju primjedbe da ih, kao i prijedloge upute suizdavačima. Posebice je zahvalio za uvjerljiv prijedlog koji je stigao u vezi s transkripcijom kineskoga jezika, uz ispriku da se taj prijedlog nije mogao primijeniti u ovome izdanju, ali da će biti primijenjen u slijedećem. Izvršni urednik "Novoga Libera" Slavko Goldstein podsjetio je na "kalvariju" koju je prošao Pravopis tijekom četvrt stoljeća od Anićeve i Silićeve zamisli o projektu čiji je radni naslov bio "Pravopis hrvatskoga književnoga jezika". Dometnuo je kako "postoji i drugi pravopis koji je prošao kalvariju", ali i da "do danas nije povučen ni jedan pravopis jer službene cenzure nije bilo". "Kroz sve režime", ustvrdio je Goldstein, "imali smo 'rajsku' slobodu koju je Bog dao Adamu kada je iz njegova rebra stvorio Evu i rekao mu - evo ti žene pa biraj". Rekavši da poštuje činjenicu da postoji i pravopis s drukčijom koncepcijom, Goldstein je ustvrdio da je sada napokon prestalo vrijeme "rajske slobode" te da je došlo vrijeme da javnost i korisnici biraju između različitih pravopisa. Govoreći u ime suizdavača "Školske knjige" Ante Žužul je istaknuo da rasprava o hrvatskome jeziku neće prestati no da je sada u rukama stručne i ukupne hrvatske javnosti. (Hina) ip sšh