FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AU 25.III.-APA-INTERVIEW SUPPAN-NAJBOLJE RJEŠENJE JE PODJELA

AT-E-SUKOBI-Politika AU 25.III.-APA-INTERVIEW SUPPAN-NAJBOLJE RJEŠENJE JE PODJELA AUSTRIJAAUSTRIJSKA NOVINSKA AGENCIJA - APA25. III. 2001.Stručnjak za Balkan Suppan: 'Makedonija mora postati dvonacionalna država'"'Makedonija mora postati dvonacionalna država. Albanci moraju dobiti potpunu ravnopravnost.' U tomu stručnjak za Balkan Arnold Suppan vidi jedinu mogućnost za rješenje aktualnog sukoba u Makedoniji. Kako povjesničar koji radi u Beču naglašava u interviewu APA-i, vlada u Skopju morala bi ispuniti političke zahtjeve Albanaca.Po Suppanu ponajprije nedostaju konstruktivni pokušaju rješenja od strane međunarodne zajednice. Sada je nužna brza intervencija u Makedoniji. Poznavatelji Balkana također očekuju da na području bivše Jugoslavije, ponajprije na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, dođe do daljnjih promjena granica.Glavni problem u Makedoniji je to što državni vrh Makedoniju drži 'državom slavenskih Makedonaca'. S Albancima se postupa kao s 'građanima drugoga reda'. U 'višenarodnoj državi' Makedoniji prema Suppanovim procjenama živi oko 30 posto Albanaca i brojne druge manjine. Budući da 'se 30 posto ne može tretirati jednako kao tri
AUSTRIJA AUSTRIJSKA NOVINSKA AGENCIJA - APA 25. III. 2001. Stručnjak za Balkan Suppan: 'Makedonija mora postati dvonacionalna država' "'Makedonija mora postati dvonacionalna država. Albanci moraju dobiti potpunu ravnopravnost.' U tomu stručnjak za Balkan Arnold Suppan vidi jedinu mogućnost za rješenje aktualnog sukoba u Makedoniji. Kako povjesničar koji radi u Beču naglašava u interviewu APA-i, vlada u Skopju morala bi ispuniti političke zahtjeve Albanaca. Po Suppanu ponajprije nedostaju konstruktivni pokušaju rješenja od strane međunarodne zajednice. Sada je nužna brza intervencija u Makedoniji. Poznavatelji Balkana također očekuju da na području bivše Jugoslavije, ponajprije na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, dođe do daljnjih promjena granica. Glavni problem u Makedoniji je to što državni vrh Makedoniju drži 'državom slavenskih Makedonaca'. S Albancima se postupa kao s 'građanima drugoga reda'. U 'višenarodnoj državi' Makedoniji prema Suppanovim procjenama živi oko 30 posto Albanaca i brojne druge manjine. Budući da 'se 30 posto ne može tretirati jednako kao tri posto', zahtjeve Albanaca treba u potpunosti ispuniti, zahtijeva Suppan. Osobna autonomija za Albance, u kojoj bi dobili velika kulturna prava a teritorijalni integritet Makedonije ostao nedirnut, po mišljenju stručnjaka za Balkan 'najbolje je političko rješenje'. Ponajprije bi albanski jezik trebalo priznati kao državni i uvesti ga u javni život. Vlada u Skopju 'naravno' se boji da bi autonomija mogla biti prvi korak prema odvajanju Albanaca, ali Suppan upozorava: 'Što dulje Skopje čeka, to će cijena biti viša.' Bezuvjetno nužnim povjesničar drži da međunarodna zajednica 'napokon' postane aktivna, jer se samo tako sukob u Makedoniji uistinu može riješiti. 'Velike se sile moraju koncentriranije umiješati. EU i NATO moraju preskočiti svoju sjenu.' Na Skopje treba obaviti pritisak da bi se postigle nužne ustavne promjene. Još je u posljednjih deset godina Zapad uvijek 'zaostajao'. Reagirao je tek kad je bilo kasno. Sada treba žurno razviti političke strategije a ponajprije nove modele za svladavanje krize. 'Još uvijek nedostaje cjelovito rješenje za bivšu Jugoslaviju.' Za pokrajinu Kosovo, drži Suppan, dioba je najbolje rješenje. 'Na kraju krajeva, ide se u smjeru diobe Kosova. To je najbolje političko rješenje.' Većinski Srbima nastanjena područja trebalo bi priključiti Srbiji. Područje s albanskom većinom stanovništva trebalo bi postati neovisno. 'Malima se ne smije presjeći put', naglasio je Suppan. I u južnoj Srbiji bi područja s većinskim albanskim stanovništvom trebala dobiti autonomiju. Povjesničar nove promjene granica na Balkanu ne drži problemom: 'Nikada nisam vjerovao u svetost granica', naglašava. Jer ako narodi, kao recimo u bivšoj Jugoslaviji, žele biti neovisni i samostalni, treba im dopustiti da tu želju ostvare: 'Treba im dati pravo da žive u jednoj državi'. Suppan je uvjeren da i država Bosna i Hercegovina u svojem sadašnjem obliku neće preživjeti. Daytonski sporazum iz 1995. kojim je rat u Bosni i Hercegovini službeno dokončan, samo je 'sporazum o primirju a nipošto mirovni sporazum'. Za bosanske Srbe i Hrvate sadašnja je država 'nezamisliva' na dulji rok. Razlog: 'Ni jedni ni drugi ne žele da im vlada Sarajevo'.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙