AT-E-SUKOBI-Politika AU 25.III.-APA-INTERVIEW SUPPAN-NAJBOLJE RJEŠENJE JE PODJELA AUSTRIJAAUSTRIJSKA NOVINSKA AGENCIJA - APA25. III. 2001.Stručnjak za Balkan Suppan: 'Makedonija mora postati dvonacionalna država'"'Makedonija mora
postati dvonacionalna država. Albanci moraju dobiti potpunu ravnopravnost.' U tomu stručnjak za Balkan Arnold Suppan vidi jedinu mogućnost za rješenje aktualnog sukoba u Makedoniji. Kako povjesničar koji radi u Beču naglašava u interviewu APA-i, vlada u Skopju morala bi ispuniti političke zahtjeve Albanaca.Po Suppanu ponajprije nedostaju konstruktivni pokušaju rješenja od strane međunarodne zajednice. Sada je nužna brza intervencija u Makedoniji. Poznavatelji Balkana također očekuju da na području bivše Jugoslavije, ponajprije na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, dođe do daljnjih promjena granica.Glavni problem u Makedoniji je to što državni vrh Makedoniju drži 'državom slavenskih Makedonaca'. S Albancima se postupa kao s 'građanima drugoga reda'. U 'višenarodnoj državi' Makedoniji prema Suppanovim procjenama živi oko 30 posto Albanaca i brojne druge manjine. Budući da 'se 30 posto ne može tretirati jednako kao tri
AUSTRIJA
AUSTRIJSKA NOVINSKA AGENCIJA - APA
25. III. 2001.
Stručnjak za Balkan Suppan: 'Makedonija mora postati dvonacionalna
država'
"'Makedonija mora postati dvonacionalna država. Albanci moraju
dobiti potpunu ravnopravnost.' U tomu stručnjak za Balkan Arnold
Suppan vidi jedinu mogućnost za rješenje aktualnog sukoba u
Makedoniji. Kako povjesničar koji radi u Beču naglašava u
interviewu APA-i, vlada u Skopju morala bi ispuniti političke
zahtjeve Albanaca.
Po Suppanu ponajprije nedostaju konstruktivni pokušaju rješenja od
strane međunarodne zajednice. Sada je nužna brza intervencija u
Makedoniji. Poznavatelji Balkana također očekuju da na području
bivše Jugoslavije, ponajprije na Kosovu i u Bosni i Hercegovini,
dođe do daljnjih promjena granica.
Glavni problem u Makedoniji je to što državni vrh Makedoniju drži
'državom slavenskih Makedonaca'. S Albancima se postupa kao s
'građanima drugoga reda'. U 'višenarodnoj državi' Makedoniji prema
Suppanovim procjenama živi oko 30 posto Albanaca i brojne druge
manjine. Budući da 'se 30 posto ne može tretirati jednako kao tri
posto', zahtjeve Albanaca treba u potpunosti ispuniti, zahtijeva
Suppan.
Osobna autonomija za Albance, u kojoj bi dobili velika kulturna
prava a teritorijalni integritet Makedonije ostao nedirnut, po
mišljenju stručnjaka za Balkan 'najbolje je političko rješenje'.
Ponajprije bi albanski jezik trebalo priznati kao državni i uvesti
ga u javni život. Vlada u Skopju 'naravno' se boji da bi autonomija
mogla biti prvi korak prema odvajanju Albanaca, ali Suppan
upozorava: 'Što dulje Skopje čeka, to će cijena biti viša.'
Bezuvjetno nužnim povjesničar drži da međunarodna zajednica
'napokon' postane aktivna, jer se samo tako sukob u Makedoniji
uistinu može riješiti. 'Velike se sile moraju koncentriranije
umiješati. EU i NATO moraju preskočiti svoju sjenu.' Na Skopje
treba obaviti pritisak da bi se postigle nužne ustavne promjene.
Još je u posljednjih deset godina Zapad uvijek 'zaostajao'.
Reagirao je tek kad je bilo kasno. Sada treba žurno
razviti političke strategije a ponajprije nove modele za
svladavanje krize. 'Još uvijek nedostaje cjelovito rješenje za
bivšu Jugoslaviju.'
Za pokrajinu Kosovo, drži Suppan, dioba je najbolje rješenje. 'Na
kraju krajeva, ide se u smjeru diobe Kosova. To je najbolje
političko rješenje.' Većinski Srbima nastanjena područja trebalo
bi priključiti Srbiji. Područje s albanskom većinom stanovništva
trebalo bi postati neovisno. 'Malima se ne smije presjeći put',
naglasio je Suppan. I u južnoj Srbiji bi područja s većinskim
albanskim stanovništvom trebala dobiti autonomiju.
Povjesničar nove promjene granica na Balkanu ne drži problemom:
'Nikada nisam vjerovao u svetost granica', naglašava. Jer ako
narodi, kao recimo u bivšoj Jugoslaviji, žele biti neovisni i
samostalni, treba im dopustiti da tu želju ostvare: 'Treba im dati
pravo da žive u jednoj državi'.
Suppan je uvjeren da i država Bosna i Hercegovina u svojem sadašnjem
obliku neće preživjeti. Daytonski sporazum iz 1995. kojim je rat u
Bosni i Hercegovini službeno dokončan, samo je 'sporazum o primirju
a nipošto mirovni sporazum'. Za bosanske Srbe i Hrvate sadašnja je
država 'nezamisliva' na dulji rok. Razlog: 'Ni jedni ni drugi ne
žele da im vlada Sarajevo'.