RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA 20.3.01.ZAPAD JE ODGOVORAN ZA DOGAĐAJE U MAKEDONIJI

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 20. III. 2001. Albanski borci mogli bi ući u Skopje "Šestog dana oružanih sukoba između albanskih separatista i postrojba makedonskih snaga sigurnosti, makedonsko je čelništvo odlučilo primijeniti krajnje mjere: s jučerašnjim danom proglasiti policijski sat u gradu Tetovu koji je zadnjih dana središte vojnog djelovanja, mobilizirati pričuvni sastav kopnene vojske i oštro osuditi NATO. Makedonska vojska koja ima deset do petnaest tisuća vojnika, više ne može izići na kraj s albanskim borcima, što govori da broj ovih potonjih stalno raste i da je, po svoj prilici, na području Makedonije već nadmašio razmjere 'pojedinih ekstremističkih skupina', kako su ministarstva vanjskih poslova zapadnih vlada sklona nazivati separatiste koji vojno djeluju na području dviju država. (...) Sukob bi se mogao proširiti na središte zemlje - Tetovo je tek četrdeset kilometara udaljeno od Skopja. Zato će duž ceste Tetovo-Skopje dežurati ophodnje. Na područje Tetova ušle su vojne postrojbe, tenkovi i teško topništvo. Svi ti događaji istodobno s pokušajima makedonske vojske da potisne borce s položaja na sjeverozapadu zemlje koji se za sada nisu okrunili uspjehom, zbivaju se u pozadini očite neodlučnosti glavnog albanskog pokrovitelja - Zapada. Bez obzira što su već u početku oružanih napada gerilaca sve međunarodne organizacije, među kojima i NATO, EU i OESS, osudile njihovo djelovanje, stajališta najvećih zemalja članova tih organizacija, bila su sve nejasnija kako se sukob otezao. Dok su teroristi otvoreno vojno djelovali, stajalište Zapada bilo je izrazito negativno - mi smo, tobože, protiv svakog nasilja. To je bio odlučujući čimbenik. Da su SAD, Francuska, Njemačka i druge zemlje odmah dale odlučne izjave i da su osudile ne samo nasilje, već da su se, bez vlastitog im političkog eufemizma, očitovale protiv albanskog ekstremizma koji vodi rat na području dviju europskih država, događaji bi krenuli u sasvim drugačijem pravcu. Da nisu imali potporu izvana, Albanci bi barem privremeno obustavili svoje djelovanje izvan granica Kosova. No oni, naprotiv, svoje terorističko djelovanje potkrjepljuju radom političkih stranaka koje također idu za ciljem odcjepljenja sjeverozapadnog područja od Makedonije. Predstavnik takozvane Vojske za oslobođenje makedonskih Albanaca - tamošnjeg ogranka Vojske za oslobođenje Kosova - izjavio je za zapadne agencije da albanski cilj nije zauzeće Tetova, već... uspostava dijaloga s makedonskim vlastima. Zanimljivo je na koji način 'borci za prava albanskog naroda' pokušavaju uspostaviti taj dijalog. Međutim, prikazujući svoje separatističko djelovanje kao borbu za prava albanskog puka u Makedoniji, ekstremisti imaju dosta izgleda da postignu uspjeh. Podsjetimo da je u kosovskom sukobu 1998-2000. bila presudna politika kosovskih Albanaca koja je htjela stvoriti sliku o ugroženom puku: pokrajina je na koncu u potpunosti prešla u njihove ruke. No Makedonija ipak nije Miloševićeva Jugoslavija. Tu se ne može sve pripisati socijalističkoj diktaturi i početi bombardirati. K tome, Zapad nije otvoreno stao na stranu Albanaca, kao što je bilo u doba kosovske krize. Demokracija u Makedoniji postoji već deset godina, otkako je stvorena država. Nije jasno zašto bi Albanci tek sada bili svjesni ugroženosti svojih prava. Zapad, zauzevši dvojako stajalište čekanja, uvjerava Skopje u svoju potporu. Zaredali su posjeti europskih izaslanika u Makedoniju. Danas će glavni tajnik Vijeća EU-a, visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana razgovarati s makedonskim predsjednikom Borisom Trajkovskim i 'svim političkim čelnicima o žurnim mjerama koje treba poduzeti kako bi se svladala kriza'. (...) Za sada je samo rusko ministarstvo vanjskih poslova očitovalo negativan stav prema djelovanju albanskih ekstremista. Prema riječima Igora Ivanova, koji je u trodnevnom posjetu Balkanu, Moskva je jako zabrinuta zbog stanja na tom području, gdje se svijet sučeljava s novim probojem međunarodnog terorizma. Pritom nije riječ o ubacivanju pojedinih ekstremističkih skupina, već o planiranoj akciji velikih razmjera. Ako se terorizam ne zaustavi, misli Ivanov, njegove žrtve mogu biti i druge države na Balkanu. Da se to ne bi dogodilo, misle u Moskvi, međunarodna se zajednica mora ujediniti i pružiti otpor širenju terorizma. Kao što je već pisao 'NG', Igor Ivanov došao je u jugoslavensku prijestolnicu po osobnom nalogu ruskog predsjednika Vladimira Putina. Nakon susreta s jugoslavenskim predsjednikom Vojislavom Koštunicom, ministar je jučer otputovao u upravno središte Kosova, Prištinu, a zatim u Skopje, gdje će se susresti s predsjednikom republike Borisom Trajkovskim", piše Ksenija Fokina.