MOSKVA, 20. ožujka (Hina/AFP/Reuters) - Ruska svemirska postaja Mir nakon 15 godina rada prestat će postojati u petak ujutro, a dužnosnici ruskog svemirskog programa koji će voditi operaciju uništenja tvrde da su opasnosti da nešto
krene po zlu minimalne, iako ih ne isključuju u potpunosti.
MOSKVA, 20. ožujka (Hina/AFP/Reuters) - Ruska svemirska postaja
Mir nakon 15 godina rada prestat će postojati u petak ujutro, a
dužnosnici ruskog svemirskog programa koji će voditi operaciju
uništenja tvrde da su opasnosti da nešto krene po zlu minimalne,
iako ih ne isključuju u potpunosti.#L#
"Opasnosti su minimalne, manje od jedan posto, no ne možemo u
poptpunosti isključiti svaki rizik jer je riječ o tehničkoj opremi,
koja je, kao i svaka druga, podložna kvarovima", izjavio je Viktor
Blagov, jedan od dužnosnika nadležnih za operaciju uništenja.
U utorak se sastalo posebno povjerenstvo koje je odredilo točan dan
uništenja Mira.
"Bit će to 23. ožujka, ili dan poslije u slučaju nepredviđenih
okolnosti", rekao je glasnogovornik ruske Svemirske agencije nakon
sastanka.
Inženjeri već neko vrijeme približavaju Mir, koji se sad nalazi na
oko 220 kilometara iznad Zemlje, a predviđeno je da najveći dio 137
tona teške svemirske postaje izgori prilikom ulaska u zemljinu
atmosferu. No, oko 1500 dijelova koji to "prežive", a čija bi ukupna
težina mogla biti između 20 i 40 tona, trebalo bi pasti u 6000
kilometara dugo i 200 kilometara široko područje Tihog oceana
između Novog Zelanda i Čilea, poznato kao "groblje svemirskih
brodova".
Oni bi trebali površinu oceana dotaknuti u petak u 8 sati po
srednjeeuropskom vremenu, ali je točan trenutak još podložan
naknadnim izmjenama jer ovisi o gustoći atmosfere koju je teško
predvidjeti.
Neki od tih dijelova teški su i do 700 kilograma, poput manjeg
automobila, a u trenutku udara u Zemlju putovat će brzinom kojom bi
mogli "probiti armirani beton debljine 2 metra", rekao je direktor
ruske Svemirske agencije Jurij Koptev.
Tri završna impulsa za konačno uništenje Mira doći će iz svemirskog
broda Progress koji se na postaji nalazi od kraja siječnja.
Prva dva će promijeniti orbitu svemirske postaje, a treći, koji će
je usporiti i usmjeriti prema Zemlji, bit će upućen u trenutku kad
će se nalaziti nad Rusijom. Nakon toga će preletjeti Kinu i završiti
u Tihom oceanu.
Cijela operacija trebala bi biti dovršena u pola sata.
"Jedina stvar koja bi mogla ugroziti operaciju je eventualni
gubitak smjera postaje u odnosu na sunce", procjenjuje
glasnogovornik ruske Svemirske agencije Sergej Gorbunov. To se
Miru već dogodilo u siječnju.
U trenutku kad dobije posljednji impuls kočenja, svemirska postaja
mora biti stabilna, jer bi inače "mogla dobiti drugu putanju i ne
pasti tamo gdje je predviđeno", upozorio je Gorbunov.
No Blagov je isključio mogućnost tog problema, objasnivši kako "Mir
ima pomoćni kompjuter koji brine o stabiliziranju postaje".
Moskva je ipak izdvojila 200 milijuna dolara predviđenih za
eventualne zahtjeve za odštetom za slučaj da se dogodi nešto
nepredviđeno.
Na Fidžiju se već nalazi promatrački tim od 48 osoba iz znanstvenih
i novinarskih krugova, koji će pratiti i snimiti posljednju fazu
uništenja Mira, a snimke cijele operacije emitirat će se samo
nekoliko sati nakon njezina završetka na Internet adresi
www.mirreentry.com.
Članica tima Jelena Kondakova, koja je u razdoblju 1994.-1995. bila
inženjer leta na Miru i još trojica ruskih kozmonauta - Sergej
Avdejev, Vladimir Titov i Musa Manarov - namjeravaju se zrakoplovom
uputiti u blizinu mjesta gdje će pasti ruska svemirska postaja.
Uz njih će biti i pedesetak civilnih putnika koji će, zahvaljujući
tome što su platili između 5 i 10 tisuća dolara svaki, moći s
udaljenosti od oko 300 kilometara nazočiti smom kraju Mira.
Tom se pothvatu izrazito odupire ruska Svemirska agencija.
"Upozorili smo ih da ne možemo jamčiti da se neki dijelovi koji će
padati u more neće odbiti od gušćih slojeva atmosfere, promijeniti
smjer i možda udariti u zrakoplov", rekao je Sergej Gorbunov.
(Hina) dam br