SLOVENIJA STA - DIE PRESSE O SLOVENIJI STA

SLOVENIJA SLOVENSKA TISKOVNA AGENCIJA - STA 15. III. 2001. Die Presse o Sloveniji Sloveniju karakterizira njezin zemljopisni položaj i osjećaj manje vrijednosti prema strancima, piše u dnevniku "Die Presse" Karin Kneissel u članku kojim pokušava dati svojevrsni "psihološki portret" Slovenije. "Ljubljana djeluje kao kulisa iz davnih dana dunavske monarhije. Još uvijek stoje spomenici komunističkih heroja, ali sve podsjeća na dobro očuvanu provincijalnu metropolu austrougarske monarhije. Nekoć provincijalno središte danas je prijestolnica s mnogim veleposlanstvima. Slovenija kao mješavina kultura između Srednje Europe i Balkana ili ideal jednog, nedjeljivog naroda? Ljubljanske fasade između aristrokratske Austrije i građansko-nacionalne emancijacije u stilu art nouveau slavenskih karakteristika dopušta obje povijesne interpretacije."(...) "Veličina Slovenije sa 1,9 milijuna stanovnika, uza sve poštovanje prema općoj razini naobrazbe, ima jedan nedostatak. rezervoar za nove elite u gospodarstvu i politici je ograničen. U kabinetu starog novog predsjednika vlade Janeza Drnovšeka na ministarska su se mjesta vratila sva stara lica koja su već desetljeće na pozornici. nekadašnji predsjednik komunističke omladine Igor Bavčar ponovo sjedi za svojim stolom u ministarstvu vanjskih poslova. Ostali su zamijenili fotelje. Prisjetimo se, Drnovšek je 1989. bio predsjednik predsjedništva SFRJ. Ali se je ekonomist Drnovšek znao brzo prilagoditi liberalnim tezama, po uzoru na šefa engleskih laburista Blairea. Skoro je pet mjeseci trajala međuigra konzervativca Andreja Bajuka koji se je s željom za promjenama javio početkom 2000. godine. Njegov je hendikep nesumnjivo bila činjenica da je došao iz inozemstva. Bajuk je doduše rođen u Sloveniji, ali je odrastao u Argentini. Kao Južnoamerikanac postao je metom političkih i medijskih udaraca ispod pojasa. Tako su se čule i tvrdnje da nekadašnji bankar u Sloveniji želi uvesti pesos. Bajuk je samo zadnja i trenutačno možda najuglednija žrtva dubokog kompleksa što ga njegovi zemljaci osjećaju prema strancima. Misli se prvenstveno na Slovence u inozemstvu. Umjesto da stvore uvjete da svoje iseljenike vrate u domovinu, u Sloveniji ih gledaju s nepovjerenjem. U slovenskoj dijaspori postoje velike rezerve kapitala, ali osobito kadrova, kaže jedan gospodarski stručnjak. Unatoč tome, Slovenci su do sada uspješno odbili sve pokušaje svojih zemljaka da investiraju u domovini. Službena se Slovenija prema onima koji su se vratili ponaša s inatom. Radi li se o zavisti prema onima koji su uspjeli u tuđini ili o bojažljivom zatvaranju pred stranim idejama? Sklonost prema malim veličinama odražava se i u razdrobljenoj strukturi privrede. Mnogo je malih poduzeća, ali nedostaje srednjih poduzeća koja bi bila solidna. Kad si malen, to može biti i prednost ako je znaš iskoristiti. Ali, tomu se odlučno suprotstavljaju slovenski oprez i skeptičnost. Previše je vremena izgubljeno za privatizaciju banaka i osiguravajućih društava, kaže jedan predstavnik telekomunikacijskog sektora. Sada kad se otvaraju hrvatsko i srbijansko tržište, dolazi do tendencije da neka poduzeća radije orijentiraju još više prema jugu. Slovensko je tržište naime za neke investicije premalo. I tako kao elemenat koji je determinantan ostaje zemljopis," piše Karin Kneissl, koja u odnosu Slovenaca prema Austriji primjećuje slične "komplekse manje vrijednosti" koji se reflektiraju u odnosu Austrijanaca prema Nijemcima.