SLOV. DELO 5. III. - KADA ĆE MO BITI CARINICI NA KUPI

SLOVENIJA DELO 5. III. 2001. Kad će mo biti carinici na Kupi "Bilo je vrlo dobro što smo vlastitim očima pogledali slovensko- hrvatsku granicu, izjavio je njemački ministar unutarnjih poslova Otto Schily nakon što je u petak preletio Breganu sa svojim domaćinom Radom Bohincem i talijanskim kolegom Enzom Bianchijem. Tek kada čovjek iz bliza vidi probleme, postane mu jasno kako teška zadaća čeka Sloveniju i kako će je komplicirano biti izvršiti, rekao je Schily. Gosti su doduše naglašavali potporu i pomoć koju je Europska unija spremna osigurati Sloveniji koja dobro napreduje u svojoj uspostavi schengenskih standarda na budućoj novoj južnoj granici Europske unije. No, Schilyjeva usporedba da niti Rim nije nastao preko noći i njegova opaska kako je Grčkoj unatoč članstvu u Europskoj uniji bilo potrebno mnogo godina prije nego što je postala sposobna osigurati zahtjevne schengenske standarde dovele su do toga da se nismo mogli osloboditi osjećaja kako su dva iskusna europska ministra mnogo svjesnija o teškoćama i dugoročnim problemima nego što to vrijedi za većinu slovenskih političara. Njemački ministar unutarnjih poslova Schily bio je jasan. Bez ispunjavanja schengenskih standarda neće biti članstva u Europskoj uniji. To će i za mlađu partnericu Sloveniju biti vjerojatno dug proces, rekao je. Unija ne kani riskirati i ne može raditi izuzetke. Talijanski kolega Bianco samo mu je supotvrđivao. Govorio je o pozitivnom jednomjesečnom iskustvu s talijansko-slovenskim pograničnim policijskim postrojbama za sprječavanje ilegalnih prelazaka granice. Ali, osim usput spomenutih 6 milijuna eura koje je EU spremna dodijeliti kandidatima za pomoć te vrste, nekoliko darovanih termičkih kamera koje je dala Njemačka i slične tehnike za noćno promatranje, nije se mogao steći dojam da bi Schily i Bianco bili spremni posegnuti dublje u džep kako bi nova južna granica Europe bila što prije spremna. Slovenci će tako samo morati platiti mnoštvo novih policajaca, njihovo školovanje, kasnije preseljenje sa sjeverne na južnu granicu, izgradnju stanova za njih, gradnju suvremenih graničnih prijelaza i kupnju vrhunske tehnike za granični nadzor koji bi se sviđao Europi i koji bi u prvom redu bio nepropustan. Prilikom posjeta ministara unutarnjih poslova bilo je između redaka odmah dano do znanja i to da su i jedan i drugi svjesni što bi pomaknuti schengenski zid mogao značiti za gospodarske i druge odnose između dviju susjednih država koje imaju granicu koja je još poprilično uređena na bratsko-balkanski način, a ponegdje nije niti do kraja definirana. Schily je istini za volju govorio o tome da bi Bruxelles zbog borbe protiv međunarodnog kriminala i ilegalnih migracija mogao izvršiti pritisak na Hrvatsku i na Bosnu, kako bi pooštrile politiku podjele viza i kako bi uništile najopasnije balkanske krijumčarske putove. No, s druge bi se strane u okviru Pakta stabilnosti jugoistočne Europe moglo dogovoriti o izuzetcima. Ali i kod tih je tema prevladao osjećaj da je Europska unija spremna dijeliti prvenstveno savjete, tu i tamo poslati neku kadrovsku pripomoć (ponekog dojavnoga časnika ili nekoliko graničnih policajaca), ali da ju malo zanima kako će Slovenija preživjeti šok, što će biti s pograničnim sporazumima, ako će preko takvog zida poslovati gospodarstvo i kakve bi rane mogla zasjeći schengenska granica u život susjednih naroda koji su još jučer živjeli u istoj državi. Čak i za europski, te niti Slovencima nevažan, jadranski turizam ili za transport u smjeru juga Europskoj uniji nije posebno stalo kad se radi o strahu koji im predstavljaju stranci. Slovenski političari s velikim teškoćama sastavljaju državni proračun za tekuće potrebe, a u isto vrijeme obećavaju da ćemo u Europsku uniju već sutra. Kad bi i oni bili svjesni financijskih, političkih i ekonomskih problema koje će u prijelaznom razdoblju do punopravnog članstva uzrokovati višegodišnje održavanje sjeverne (još uvijek schengenske) granice s Italijom i Austrijom barem u onoj mjeri u kojoj su toga svjesni Schily i Bianco, onda bismo na granici s Hrvatskom umjesto provizornih kontejnera već imali izgrađene sve granične prijelaze. Jer, uz trošak sjeverne granice, sada nas čeka i pooštrena europska kontrola na 600 kilometara nove južne granice Europe. U dugim godinama priprema na ono što bi se na kraju moralo dogoditi, naši bi carinici na Kupi o kojima smo tako rado govorili prije nešto više od desetljeća morali imati spremnu cijelu schengensku opremu i drugu (pa i cestovnu) infrastrukturu, a po mogućnosti i stanove za tisuće novih suradnika. A, kad bi i hrvatski političari na onoj strani granice, kojima su isto tako puna usta proeuropske retorike, barem otprilike bili svjesni što će za njih značiti preseljenje schengenskog zida pred njihov nos, onda bi morali već odavno ponuditi nešto više nego li samo ljubazan dogovor o granici u Piranskom zaljevu. Njemački ministar unutarnjih poslova koji mnogo bolje nego njegovi balkanski kolege razumije neumitni slijed postavljenih europskih dugoročnih procesa (a u prvom redu razumije i moguće posljedice) pred konferenciju za tisak na Brdu kod Kranja i Zagrebu je odlučno rekao da su schengenske granice jasne i čvrste, da za Hrvate neće biti iznimaka (olakšanog graničnog režima) i da će u inače još prilično udaljenoj budućnosti mogućnosti Zagreba za približavanje EU-u u mnogo čemu biti ovisne o tome koliko će Hrvatska već danas biti kooperativna i koliko će se biti spremna potruditi u oblikovanju učinkovite schengenske međe sa Slovenijom," zaključuje Damjan Slabe.