HR-HNB-SAVJET-Bankarstvo SJEDNICA SAVJETA HRVATSKE NARODNE BANKE SJEDNICA SAVJETA HRVATSKE NARODNE BANKE Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) jučer je, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio najnovija gospodarska
i novčana kretanja, izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama tijekom prošle godine, te donio više odluka iz svoje nadležnosti. Odlukom Savjeta HNB-a kamatna stopa na lombardne kredite smanjena je s 12 na 9,5 posto godišnje, a kamatna stopa koju središnja banka obračunava na obveznu rezervu banaka smanjuje se s 4,5 na 3,7 posto, s tim što će se obračunavati na sva sredstva obvezne rezerve, a ne samo na dio obvezne rezerve koji je izdvojen na posebni račun kod HNB-a. Takva odluka donijeta je sukladno općem trendu smanjivanja kamatnih stopa u stanju visoke likvidnosti u sustavu, koje je započeto u prošloj godini i nastavlja se u prvim mjesecima ove godine. Razlog za promjene u ukamaćivanju obvezne rezerve je i u nastojanju da se uspješan rad nacionalnog klirinškog sustava nastavi i nakon što, istekom jednomjesečnog uhodavanja, banke izgube mogućnost utvrđivanja dnevnih limita u NKS-u temeljem maksimalno mogućeg korištenja lombardnog kredita. Članovi Savjeta HNB povoljno su ocijenili izvješće o upravljanju
SJEDNICA SAVJETA HRVATSKE NARODNE BANKE
Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) jučer je, pod predsjedanjem
guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio najnovija gospodarska
i novčana kretanja, izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama
tijekom prošle godine, te donio više odluka iz svoje nadležnosti.
Odlukom Savjeta HNB-a kamatna stopa na lombardne kredite smanjena
je s 12 na 9,5 posto godišnje, a kamatna stopa koju središnja banka
obračunava na obveznu rezervu banaka smanjuje se s 4,5 na 3,7 posto,
s tim što će se obračunavati na sva sredstva obvezne rezerve, a ne
samo na dio obvezne rezerve koji je izdvojen na posebni račun kod
HNB-a.
Takva odluka donijeta je sukladno općem trendu smanjivanja
kamatnih stopa u stanju visoke likvidnosti u sustavu, koje je
započeto u prošloj godini i nastavlja se u prvim mjesecima ove
godine.
Razlog za promjene u ukamaćivanju obvezne rezerve je i u nastojanju
da se uspješan rad nacionalnog klirinškog sustava nastavi i nakon
što, istekom jednomjesečnog uhodavanja, banke izgube mogućnost
utvrđivanja dnevnih limita u NKS-u temeljem maksimalno mogućeg
korištenja lombardnog kredita.
Članovi Savjeta HNB povoljno su ocijenili izvješće o upravljanju
međunarodnim pričuvama u prošloj godini, tijekom koje su pričuve
povećane za oko 500 milijuna dolara i na kraju godine dosegle iznos
od ukupno 3,52 milijarde američkih dolara.
Na ovoj sjednici članovi Savjeta HNB dobili su i izvješće o stanju u
Kaptol banci d.d. Zagreb, kao i u Hibis štedionici d.d. Zagreb.
Kontrolama poslovanja Kaptol banke provedenim u 1999. i 2000.
godini, utvrđeni su postupci protivni Zakonu o bankama i drugim
propisima koji reguliraju bankovno poslovanje. Banka, unatoč
upozorenjima i nalozima Hrvatske narodne banke, nije uskladila
poslovanje sa zakonskim odredbama i mjerama središnje banke, a zbog
protupropisnog i prerizičnog poslovanja postoji opasnost da neće
moći ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima, kao i za
povjerena joj sredstva drugih osoba. Osim toga, u veljači ove
godine Kaptol banka je zbog nelikvidnosti koristila interventni
kredit Hrvatske narodne banke, koji nije uspjela vratiti u
zakonskom roku. S obzirom na sve to stekli su se zakonski uvjeti za
oduzimanje odobrenja za rad, te je Savjet HNB i donio takvu odluku.
Nakon odluke Savjeta HNB o ukidanju odobrenja za rad banka je dužna
bez odgađanja pokrenuti postupak likvidacije. U tom postupku
okončavaju se poslovi koji su u tijeku, naplaćuju potraživanja,
unovčava imovina i podmiruju vjerovnici, uključujući štediše.
Isto takav postupak slijedi i u Hibis štedionici d.d. Zagreb, kojoj
je također ukinuto odobrenje za rad, budući da je u svom radu,
unatoč upozorenju Hrvatske narodne banke, postupala suprotno
zakonskim i drugim propisima, te izrečenim mjerama za poboljšanje
stanja i otklanjanje utvrđenih nepravilnosti.
Prethodnu suglasnost za stjecanje do 50 posto dionica s pravom
glasa u Erste und Steiermaerkische Bank d.d. Zagreb dobile su Erste
Bank der oesterreichischen Sparkassen AG Wien i Steiermaerkische
Bank und Sparkassen AG Graz. Prethodnu suglasnost dobio je i
Siegfried Rudolf Einhellig, dioničar Prve obrtničke štedionice
d.d. Zagreb za stjecanje 26,97 posto dionica s pravom glasa u toj
štedionici, čime bi se njegov vlasnički udio povećao na iznos 68,88
posto jamstvenog kapitala.