HR-VLADA-LIBERALIZACIJA DEVIZNOG POSLOVANJA-Vlada DALJNJA LIBERALIZACIJA DEVIZNOG POSLOVANJA DALJNJA LIBERALIZACIJA DEVIZNOG POSLOVANJA Domaće tvrtke moći će ubuduće dobivati devizne kredite na samo za tekuća plaćanja u inozemstvo već
i za polaganje na devizne račune, jedna je od novina koju donose izmjene i dopune Zakona o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata čiji je konačni prijedlog Vlada uputila Hrvatskom saboru. Domaće pravne osobe također bi mogle kupovati devize radi polaganja na devizni račun bez navođenja osnove plaćanja, omogućila bi se slobodnija konverzija deviza te liberaliziralo izmirenje obveza i potraživanja s inozemstvom. Liberalizaciju deviznog sustava željno očekuju i poduzeća i banke, ističe ministar financija Mato Crkvenac. Predložene izmjene prijeko su potrebne, njih treba donijeti što prije, a ne čekati potpuno novi zakon o deviznom sustavu na kojemu se već radi, kaže Crkvenac. U cilju približavanja Europskoj monetarnoj uniji, ističu u Ministarstvu financija, nužna je značajna liberalizacija devizne regulative, pri čemu bi se liberalizacija deviznog sustava provela u nekoliko faza. Predložene izmjene i dopune Zakona, donesenog još 1993. godine, odnose se na daljnju liberalizaciju tekućih transakcija s
DALJNJA LIBERALIZACIJA DEVIZNOG POSLOVANJA
Domaće tvrtke moći će ubuduće dobivati devizne kredite na samo za
tekuća plaćanja u inozemstvo već i za polaganje na devizne račune,
jedna je od novina koju donose izmjene i dopune Zakona o osnovama
deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata čiji je
konačni prijedlog Vlada uputila Hrvatskom saboru.
Domaće pravne osobe također bi mogle kupovati devize radi polaganja
na devizni račun bez navođenja osnove plaćanja, omogućila bi se
slobodnija konverzija deviza te liberaliziralo izmirenje obveza i
potraživanja s inozemstvom.
Liberalizaciju deviznog sustava željno očekuju i poduzeća i banke,
ističe ministar financija Mato Crkvenac. Predložene izmjene
prijeko su potrebne, njih treba donijeti što prije, a ne čekati
potpuno novi zakon o deviznom sustavu na kojemu se već radi, kaže
Crkvenac.
U cilju približavanja Europskoj monetarnoj uniji, ističu u
Ministarstvu financija, nužna je značajna liberalizacija devizne
regulative, pri čemu bi se liberalizacija deviznog sustava provela
u nekoliko faza.
Predložene izmjene i dopune Zakona, donesenog još 1993. godine,
odnose se na daljnju liberalizaciju tekućih transakcija s
inozemstvom, a temeljne promjene obuhvaćaju četiri područja.
Tako se domaćim pravni osobama omogućava kupovanje deviza ne samo
za plaćanja u inozemstvo, kao do sada, već i za polaganje na devizni
račun, što im donosi i slobodnije upravljanje svojom imovinom.
Pritom iz Ministarstva financija ističu da se ovim promjenama ne
uklanjaju restrikcije vezane uz transfer kapitala u inozemstvo i ne
omogućava se plaćanje robe i usluga u zemlji u devizama.
Liberalizacija će također omogućiti domaćim pravnim osobama
kupovinu deviza na deviznom tržištu radi polaganja na devizne
račune bez navođenja osnove plaćanja. Važeće odredbe Zakona ne
dozvoljavaju kupovanje deviza bez osnova plaćanja, a mogućnost
kupovanja deviza radi polaganja na devizne račune propisana je kao
iznimka.
Izmjenama se nadalje omogućava slobodnija konverzija deviza.
Mogućnost konverzije deviznih sredstva iz jedne u drugu stranu
valutu po važećoj je regulativi dozvoljana isključivo za potrebe
plaćanja u inozemstvo. Po predloženim bi pak izmjenama banke mogle
slobodno obavljati konverzije po deviznim računima i štednim
ulozima pravnih i fizičkih osoba po nalogu vlasnika računa bez
navođenja osnove plaćanja. Time će se domaćim osobama omogućiti
slobodnije upravljanje tim sredstvima kao i zaštita od valutnog
rizika.
Na području liberalizacije izmirenja obveza i potraživanja s
inozemstvom, predložene izmjene i dopune zakona dopuštaju
izmirenje međusobnih potraživanja, osim prijebojem dugovanja i
potraživanja kao do sada, također i cesijom, asignacijom,
preuzimanjem duga i ostalim oblicima namirenja obveza prema
inozemstvu.