MIMICA: USUGLAŠEN NAJVEĆI DIO SSP-A IZMEĐU HRVATSKE I EU-A

Piše: Slavko Vukadin ZAGREB, 24. veljače (Hina) - Tri četvrtine sadržaja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Hrvatske i Europske unije već je usuglašeno tijekom dosadašnjih pregovora, a preostala četvrtina uglavnom se odnosi na dva područja - pitanje vlasništva nad nekretninama za strance i pitanje liberalizacije hrvatskog tržišta za proizvode iz EU-a, rekao je glavni hrvatski pregovorač Neven Mimica.#L# "Liberalizacija hrvatskog tržišta za uvoz proizvoda iz EU-a i pitanje vlasništva nad nekretninama za strance jedina su pitanja o kojima još treba voditi prave pregovore", rekao je Mimica u petak u razgovoru za Hinu. U nacrtu SSP koji je Europska komisija izradila za Hrvatsku traži se da Hrvatska liberalizira tržište nekretnina za strance. "Mi u osnovi možemo to prihvatiti kao ideju, ali ćemo tražiti prijelazno razdoblje za početak ispunjavanja te obveze i tražimo listu određenih kategorija nekretnina koje će i nakon prijelaznog razdoblja biti izuzete od prometa za strance", rekao je Mimica, dodajući kako ne očekuje da će oko toga biti teško dobiti suglasnost EU-a. Sve zemlje koje su dosad pregovorale o pridruženom članstvu, osim Slovenije, nisu morale pregovorati o liberalizaciji tržišta nekretnina za strance, jer je to obveza koja se postavlja u pregovorima za punopravno članstvo. Neke zemlje kandidati čak i u pregovorima za punopravno članstvo traže također prijelazno razdoblje, a za neke kategorije nekretnina traže da se zadrži pravo na zabranu prodaje strancima. "Liberalizacija tržišta nekretnina za strance nije stvar koja se jednokratno može prihvatiti u nekom ugovoru, nego je to proces i mislim da ćemo u tome imati razumijevanje Europske komisije", rekao je Mimica. Iako obveza o liberalizaciji tržišta nekretnina u osnovi proizlazi iz punopravnog članstva, neke bi članice EU-a htjele da Hrvatska i ranije uđe u izvršavanje takvih obveza, rekao je Mimica dodajući da ne očekuje veći pritisak u tom smislu. Što se tiče liberalizacije trgovine, sada se pregovora o dinamici otvaranja hrvatskog tržišta za proizvode iz EU-a, dok se o kretanju roba u suprotnom pravcu ne mora pregovorati, budući da je EU već ranije u potpunosti otvorila svoje tržište za gotovo sve industrijske i poljoprivredne proizvode iz Hrvatske. Hrvatska je za neke proizvode spremna liberalizirati svoje tržište odmah, dok će za osjetljiviju robu tražiti postupno otvaranje kroz prijelazno razdoblje od najduže šest godina. Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i EU-a formalno su otvoreni u studenome prošle godine tijekom Zagrebačkog summita. U prosincu prošle godine u Bruxellesu je održan prvi plenarni pregovarački krug, a u siječnju prvi krug tehničkih pregovora. Sljedeći tjedan, 26. i 27. veljače u Bruxellesu održat će se drugi plenarni pregovorački krug. Do sada je u pregovorima između Hrvatske i EU-a otvoreno devet od deset poglavlja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U dosadašnjim pregovorima dosta je bilo riječi o političkom okviru cijeloga Procesa stabilizacije i pridruživanja. "Sada smo u fazi da ono što je prihvatljivo i za nas i za Europsku komisiju u pogledu regionalne suradnje puno jasnije održava naše poglede nego na početku pregovora", rekao je Mimica. "Razjašnjen je sadržaj regionalne suradnje i koje obveze proistječu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju", dodao je Mimica. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, nova generacija ugovornih odnosa koje je Europska unija namijenila za pet zemalja jugoistočne Europe - Hrvatsku, BiH, SR Jugoslaviju, Makedoniju i Albaniju - predviđa stvaranje mreže bilateralnih ugovora o suradnji između tih zemalja. Osim toga, zemlje obuhvaćene Procesom stabilizacije i pridruživanja mogu sklapati takve bilateralne ugovore i sa zemljama koje već pregovoraju o punopravnom članstvu. Svaka zemlja koja potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju treba u roku od dvije godine nakon potpisivanja sklopiti bilateralni ugovor o suradnji samo s onim zemljama koje su također potpisale SSP. To u hrvatskom slučaju znači da će najprije bilateralni ugovor morati sklopiti s Makedonijom, koja je već parafirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Međutim, nijedna zemlja ne može kočiti drugu, primjerice ako je Hrvatska spremna potpisati ugovor o bilateralnoj suradnji s nekom od zemalja, a druga strana to ne želi, Hrvatska je samom svojom spremnošću ispunila svoju obvezu, pojasnio je Mimica. Iako iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju proistječe obveza usklađivanja samo jednog od 31 poglavlja acquis communautairea (europskih pravnih propisa) - poglavlja koje pokriva unutarnje tržište i to ne cijelog nego samo sedam do osam podpodručja, Hrvatska ne namjerava proces pristupa Europskoj uniji voditi u dvije faze. "Mi ne mislimo ići u dvije faze, prvo izvršiti obveze iz SSP-a pa onda pregovorati o punopravnom članstvu, nego odmah po potpisivanju SSP-a krenuti u proces prilagodbe sa svim 31 poglavljem acquis communautairea", rekao je Mimica. Cijeli taj proces trebao bi biti dovršen do kraja 2006. godine. Hrvatska Vlada je na svojoj posljednjoj sjednici zadužila sva ministarstva da se organiziraju i djeluju na prilagodbi europskim kriterijima kako bi do kraja 2006. godine bili spremni za punoprvno članstvo. "Ministarstvo za europske integracije i ministarstvo vanjskih poslova dobilo je zadaću da osmisli kako povezati proces izvršavanja obveza iz pridruženog članstva s obvezama koje će proisteći iz punopravnog članstva", rekao je Mimica najaviši da će uskoro biti izrađena nacionalna strategija usklađivanja s acquis communautaireom. "Ne čekajući trenutak kada će i formalno postati kandidat za punopravno članstvo, Hrvatska će početi proces prilagodbe europskom zakonodavstvu i početi ispunjavati obveze iz punopravnog članstva", rekao je Mimica. Sam Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji bi trebao biti parafiran do kraja prve polovice ove godine, stupit će na snagu kada prođe proces ratifikacije u Europskoj uniji što bi moglo potrajati oko dvije godine. Međutim, najvažniji dio, onaj koji se odnosi na liberalizaciju trgovine, počet će se primjenjivati odmah nakon potpisivanja. (Hina) sv nab