POSLOVNI PREGLED BROJ 200

POSLOVNI PREGLED broj 200 10. - 16. ožujka 2001. SADRŽAJ: ? VLADA O HNB-U I IZMJENAMA ZAKONA O OSNOVAMA DEVIZNOG SUSTAVA? 2 ? ZA TRI GODINE VLADA ĆE IZJEDNAČITI TEKUĆE PRIHODE SA RASHODIMA 2 ? USKORO NOVI SUSTAV KREDITIRANJA RAZVOJA POLJOPRIVREDE 2 ? HRVATSKA PRODUŽILA ZABRANU UVOZA PAPKARA ZBOG SLINAVKE 2 ? INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U VELJAČI SMANJENA 0,8 POSTO 3 ? DALJNJI PAD ZAPOSLENOSTI 3 ? U HRVATSKOJ U VELJAČI 388,9 TISUĆA NEZAPOSLENIH 3 ? PROSJEČNA NETO PLAĆA U 2000. IZNOSILA 3.326 KUNA, NA KRAJU GODINE 3.500 3 ? INDEKS POSLOVNE OPTIMISTIČNOSTI U OŽUJKU SMANJEN 3 ? RAST PRIMITAKA I IZDATAKA PODUZETNIKA 4 ? MANJAK DRŽAVNOG PRORAČUNA U SIJEČNJU 620 MILIJUNA KUNA 4 ? DALJNJA LIBERALIZACIJA DEVIZNOG POSLOVANJA 4 ? RAST DEPOZITA, OPORAVAK KREDITNE AKTIVNOSTI BANAKA 4 ? POGORŠANJE POZICIJE DRŽAVE KOD BANAKA 5 ? OD 1,7 MILIJARDI KUNA KREDITA REALIZIRANO MANJE OD DESETO POSTO 5 ? HBOR-U 45 MILIJUNA DOLARA SINDICIRANOG ZAJMA ZA BRODOGRADNJU I IZVOZ 5 ? ZAGREBAČKA BANKA ANGAŽIRALA CREDIT SUISSE FIRST BOSTON 6 ? REVIZIJA CROBEX-A: OD 19. OŽUJKA VARAŽDINSKA BANKA NIJE U CROBEX- U 6 ? ČETVRTA JAVNA DRAŽBA VTV-A - 25,3 MILIJUNA KUNA PROMETA 6 ? OBVEZNICE DAB-A OD 14. OŽUJKA U TN KOTACIJI ZAGREBAČKE BURZE 6 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 6 ? INA SNIZUJE CIJENE OD 2,4 DO 7,3 POSTO - EMBARGO DO 19 SATI! 8 ? INA I JANAF POTPISALI DUGOROČNI UGOVOR O PRIJEVOZU NAFTE 8 ? POTPISAN UGOVOR SA SAVJETNICIMA ZA RESTRUKTURIRANJE INE 8 ? HEP PROŠLU GODINU ZAVRŠIO S GUBITKOM, CIJENE SE NEĆE MIJENJATI 8 ? POTPISAN UGOVOR S KONZORCIJEM NORTON ROSE ZA RESTRUKTURIRANJE HEP-A 9 ? VLADA ODGAĐA JAVNU PONUDU DIONICA HT-A ZA JESEN? 9 ? PREDSTAVLJANJE RIJEČKE LUKE I RIJEČKOG PROMETNOG PRAVCA 10 ? KAPACITETI BRODOGRADILIŠTA 3. MAJ POPUNJENI I ZA IDUĆU GODINU 10 ? UGOVOR O SURADNJI VARTEKSA I DOM-MUELLERA 10 ? GRADSKO VIJEĆE OTPISALO DUG SISAČKOJ ŽELJEZARI 10 ? PASTOR: POVEĆANJE PROIZVODNJE UZ SELJENJE TVORNICE IZVAN GRADA 11 ? CERTIFIKAT "ISO 9002" DODIJELJEN TVRTKI "KAMEN" 11 ? U DILJU IDUĆI TJEDAN PUŠTANJE U RAD NOVE LINIJE 11 ? TDR VEĆINSKI VLASNIK "JADRANTURISTA"; PONUDA I ZA KUPNJU "ANITE" 11 ? RADNICI TVORNICE "DALMACIJE" NAJAVILI BLOKADU JADRANSKE MAGISTRALE 11 ? SURADNJA ZAGREBAČKIH I VOJVOĐANSKIH PODUZEĆA 12 ? GOSPODARSTVENICI PARME U ZAGREBU 12 ? PRVI SUSRET MAĐARSKO-HRVATSKIH TVRTKI NAKON SPORAZUMA 12 ? TUŠEK O RAZVOJU PANEUROPSKOG X. PROMETNOG KORIDORA 12 ? FIŽULIĆ U MOSKVI O PROJEKTU "DRUŽBADRIA" 13 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA O HNB-U I IZMJENAMA ZAKONA O OSNOVAMA DEVIZNOG SUSTAVA? Vlada je Hrvatskom saboru sa svoje sjednicu u četvrtak uputila konačne prijedloge zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), te o izmjenama Zakona o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata. Novim bi zakonom HNB postala odgovorna za stabilnost cijena i održavanje opće likvidnosti i solventnosti bankovnog sustava, podupirala bi ekonomsku politiku Hrvatske na načelima otvorenog tržišnog gospodarstva, ističe ministar financija Mato Crkvenac. HNB bi postala institucionalno, osobno i financijski potpuno neovisna, a država se više ne bi mogla zaduživati kod središnje banke, što, kaže Crkvenac, ne čini od sredine prošle godine. Izmjene zakona o deviznom sustavu krupne su promjene u pravcu tržišne orijentacije koje željno očekuju i poduzeća i banke, ističe Crkvenac. Izmjene su, kaže, prijeko potrebne i ne mogu čekati potpuno novi zakonski tekst koji se priprema. Predloženim izmjenama se omogućuje devizno kreditiranje domaćih pravnih osoba za sva plaćanja u inozemstvu i polaganje na devizne račune, zatim kupovanje deviza radi polaganja na devizne račune bez navođenja osnove plaćanja, omogućuje se konverzija deviza, te liberalizira izmirenje obveza i potraživanja u inozemstvu. Vlada je utvrdila i dva zakonska prijedloga vezana za carinu - onaj o carinskoj službi, te o uvjetima za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku (otpremništvo i špediterstvo). Prijedlogom zakona o carinskoj službi carina bi dobila ovlast da djeluje na području cijele države, ne samo na graničnoj crti. Uređuje se i sustav stegovne odgovornosti, koji predviđa da Carinska uprava ustroji i disciplinski sud. Vlada je informirana i o programima pomoći i suradnje s EU koji idu preko Ministarstva za europske integracije, među kojima je i CARDS program. Od njega bi Hrvatska ove godine mogla očekivati oko 50 milijuna eura, koje bi uz ostalo mogla koristiti za obnovu, povratak, ekonomske reforme, društveni razvoj. Za rasprave o prostornom planu Nacionalnog parka Brijuni čulo se kako je planovima razvoja predviđeno razdvajanje komercijalne od djelatnosti nacionalnog parka, kako bi Vlada uskoro trebala donijeti odluku koje će od rezidencijalnih objekata koristiti predsjednik države, a najavljena je i mogućnost osnivanja rendžerske službe za čuvanje nacionalnih parkova. ZA TRI GODINE VLADA ĆE IZJEDNAČITI TEKUĆE PRIHODE SA RASHODIMA Premijer Ivica Račan najavio je u nedjelju na Hrvatskoj radio televiziji da će se do konca mandata njegove Vlade izjednačiti tekući prihodi sa tekućim izdacima, koji sada premašuju prihode za oko 3,7 milijardi kuna. Za tri godine valja izjednačiti tekuće prihode sa rashodima i novoj Vladi ostaviti čistu situaciju, rekao je Račan u TV emisiji "Nedjeljom u dva". Najavio je također da će u roku pet do pet i pol godina Hrvatska udvostručiti BDP. Premijer je opetovao čvrstu opredjeljenost Vlade da ustraje na započetim reformama. "Bitka za reformske zahvate je dnevna i od toga nećemo odustati, neovisno koliko to koštalo, jer je to pretpostavka da Hrvatska iziđe iz krize i postane normalna europska zemlja", rekao je Račan i te ponovio da njegova vlada prolazi ili pada na pitanju reformi. Odgovarajući na pitanja o odnosima Vlade i sindikata te o sindikalnim zahtjevima, Račan je rekao: "Možemo pasti, ali ne možemo popustiti socijalnim zahtjevima za koje nema pokrića". Dodao je da u većini sindikata ipak postoji svijest što je realno, a što nije. USKORO NOVI SUSTAV KREDITIRANJA RAZVOJA POLJOPRIVREDE Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva razrađuje novi sustav kreditiranja poljoprivrede, a u ovogodišnjem poljoprivrednom proračunu za kreditiranje razvoja poljoprivrede osigurano je ukupno 200 milijuna, objavljeno je iz Ministarstva. Jedan od mogućih modela kojeg trenutno Ministarstvo razmatra je udruživanje svojih sredstava sa sredstvima lokalne uprave (županije, gradovi, općine) te poslovnih banaka. Pri tome bi se dodjela kredita korisnicima odvijala na razini županija, a Ministarstvo bi zadržalo ulogu suodlučitelja (razmjerno uloženim sredstvima) u postupku odobravanja kredita i kontroli namjenskog korištenja kredita. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Hrvatski stočarski selekcijski centar pružili bi tehničku i stručnu potporu u postupku odobravanja kredita. Županije bi trebale ispitati mogućnosti osiguranja vlastitih izvora, kao i sredstava poslovnih banaka na svom području koja bi sa pripadajućim iznosom Ministarstva predstavljala osnovu za novi sustav kreditiranja. Tijekom ove godine tako bi se mogli kreditirati programi izgradnje 200 novih farmi mliječnih krava te adaptacija postojećih, uspostava farmi u sustavu krava-tele, ulaganja u svinjogojstvo, podizanje dugogodišnjih nasada, proizvodnja povrća, nabava mehanizacije, preradbeni kapaciteti, programi proizvodnje autohtonih proizvoda s tradicijom te ekološka prehrambena proizvodnja. Uz spomenute, kreditirali bi se i programi predviđeni postojećim Pravilnikom o uvjetima i načinu korištenja sredstava za kreditiranje razvitka i obnove poljoprivrede, napominju iz Ministarstva poljoprivrede. HRVATSKA PRODUŽILA ZABRANU UVOZA PAPKARA ZBOG SLINAVKE Zbog novih slučajeva slinavke u Europi, Hrvatska je zabranu uvoza i provoza živih divljih i domaćih papkara (goveda, ovaca, koza i svinja) produžila sa 16. na 31. ožujka. Produženje zabrane u resornom Ministarstvu poljoprivrede tumače pojavom novih žarišta bolesti u Francuskoj, ali i nedostatkom službenih informacija o stanju bolesti u pojedinim europskim zemljama koje su proteklih dana poduzimale mjere vrlo slične onima što su ih poduzele zemlje u kojima je bolest i službeno zabilježena (spaljivanje cijelih stada). Prva zabrana uvoza i provoza kroz Hrvatsku - koja istječe 16. ožujka, na snagu je stupila 2. ožujka, dakle vrijedila je 15 dana koliko iznosi najduže razdoblje inkubacije za tu bolest. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U VELJAČI SMANJENA 0,8 POSTO Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u veljači bila za 0,8 posto manja nego u istom mjesecu prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. U prva pak dva ovogodišnja mjeseca u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem industrijska proizvodnja bilježi rast za 6,2 posto. Na to je utjecao visok siječanjski porast proizvodnje - od 14 posto u odnosu na isti mjesec lani, pri čemu treba imati vidu da je to povećanje u velikoj mjeri posljedica toga što je ovogodišnji siječanj imao tri radna dana više od siječnja 2000. Indikativan je podatak da je industrijska proizvodnja u veljači u odnosu na prosječnu mjesečnu prošlogodišnju proizvodnju manja za 5,2 posto. DALJNJI PAD ZAPOSLENOSTI Broj ukupno zaposlenih u Hrvatskoj se na početku ove godine nastavio smanjivati, nakon što je u prosincu pao ispod razine od 1,3 milijuna. Ukupno zaposlenih u siječnju je u Hrvatskoj bilo 1.291.905, što je za 0,6 posto ili 7.843 osobe manje nego u mjesecu prije. Po privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, pritom je u siječnju u pravnim osobama bilo zaposleno 1.008.415 osoba, ili za također 0,6 posto manje nego u prosincu. Za isti postotak (0,6 posto) smanjen je i broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama kojih je u siječnju bilo 205.342. Broj aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika pao je pak za 1,1 posto, na 78.148. Usporedba sa siječnjem prošle godine pokazuje još nepovoljnija kretanja. Tako je broj zaposlenih u pravnim osobama u prvom mjesecu ove godine bio za 2,9 posto manji nego u prošlogodišnjem siječnju. Među značajnijim djelatnostima u kojima se bilježi iznadprosječan pad zaposlenosti su prerađivačka industrija koja je u ovogodišnjem siječnju imala 247.997 ukupno zaposlenih, što je za 4 posto manje nego u siječnju lani. Još je veći pad - za 5,9 posto prisutan u građevinarstvu - na 64.591 radnika u siječnju, dok je broj zaposlenih u trgovini na veliko i malo, koji je u prvom ovogodišnjem mjesecu iznosio 141.742 osobe, manji za 5,6 posto u usporedbi s istim mjesecom lani. U javnoj upravi i obrani također je smanjen broj zaposlenih - za 1,6 posto, na 119.350. U HRVATSKOJ U VELJAČI 388,9 TISUĆA NEZAPOSLENIH Potkraj veljače ove godine u Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje evidentirana 388.861 nezaposlena osoba, što je 0,7 posto više nego u prethodnom mjesecu i 9,5 posto više nego u veljači prošle godine. U ukupnom broju nezaposlenih u veljači je 104,7 tisuća osoba ili 26,9 posto posao tražilo prvi put, što je šest posto više nego u isto lanjsko doba. Ostalih 284,2 tisuće osoba ili 73,1 posto ima prethodno radno iskustvo. Tijekom veljače Hrvatskom se zavodu za zapošljavanje prijavilo 22,9 tisuće novih osoba, što je 2,5 posto više nego u veljači prošle godine. Od toga je 16,6 tisuća ili 72,4 posto imalo prethodno radno iskustvo, a najviše ih je radilo u prerađivačkoj industriji (26,5 posto), trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo (19,7 posto) te hotelima i restoranima (12,4 posto). Istodobno, s evidencije Zavoda u veljači se zaposlilo 10,5 tisuća osoba, 26,7 posto više nego u istm prošlogodišnjem mjesecu. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme, osam tisuća ili 76,3 posto. Iz evidencije nezaposlenih osoba zbog ostalih razloga, osim zaposlenja, brisano je 9,7 tisuća osoba, što je 2,2 posto više nego u veljači prošle godine. Tijekom veljače ove godine Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeno je ukupno 13,6 tisuća slobodnih radnih mjesta, što je 20,5 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. PROSJEČNA NETO PLAĆA U 2000. IZNOSILA 3.326 KUNA, NA KRAJU GODINE 3.500 Prosječna neto plaća u Hrvatskoj je u zadnjem mjesecu prošle godine iznosila iznosila 3.499 kuna, dok je prosjek za cijelu prošlu godinu bio 3.326 kuna. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u Hrvatskoj od 3.499 kuna za prosinac prošle godine i nominalno je i realno bila nešto manja u odnosu na studeni (nominalno 0,1, a realno 0,6 posto manje). U odnosu pak na prosinac 1999. prosječna je neto plaća bila nominalno 7,3 posto veća, ali je realan porast (deflacioniran troškovima života) bio tek 0,4 posto. U razdoblju siječanj-prosinac prosječna je neto plaća iznosila 3.326 kuna, što je u odnosu na 1999. nominalni rast od 8,9 posto, a realni od 3,4 posto. INDEKS POSLOVNE OPTIMISTIČNOSTI U OŽUJKU SMANJEN Vrijednost Hrvatskog indeksa poslovne optimističnosti (IPO) izračunatog u ožujku iznosi 51,9, dok je u veljači taj indeks iznosio 52,3, što pokazuje određeno smanjenje poslovne optimističnosti poduzetnika, objavila je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). Veliki poduzetnici i dalje su optimističniji od malih i srednjih, a glavni faktori smetnje i dalje su visoke kamatne stope, porezna politika, korupcija i nedostatak potražnje. U anketi je zabilježen i lagani porast nezadovoljstva poduzetnika porastom cijene rada, tečajem kune i inflacijom, koji su ipak, prema mišljenju poduzetnika, još uvijek među manjim faktorima smetnje. U petoj hrvatskoj anketi za potrebe računanja IPO-a sudjelovalo je oko 50 tvrtki, od čega polovica malih i srednji, a polovica velikih. IPO je pokazatelj povjerenja poslovnih ljudi u gospodarstvo za nadolazeće razdoblje i stoga dobar predskazatelj osnovnih makroekonomskih varijabli. Računa se mjesečno, u rasponu od nula do sto, tako da se kvantificiraju procjene poduzetnika raznim aspektima trenutne i buduće gospodarske situacije. Pritom nije bitan njegov apsolutni iznos, nego odnos prema ranijim vrijednostima. Njegovo računanje omogućuje ulagačima da prije objavljivanja službenih statističkih pokazatelja dobiju uvid u mogućnosti i perspektive tržišta te o poduzetničkim stavovima i očekivanjima. RAST PRIMITAKA I IZDATAKA PODUZETNIKA Novčani primici i izdaci hrvatskih poduzetnika u siječnju su bili znatno viši nego u istom prošlogodišnjem mjesecu - za oko 40 posto, ali i za nekoliko postotnih poena ispod prosjeka za 2000. Po podacim Zavoda za platni promet ukupni primici poduzetnika u siječnju su iznosili 32,5 milijardi kuna, što je 40,9 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, dok su izdaci bili 33,1 milijardu kuna, ili 40 posto veći. Pri tome treba imati u vidu i da je ovogodišnji siječanj imao tri radna dana više nego prvi mjesec lani. Istodbno, iz ZAP-a napominju da je u usporedbi s prosječnim mjesečnim kretanjima novčanih transakacija tijekom 2000., siječanj ove godine za nekoliko postotnih poena ispod prosjeka - primici su nominalno manji 2,3 posto, a izdaci 0,3 posto. MANJAK DRŽAVNOG PRORAČUNA U SIJEČNJU 620 MILIJUNA KUNA Deficit državnog proračuna u siječnju je iznosio 620 milijuna kuna, a taj je manjak zajedno s inozemnim otplatama financiran zaduživanjem kod domaćih banaka, saznaje se iz Hrvatske narodne banke. Siječanjski prihodi proračuna, ostvareni u iznosu od 2,95 milijardi kuna manji su od prošlogodišnjih za tridesetak posto, pri čemu treba imati u vidu da je to posljedica činjenice što su početkom prošle godine zabilježeni značajni privatizacijski prihodi. Kada se gledaju samo tekući prihodi (koji su mnogo bolji indikator stvarnog stanja), ovogodišnji su siječanjski tekući prihodi veći od prošlogodišnjih za 14,2 posto. Tome su u najvećoj mjeri doprinos dali poboljšani prihodi od trošarina, PDV-a te neporezni prihodi. Analitičari središnje banke pritom napominju da moguće zaključke koji bi objašnjavali rast tekućih prihoda kao posljedicu poboljšanja ekonomske aktivnosti treba uzeti s rezervom, jer su se tijekom prošle godine dogodile brojne promjene unutar poreznog sustava. U siječnju je utrošeno ukupno 3,57 milijardi proračunskih kuna, što je 10,1 posto više nego u istom mjesecu lani, a gotovo cjelokupan rast rashoda proračuna posljedica je većih izdataka za subvencije i ostale tekuće transfere. Siječanjski manjak proračuna od 620 milijuna kuna, zajedno s inozemnim otplatama (Londonski i Pariški klub) u cijelosti se pak financirao zaduživanjem kod domaćih banaka. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE DALJNJA LIBERALIZACIJA DEVIZNOG POSLOVANJA Domaće tvrtke moći će ubuduće dobivati devizne kredite na samo za tekuća plaćanja u inozemstvo već i za polaganje na devizne račune, jedna je od novina koju donose izmjene i dopune Zakona o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata čiji je konačni prijedlog Vlada uputila Hrvatskom saboru. Domaće pravne osobe također bi mogle kupovati devize radi polaganja na devizni račun bez navođenja osnove plaćanja, omogućila bi se slobodnija konverzija deviza te liberaliziralo izmirenje obveza i potraživanja s inozemstvom. Liberalizaciju deviznog sustava željno očekuju i poduzeća i banke, ističe ministar financija Mato Crkvenac. Predložene izmjene prijeko su potrebne, njih treba donijeti što prije, a ne čekati potpuno novi zakon o deviznom sustavu na kojemu se već radi, kaže Crkvenac. U cilju približavanja Europskoj monetarnoj uniji, ističu u Ministarstvu financija, nužna je značajna liberalizacija devizne regulative, pri čemu bi se liberalizacija deviznog sustava provela u nekoliko faza. Predložene izmjene i dopune Zakona, donesenog još 1993. godine, odnose se na daljnju liberalizaciju tekućih transakcija s inozemstvom, a temeljne promjene obuhvaćaju četiri područja. Pritom iz Ministarstva financija ističu da se ovim promjenama ne uklanjaju restrikcije vezane uz transfer kapitala u inozemstvo i ne omogućava se plaćanje robe i usluga u zemlji u devizama. Liberalizacija će također omogućiti domaćim pravnim osobama kupovinu deviza na deviznom tržištu radi polaganja na devizne račune bez navođenja osnove plaćanja. Važeće odredbe Zakona ne dozvoljavaju kupovanje deviza bez osnova plaćanja, a mogućnost kupovanja deviza radi polaganja na devizne račune propisana je kao iznimka. Izmjenama se nadalje omogućava slobodnija konverzija deviza. Mogućnost konverzije deviznih sredstva iz jedne u drugu stranu valutu po važećoj je regulativi dozvoljana isključivo za potrebe plaćanja u inozemstvo. Po predloženim bi pak izmjenama banke mogle slobodno obavljati konverzije po deviznim računima i štednim ulozima pravnih i fizičkih osoba po nalogu vlasnika računa bez navođenja osnove plaćanja. Time će se domaćim osobama omogućiti slobodnije upravljanje tim sredstvima kao i zaštita od valutnog rizika. Na području liberalizacije izmirenja obveza i potraživanja s inozemstvom, predložene izmjene i dopune zakona dopuštaju izmirenje međusobnih potraživanja, osim prijebojem dugovanja i potraživanja kao do sada, također i cesijom, asignacijom, preuzimanjem duga i ostalim oblicima namirenja obveza prema inozemstvu. RAST DEPOZITA, OPORAVAK KREDITNE AKTIVNOSTI BANAKA Uz daljnji intenzivni rast deviznih pa i kunskih depozita u hrvatskim bankama na početku ove godine bilježi se i oporavak kreditne aktivnosti banaka. Po podacima Hrvatske narodne banke, devizni depoziti u bankama krajem siječnja iznosili su ukupno 48,9 milijardi kuna, što je 10,7 milijardi kuna ili 28,2 posto više nego prije godinu dana. Iz središnje banke ističu i intenzivan rast kunske štednje koji traje već duže vrijeme. Kunski depoziti iznose 8,6 milijardi kuna. što je 52 posto više nego prije godinu dana. Tako snažne stope rasta donijele su i blagi porast udjela kunske u ukupnoj štednji, u kojoj sa oko 85 posto prevladavaju devizni depoziti. Kreditni oporavak započet u zadnjem prošlogodišnjem tromjesečju nastavlja se i na početku ove godine. Krajem siječnja plasmani poslovnih banaka iznose 62 milijarde kuna, što je 10,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Siječanjski rast plasmana iznosio je milijardu kuna i podjednako je raspoređen na porast kredita stanovništvu i poduzećima. Pritom treba imati u vidu i povećanje okvirnih kredita stanovništvu - po osnovi prekoračena po tekućim računima, koji imaju i visoku kamatnu stopu - prosječno 20,36 posto. POGORŠANJE POZICIJE DRŽAVE KOD BANAKA Drugi mjesec za redom, u siječnju je zabilježeno pogoršanje pozicije središnje države kod banaka, saznaje se iz Hrvatske narodne banke. U siječnju je uočljiv značajan rast potraživanja banaka od središnje države u iznosu od 2,6 milijardi kuna, navode iz hrvatske središnje banke. To je drugi mjesec za redom u kojem dolazi do pogoršanja pozicije središnje države kod banaka. U prošlogodišnjem prosincu, pojašnjavaju iz HNB-a, to se prvenstveno odnosilo na porast potraživanja banaka po osnovi obveznica za isplatu osigurane štednje. U prvom ovogodišnjem mjesec pak to je rezultat dva kretanja. Država je značajno smanjila devizne depozite kod poslovnih banaka i zadužila se (kunski) kod poslovnih banaka. Sredstvima sa svojih deviznih depozita država je izmirila otplate vanjskog duga koje redovito dospijevaju u siječnju. U cijelom prvom tromjesečju ove godine, kako se navodi u najnovijem Biltenu HNB-a, središnja država mora otplatiti 158 milijuna američkih dolara glavnice (u čemu je 75 milijuna USD Londonski klub). Dodatno, središnja se država zadužila kod tri poslovne banke, po podacima HNB-a, u ukupnom iznosu od 1,3 milijarde kuna, kako bi premostila razliku između sezonski slabih siječanjskih prihoda i redovitih rashoda. Najveće zaduženje bilo je kod Privredne banke, u iznosu od 900 milijuna kuna. U siječnju su prihodi državnog proračuna iznosili 2,95 milijardi kuna, a rashodi 3,57 milijardi kuna. Manjak državnog proračuna od 620 milijuna kuna, zajedno sa inozemnim otplatama (Londonski i Pariški klub) u cijelosti se financirao zaduživanjem kod domaćih banaka. OD 1,7 MILIJARDI KUNA KREDITA REALIZIRANO MANJE OD DESETO POSTO Iako je prošle godine kroz šest kreditnih linija koje je pokrenulo Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo osigurano ukupno 1,77 milijardi kuna, do početka ožujka ove godine realizirano je manje od deset posto tih sredstava, odnosno odobrena su 294 kredita u iznosu od 163 milijuna kuna čijom će se realizacijom otvoriti 1043 novih radnih mjesta. Riječ je o projektima koje je prošle godine pokrenulo Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo i to Gruda snijega tj. programu udruživanja sredstava sa županijama, programu komercijalizacije inovacija, izvoznom programu, programu restrukturiranja poduzeća u kojima država ima udjel veći od 25 posto, programu za nove tehnologije te razvoju malog gospodarstva u turizmu. Pored šest postojećih kreditnih programa koji se nastavljaju i u 2001. godini uskoro će biti predstavljen i novi program namijenjen samozapošljavanju, objavljeno je iz Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Ministar Željko Pecek novi je program najavio u četvrtak na sastanku sa županima, dožupanima i pročelnicima županijskih ureda za gospodarstvo, čija je glavna tema bila analiza provedbe poticajnih mjera u prošloj godini te plana aktivnosti u ovoj godini, kažu u Ministarstvu. Povjerenstvo za odabir kredita zaprimilo je za šest programa ukupno 3155 zahtjeva za kredit, od čega je 1447 vrijednih 644,6 milijuna kuna upućeno u banke. Svi poduzetnici čiji su zahtjevi upućeni u banke na razmatranje predviđaju otvaranje 5075 novih radnih mjesta. Za šest projekata Ministarstvo je izdvojilo 100,3 milijuna "proračunskih" kuna, dok je ostatak ostvaren kroz udruživanje sa sredstvima županija i poslovnih banaka. Za kreditnu liniju Gruda snijega ministarstvo je izdvojilo najviše sredstava - 48 milijuna kuna, županije 82 milijuna kuna, a poslovne su banke taj iznos uvećale na ukupno 652 milijuna kuna. Za taj je program do sada iskorištena petina sredstava, a tu kreditnu liniju, drže u Ministarstvu, treba nastaviti i u ovoj godini, ali kvalitetnije nego do sada. Dodaju kako je od ukupno 27 županija, gradova i općina potpisnica ugovora sredstva za kreditiranje tog programa u potpunosti iskoristilo njih pola. Županije bi po mišljenju Ministarstva trebale više promovirati i ostale kreditne linije, a ove će se godine nastaviti sa svim programima, kao i nekim novima, no surađivat će se samo sa županijama koje žele izdvojiti dovoljno novca za kreditiranje. Iz tog ministarstva upozoravaju na upitnost suradnje s bankama koje nisu dosljedne u realizaciji programa. Kako bi se onemogućio monopolski položaj banaka u pojedinim županijama predlažu potpisivanje ugovora s više banaka jedne županije, čime bi se stvorili preduvjeti za konkurenciju te bi poduzetnici mogli izabrati banku koja im daje najpovoljnije uvjete i koja je najažurnija u dodjeli kredita. Ove godine Ministarstvo planira izdvojiti više sredstava za kreditne programe, no prije nego se potpišu ugovori s lokalnom samoupravom, načinit će se analiza učinka realiziranih kredita u svim županijama. Kao jedan od mogućih modela budućeg financiranja kreditnih programa u županijama predlaže se automatizam izdvajanja dva do tri posto iz županijskog proračuna za poticanje razvoja poduzetništva. Samo za program Gruda snijega u ovoj godini Ministarstvo namjerava izdvojiti 55 milijuna kuna. HBOR-U 45 MILIJUNA DOLARA SINDICIRANOG ZAJMA ZA BRODOGRADNJU I IZVOZ Ugovorom o sindiciranom kreditu, koji je u četvrtak u Zagrebu potpisan između Hrvatske banke za obnovu i razvitka (HBOR) i sindikata 19 banaka, 45 milijuna američkih dolara bit će usmjereno praćenju brodogradnje i za ostale programe potpore hrvatskoga izvoza. Organizatori zajma - Privredna banka Zagreb (PBZ) i Standard Bank London (SBL), prvotno su transakcijom tražili 35 milijuna dolara, ali je odaziv zainteresiranih banaka bio izniman i ukupna je ponuda bila 65 milijuna dolara. Odlučilo se za 45 milijuna dolara, uz povoljne uvjete i to kamatnu stopu od LIBOR na USD uvećan za 1,25 posto, s rokom povrata od tri godine od dana potpisivanja Ugovora. Sredstva će biti plasirana za postojeće programe i uz standardne uvjete krajnjim korisnicima, istaknuo je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev. U ime organizatora PBZ-a i SBL-a, Božo Prka i Peter Kennedy su izrazili zadovoljstvo odazivom banaka iznad svih očekivanja, a postignuti uvjeti su govoto najbolji u posljednje vrijeme za Republiku Hrvatsku. ZAGREBAČKA BANKA ANGAŽIRALA CREDIT SUISSE FIRST BOSTON Zagrebačka banka angažirala je Credit Suisse First Boston (CSFB) kao savjetnika u procjeni svojih strateških opcija. U kratkom priopćenju iz Zagrebačke banke navodi se da će CSFB biti angažiran na "sagledavanju svih strateških mogućnosti, uključivo i pitanja po osnovi mogućih interesa potencijalnih strateških partnera". 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA REVIZIJA CROBEX-A: OD 19. OŽUJKA VARAŽDINSKA BANKA NIJE U CROBEX-U Komisija za indeks Zagrebačke burze CROBEX obavila je četvrtak reviziju indeksa i utvrdila da uvjete za ostajanje u CROBEX-u nisu zadovoljile dionice Varaždinske banke d.d., zbog čega će one od 19. ožujka biti isključene iz izračuna indeksa CROBEX. Kako su objavili sa Zagrebačke burze, to je drugi put zaredom da dionice Varaždinske banke d.d. nisu zadovoljile uvjete za ostajanje u indeksu te će sukladno odredbama za uključivanje i isključivanje dionica iz CROBEX-a biti isključene. Revizija je izvršena na osnovu podataka o trgovanju u razdoblju 1. rujna 2000. do 28. veljače 2001. Provedena revizija pokazala je da su dionice Plave Lagune d.d. ispunile uvjete, pa im se težina vraća na 100 posto. Promjena sastava CROBEX- a dogodit će se nakon završetka trgovine 16. ožujka 2001. godine, što znači da će se CROBEX računati s novim sastavom od 19. ožujka 2001. godine, a u njemu će biti devet dionica. ČETVRTA JAVNA DRAŽBA VTV-A - 25,3 MILIJUNA KUNA PROMETA Na Varaždinskom je tržištu vrijednosnica (VTV) od 13. do 15. ožujka održana četvrta po redu Javna dražba za prodaju dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Od 43 društva čiji su paketi dionica ponuđeni na prodaju prodano je 18, a ostvaren je promet od 25,3 milijuna kuna. Najviše kupaca, njih pet bilo je zainteresirano za dionice društva Puris d.d. iz Pazina te Slavonija d.d. iz Pakraca. Za dionice zagrebačkog Viadukta interes su iskazala četiri kupca, a za dionice Končar-elektroindustrije tri kupca. Za navedene se dionice vodilo i najjače nadmetanje, za Slavoniju 186 nadjačavanja, za Viadukt 76 nadjačavanja te za Puris 55 nadjačavanja. Dražba je završila tek treći dan kada su prodane dionice tvrtke Slavonija, a cijena im je u odnosu na početnu porasla za čak 1280 posto, na 1035 kuna, što je najveći porast cijene na dražbama do sada. Najveći je promet ostvarila brokerska tvrtka Ceufin brokers d.o.o. i to 8,4 milijuna kuna. Slijedi tvrtka Dalbank vrijednosnice d.o.o. sa prometom od 5,9 milijuna kuna te Fintrade d.o.o. sa prometom od većim od 5,2 milijuna kuna. OBVEZNICE DAB-A OD 14. OŽUJKA U TN KOTACIJI ZAGREBAČKE BURZE Dvije vrste obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) od 14. ožujka uvrštene su u TN kotaciju Zagrebačke burze, čime započinje i njihovo trgovanje. U TN kotaciju bit će uvrštene obveznice DAB-a, u ukupnom iznosu od 105 milijuna eura, s kamatnom stopom od osam posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine. Njihova će burzovna oznaka biti DAB-O-03CA. Pod burzovnom oznakom DAB-O- 05CA trgovat će se obveznicama DAB-a u iznosu od 225 milijuna eura, s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade RH i dospijećem 19. prosinca 2005. godine. Obje obveznice, navodi se u priopćenju Zagrebačke burze, uključene su u depozitorij i sustav ugovorne namire Središnje depozitarne agencije (SDA) te se prijeboj i namira ovim obveznicama obavljaju sukladno pravilima Agencije. Cijena obveznica isticat će se u postotku od nominalne vrijednosti od jednog eura, kao čista cijena, odnosno bez stečene kamate. Količina obveznica biti će istaknuta u nominali obveznice. Obračun stečene kamate obavljat će se kao i za obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), a obavljat će ga SDA prilikom namire transakcija. Plaćanje po obavljenoj kupnji na Zagrebačkoj burzi obavljat će se prema cijeni transakcije, uvećanoj za stečenu kamatu za razdoblje od dana izdavanja obveznica, odnosno zadnje isplate kamata, sve do pretpostavljenog dana namire. U Zagrebačkoj burzi očekuju da će uskoro zaprimiti zahtjev za uvrštenje DAB-ovih obveznica i u I kotaciju. Obveznice su izdane prošle godine, kako bi se isplatila sva osigurana štednja štedišama banaka u stečaju. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 12. do 15. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 431 490 485 3.032.475 Podravka 155 159 159 1.844.199 Viktor Lenac 70 72 70 23.642 Zagrebačka banka 0 1.500 1.620 1.620 11.205.061 Arenaturist 45 45 45 10.530 Dalekovod 65 65 65 65.000 Hotel Inter-continental 90 120 120 14.250 Rabac ugos. i turizam 41 41 41 7.544 Istraturist 56,72 58 58 38.474 Jadroplov 22 22 22 1.452 Jadranski naftovod 1.500 1.500 1.500 13.500 Karlovačka pivovara 347 347 347 44.070 Končar 45 46,50 46 84.436 Kraš 155 165 161 534.696 Plava laguna 531 540 531,17 30.549 Privredna banka 102 108 108 104.337 Riječka banka 142 146 142 204.855 Riviera 115 119 115 264.540 Slavonska banka 500 500 500 4.500 Sunčani Hvar 36,90 36,90 36,90 11.254 Tvornica duhana Zg. 600 600 600 64.200 Varteks 30,15 37 30,15 17.367 Zagrebačka banka E 1.100 1.210 1.100 169.454 Zagrebačka banka C 650 725 725 106.600 Zlatni rat 21 21 21 819 DAB-O-03CA* 103,00 103,10 103,00 15.879.064 Hr.zavod za zdrav. osig.** 104,00 104,35 104,00 13.241.742 RHMJ*** 37,00 37,00 37,00 74.000 57.136.744 * obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine-cijena u % nominale ** obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale *** Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 12. do 15. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Adriatic 200 200 200 19.200 Anita 1.780 1.800 1.800 57.460 Bilokalnik 31 31 31 6.231 Chromos Samobor 440 440 440 1.760 Elektropromet 75 75 75 19.050 Ericsson-Tesla 150 159 156 48.706 Jadranski naftovod 1.500 1.500 1.500 1.500 Plava laguna 530 545 532 7.486 Riviera 115 115,50 115 9.912 Slavonska banka 500 500 500 105.000 Tankerska plovidba 305 305 305 29.890 Turisthotel 25,25 25,25 25,25 29.997 Varteks 36 36 36 9.000 PIF Dom 19,30 19,88 19,84 712.173 PIF Expandia 23,20 24,24 24,20 845.647 PIF Pleter 12,80 13,05 13,00 284.158 PIF Slavonski 10,30 12,17 10,74 1.829.384 PIF Sunce 9,00 9,74 9,30 228.592 PIF Središnji nacionalni 24,71 25,11 25,11 1.495.308 PIF Velebit 20,17 20,60 20,60 933.107 RHMJ* 36,00 39,70 36,40 3.247.227 9.920.798 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) Promet u kunama Prosječna kamata (%) 08. III. 19.400.000 15.900.000 4,90 9.800.000 4,29 09. III. 25.050.000 16.050.000 5,45 43.800.000 1,00 12. III. 18.200.000 15.200.000 4,27 59.300.000 2,14 13. III. 11.350.000 11.350.000 2,90 70.800.000 2,95 14. III. 30.000.000 20.900.000 3,26 57.400.000 3,20 15. III. 27.500.000 27.500.000 2,81 - - Dnevni prosjek 21.916.000 17.816.000 3,93 48.220.000 2,71 5. TVRTKE INA SNIZUJE CIJENE OD 2,4 DO 7,3 POSTO - EMBARGO DO 19 SATI! INA od petka naftne derivate prodaje po nižim maloprodajnim cijenama i to motorne benzine po prosječno 2,4 posto nižim cijenama, eurodizel 4,8 posto, a loživo ulje ekstra lako i plavi dizel pojeftinit će za 7,3 posto. Tako se SUPER 98 prodaje po cijeni od 6,91 kunu po litri, umjesto dosadašnjih 7,07 kuna, odnosno 2,3 posto jeftinije. Bezolovni motorni benzin NORMAL 91 pojeftinjuje s dosadašnjih 6,25 na 6,10 kuna po litri, što je 2,4 posto manje; EUROSUPER 95 sa 6,47 kuna na 6,30 kuna, odnosno za 2,6 posto; dok EUROSUPER plus 98 umjesto 6,83 kune stoji 6,67 kuna, ili 2,3 posto manje. INA je nove maloprodajne cijene korigirala u skladu s današnjom analizom, a s obzirom na kretanje cijena derivata na tržištu Mediterana i tečaja dolara u odnosu na kunu. INA I JANAF POTPISALI DUGOROČNI UGOVOR O PRIJEVOZU NAFTE Hrvatska naftna kompanija INA i Jadranski naftovod (JANAF) potpisali su u četvrtak ugovor o dugoročnom prijevozu nafte, kojim ta dva partnera utvrđuju svoje odnose do 2010. godine. Prema ugovoru, Janafovim će se cjevovodima za potrebe INE, odnosno riječke rafinerije godišnje isporučivati između 3,5 do 4,5 milijuna tona nafte, dok će se isporuke za sisačku rafineriju kretati između 1,2 i 3 milijuna tona, priopćeno je iz INE. Ugovor su potpisali predsjednik Uprave INE Tomislav Dragičević i predsjednica Uprave JANAF-a Vesna Trnokop-Tanta, priopćila je Inina Služba za informiranje i odnose s javnošću. POTPISAN UGOVOR SA SAVJETNICIMA ZA RESTRUKTURIRANJE INE Ministar gospodarstva Goranko Fižulić potpisao je u utorak ugovor s predstavnicima konzorcija Deutsche Bank i PriceWaterhouseCoopers (PWC) koje je Vlada izabrala za savjetnika u postupku restrukturiranja Ine kao pripreme za privatizaciju te tvrtke. Usluge savjetnika koštat će 965 tisuća dolara, što je puno manje od ostalih konkurenata, kazao je Fižulić objašnjavajući izbor Deutsche Bank i PWC za savjetnika za restrukturiranje Ine. Potpisom ugovora započinje i priprema za proces privatizacije najveće hrvatske kompanije, a Fižulićeva je želja da cilj bude stvaranje efikasne kompanije koja neće biti samo "nacionalni igrač" već da dominira u regiji. Njegova je želja i da dionice Ine kotiraju na Zagrebačkoj, ako može i na nekoj svjetskoj burzi, te da to doprinese razvoju hrvatskog financijskog tržišta. Svi dosadašnji pokušaji temeljili su se na strateškom partneru koji bi Inu trebao spasiti, a Inu ne treba spašavati, kazao je Fižulić koji očekuje da INA bude jedan od predvodnika razvoja hrvatskog gospodarstva. Smatra da INA to može, da ima hrabar i optimističan poslovni plan, a ove godine očekuje poslovanje s dobiti od 600 milijuna kuna. HEP PROŠLU GODINU ZAVRŠIO S GUBITKOM, CIJENE SE NEĆE MIJENJATI Hrvatska elektroprivreda (HEP) prošlu je poslovnu godinu, prema nerevidiranim podatcima, završila s gubitkom od 691 milijun kuna, objavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare čelnika HEP-a. Predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović, najavljujući promjene tarifnog sustava, istaknuo je da HEP neće, bar u dogledno vrijeme, korigirati cijenu električne energije. Objasnio je da bi promjene tarifnog sustava, koje se mogu očekivati početkom travnja, trebale donijeti jednostavniju formulu obračuna. Potrošačima će biti omogućeno da izaberu način na koji će im se utvrđivati snaga i u konačnici, uz očitanje brojila, račun za električnu energiju. "Pri tome se ne očekuje nikakva promjena cijene električne energije", kazao je Čović. Predsjednik Uprave iznio je i podatke o poslovanju HEP-a u prošloj godini. Potrošnja električne energije (ukupno 13.836 gigavatsati) porasla je tek 1,2 posto u odnosu na 1999.. Pritom je, zbog suše i visokih cijena energenata, bitno smanjen udio vlastite proizvodnje, a uvoz je dosegnuo 4.037 GWh. Prema nerevidiranim podatcima, prihod HEP-a u prošloj je godini iznosio 6,76 milijardi kuna, dok su rashodi iznosili 7,45 milijardi kuna, odnosno godina je završena s gubitkom od 691 milijun kuna. Posljedica je to ponajprije velikog porasta cijena energenata - prosječna cijena mazuta u prošloj godini porasla je za 86 posto u odnosu na 1999., dok je cijena prirodnog plina porasla za 66,3 posto, ističe Čović. Iz HEP-a upozoravaju i na visoka nenaplaćena potraživanja - u ožujku 2000. dosegnula su 2,2 milijarde kuna, a krajem prošle godine 1,8 milijardi. Član Uprave za distribuciju Šime Balabanić pritom napominje da je osjetljiva socijalna i ekonomska situacija vodila očekivanjima da HEP ne naplaćuje svoja potraživanja. "Nema dobiti i rezerve da se HEP ponaša kao socijalna ustanova", kaže. Balabanić je, na problemu oko 150 poduzeća koja duguju 270 milijuna kuna, upozorio da uz problem naplate starih dugovanja, postoji i problem redovite naplate sadašnje potrošnje. Ti, kao i problemi dugogodišnje nedovoljnog ulaganja u HEP, dovode u pitanje mogućnosti HEP-a da prati neke strateške pravce. Tijekom turističke sezone potrošnja će biti pojačana 20 do 30 posto, a ovakva sitaucija dovodi u pitanje opskrbu tijekom sezone, upozorio je Balabanić. Predsjednik Uprave HEP-a izvijestio je da tvrtka nastavlja krajem prošle godine započeti proces restrukturiranja. Do sredine ove godine pripremit će se prijedlozi za statusno preoblikovanje u HEP grupu, mjere za unapređenje poslovanja, program novog zapošljavanja i zbrinjavanja viška zaposlenika. No, Čović smatra da broj zaposlenika HEP-a nije velik, jer problemi s održavanjem sustava i s naplatom traže veliki ljudski potencijal. "Potrebno je mudro, u dogovoru sa zaposlenicima napraviti procjene postupnog smanjenja broja zaposlenika", kaže. Čelnici HEP-a izvijestili su da je ovogodišnji plan investicija od 1,6 milijardi kuna na razini standardnih takvih planova HEP-a, da ove godine na naplatu stiže 250 milijuna maraka dugoročnih kreditnih obveza. Za refinanciranje tih obveza HEP razgovora s bankama o sindiciranom zajmu od 120 milijuna eura, a u narednih se 15-ak dana može očekivati potpis ugovora o tom zajmu, najavio je član Uprave za ekonomsko-financijske poslove Darko Belić. POTPISAN UGOVOR S KONZORCIJEM NORTON ROSE ZA RESTRUKTURIRANJE HEP- A Ministarstvo gospodarstva potpisalo je u prošli petak ugovor s konzorcijem Norton Rose iz Londona kojega je Vlada izabrala za savjetnika u postupku restrukturiranja Hrvatske elektroprivrede (HEP) kao pripreme za privatizaciju HEP-a. Ukupna cijena usluga konzorcija, koja uključuju sve troškove i naknade, je 1,6 milijuna američkih dolara, kazao je ministar gospodarstva Goranko Fižulić koji je u ime Vlade i potpisao ugovor s Richardom Metcalfom, predstavnikom konzorcija Norton Rose. Potpisom ugovora, ističe Fižulić, počeli su poslovi na privatizaciji HEP-a, kao i reformi kompletnog elektroenergetskog sustava. Taj će proces potrajati dvije do tri godine, kazao je. Kao prve korake konzorcija, Metcalf ističe analizu informacija i podataka, kako bi se uskoro podastrijelo izvješće nadležnim tijelima i predložila odluka o optimalnoj strukturi HEP-a. Fižulić ističe da se u ovoj fazi treba dati odgovor na osnovno pitanje - kako restrukturirati HEP, isto će se učiniti i za INU, kako restrukturirati energetsko tržište, te kako ih pripremiti za privatizaciju. Konzorcij Norton Rose nije savjetnik za proces privatizacije. O tome će Vlada morati donijeti nove propozicije, novi natječaj, kazao je Fižulić. VLADA ODGAĐA JAVNU PONUDU DIONICA HT-A ZA JESEN? Do kraja ovog mjeseca Vlada i Deutsche Telekom (DT) mogli bi potpisati ugovor prema kojemu bi ta njemačka tvrtka postala većinski vlasnik Hrvatskih telekomunikacija (HT), dok bi Vlada mogla odgoditi javnu ponudu dionica HT-a za jesen, izjavio je Hini izvor blizak Vladi RH. Pregovori s Deutsche Telekomom još traju, no vjerujemo da će se 30. ožujka potpisati ugovor o prodaji 16 posto dionica HT-a za koje Deutsche Telekom nudi oko 600 milijuna eura, kazao je visoki državni dužnosnik koji je želio ostati neimenovan. U ugovoru bi stajalo da će DT postati vlasnik dionica Hrvatskih telekomunikacija, ali tek nakon javne ponude dionica HT-a, a najkasnije do kraja ove godine. U javnosti se već tjednima nagađa hoće li Vlada RH prvo ići na javnu ponudu najmanje 21 posto dionica HT-a na domaćem i svjetskom tržištu, ili će, zbog nepovoljnog stanja na svjetskim burzama, Deutsche Telekomu prodati paket dionica HT-a koji mu je potreban da bi postao većinski vlasnik. Vlada RH je najavila da bi javna ponuda mogla biti u svibnju, no cijene dionica telekomunikacijskih kompanija na svjetskim burzama pale su na najniže razine u posljednjih nekoliko godina, pa je veliko pitanje kakva bi se cijena postigla u javnoj ponudi dionica HT-a. Stoga predstavnici Vlade RH pregovaraju s Deutsche Telekomom, koji je vlasnik 35-postotnog udjela u HT-u i koji je još prošle godine za 16 posto dionica kompanije ponudio 600 milijuna eura. Predloženim rješenjem DT bi postao većinski vlasnik HT-a do kraja ove godine, dok bi Vlada dobila dodatnih šest mjeseci da pričeka najbolji trenutak za javnu ponudu, izvješćuje isti izvor. KAko vjeruje to će pogodovati ulagačima jer bi se s DT-om kao većinskim vlasnikom HT-a mogla postići bolja cijena dionica u javnoj ponudi, a i nakon toga bi bila stabilnija. Uz to, prodajom paketa dionica HT-a njemačkoj kompaniji osiguralo bi se oko 60 posto prihoda koje je Vlada ove godine planirala od privatizacije. U proračunu je, inače, planirano 8,5 milijardi kuna prihoda od privatizacije državnih poduzeća. Prema Hininom izvoru, Deutsche Telekom osigurao je u ovogodišnjem proračunu sredstva za kupnju HT- a. To znači da se hrvatskoj Vladi neće dogoditi ono što se događa Poljskoj, nakon što je France Telecom, zbog lošeg financijskog stanja, odgodio kupnju dionica poljske telekomunikacijske kompanije TPSA. Zbog toga je proračun Poljske ostao bez sredstava planiranih od privatizacije TPSA, pa tamošnja Vlada sada užurbano traži načine za "krpanje" te proračunske rupe. Prodajom paketa dionica HT-a Deutsche Telekomu hrvatska bi Vlada osigurala više od polovice ovogodišnjih prihoda od privatizacije, dok bi prihodima od prodaje HT-a na tržištu najesen vratila "mostni" kredit kojeg je uzela krajem prošle godine zbog odgode privatizacije Hrvatskih telekomunikacija. PREDSTAVLJANJE RIJEČKE LUKE I RIJEČKOG PROMETNOG PRAVCA Luka Rijeka d.d. nalazi se pred procesom revitalizacije i modernizacije te privatizacije, a u tom je smislu donesen i desetogodišnji razvojni plan u kojem su predviđene opsežne investicijske aktivnosti, kazao je u četvrtak generalni direktor Luke Rijeka Miran Cofek na prezentaciji Luke i riječkog prometnog pomorskog pravaca u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Prezentacija okupila je više od 100 predstavnika hrvatskih tvrtki koje poslovodstvo Luke Rijeka te Lučke Uprave Rijeka želi privući da svoje terete usmjere na Luku Rijeka. Iznesen je i podatak kako je 1990. godine preko te luke godišnje išlo 2,6 milijuna tona domaćeg tereta, dok je prošle godine primjerice prekrcano tek 600 tisuća tona domaćeg tereta. "Nastojat ćemo vratiti domaće robe, koje sada idu preko Kopra i Trsta, našoj luci tj. većinu domaćih tereta preusmjeriti na Rijeku, te nastaviti uspješnu poslovnu suradnju sa tradicionalnim inozemnim i domaćim parterima, ali i otvoriti put ka novim tržištima", kazao je Cofek. Trenutno Luka Rijeka obavlja transformaciju u Holding koji bi se osim uprave trebao sastojati i od profitnih centara - tvrtki kćeri i to prvenstveno podijeljenih prema različitim terminalima. "Osnovni prioritet Lučke uprave Rijeka modernizacija je lučkih kapaciteta što je i najhitniji preduvjet povećanja prometa", istaknuo je pomoćnik ravnatelja Lučke uprave Rijeka Željko Glavan. Aktivnosti Lučke uprave Rijeka u budućem će razdoblju osim modernizacije kapaciteta biti će i davanje koncesija na ostalom lučkom području. Istaknuo je skoru realizaciju projekta Svjetske banke, projekta južnokorejske K- Exim banke, te skori početak rada zajedničke mješovite tvrtke GANZ Port Consortiuma iz Budimpešte i Luke Rijeka. Luka Rijeka u prošloj je godini u svojoj osnovnoj djelatnosti ostvarila promet od 2,6 milijuna tona pri čemu na ukupni generalni teret otpada 31 posto, na rasute terete 63 posto i drvo šest posto. Za revitalizaciju Riječkog prometno pomorskog pravca važnu ulogu odigrat će i Hrvatske željeznice čije aktivnosti modernizacije i revitalizacije teretnog prometa idu u tom smjeru. Trenutačno na pruzi Zagreb Rijeka prometuje dnevno 65 vlakova, dok bi se izgradnjom nove pruge tog prometnog koridora, što bi trebalo započeti što prije, broj vlakova trebao znatno povećati. KAPACITETI BRODOGRADILIŠTA 3. MAJ POPUNJENI I ZA IDUĆU GODINU Uspješna sanacija donijela je brodogradilištu 3. maj organizacijsko, tehnološko i financijsko restrukturiranje, oslobodila ga gubitaka i osposobila za samostalno poslovanje, čulo se u ponedjeljak na skupštini dioničara riječkoga brodogradilišta. Proizvodni su kapaciteti za ovu i iduću godinu u cijelosti popunjeni, vrijednost je ugovorenih poslova oko 314 milijuna američkih dolara, izvijestio je direktor 3. maja Zdenko Marčelja, dodajući kako će u ovoj godini biti isporučena četiri broda, pet motora i šest dizalica. Brodogradilište zapošljava 2670 radnika, a do kraja ove godine planira zaposliti još 290 proizvodnih radnika. Težimo održati tržišnu konkurentnost, od 2002. godine planiramo isporučivati po pet posve opremljenih brodova godišnje, a uz povećanu produktivnost i nova tehnološka rješenja to bi trebalo biti dovoljno za poslovanje bez gubitaka, kazao je direktor Marčelja. Predstavnici malih dioničara kazali su da su zakinuti u stjecanju dionica, a dopredsjednik Vlade Slavko Linić, koji je bio nazočan skupštini, rekao je da su sanaciju brodogradnje platili porezni obveznici. Radničko dioničarstvo bit će predviđeno zakonom i nije problem da se udio malih dioničara u kapitalu 3. maja poveća, uz povoljne uvjete, čak bolje nego u pretvorbi, kazao je Linić. UGOVOR O SURADNJI VARTEKSA I DOM-MUELLERA Varaždinski Varteks i slovensko-njemačka tvrtka DOM-Mueller potpisali su u utorak u Varaždinu ugovor o dugoročnoj, dvadesetgodišnjoj, poslovnoj suradnji u tijeku koje će Varteks u preuređenoj robnoj kući na Trgu bana Jelačića u Zagrebu prodavati robu DOM-a. U Varteksu su se od svih mogućih strateških partnera odlučili za DOM jer mu je program sukladan s Varteksovim, a vrlo je ugledna tvrtka s bogatom ponudom kvalitetnih programa. Glavni direktor i direktor Sektora razvoja i projekata u Varteksu Anđelko Herjavec i Borislav Škegro na konferenciji za novinare su rekli da će 10. lipnja početi preuređenje robne kuće na Jelačićevu trgu u Zagrebu a potrajat će četiri mjeseca. Radovi će Varteks stajati oko sedam milijuna njemačkih maraka, a prodajni prostor će se udvostručiti. U obnovljenoj robnoj kući otvorit će se 60 do 70 radnih mjesta. GRADSKO VIJEĆE OTPISALO DUG SISAČKOJ ŽELJEZARI Sisačko je Gradsko vijeće u utorak jednoglasno otpisalo dug Željezare "Sisak" d.d. gradu Sisku za komunalnu naknadu od 20 milijuna kuna i time poduprlo Program izolacije i privatizacije Željezare koji je izradila Uprava, prihvatilo Ministarstvo gospodarstva i poduprla Svjetska banka. Odluka će se, kako je rečeno, primijeniti kad Vlada odluči o sanaciji Željezare na temelju Programa izolacije i privatizacije. Gradonačelnik Dinko Pintarić ističe da grad Sisak podupire održanje Željezare i njezinih 2600 zaposlenih, rekavši da od poduzeća živi više od 10 tisuća ljudi ili četvrtina grada Siska. Sisak je od kraja 1997. do kraja 2000. otpisao Željezari više od 48 milijuna kuna duga, a s najnovijim otpisom ukupno 68 milijuna, a to je dvije trećine ovogodišnjega gradskog proračuna. Dodao je da je sisački Vodovod sa Željezarom prebio oko milijun kuna duga, a "Komunalac" je zamijenio tražbine od 2,1 milijun kuna, tako da su i gradska poduzeća poduprla održanje Željezare. Pintarić je pozvao i ostale vjerovnike: Ministarstvo financija, Hrvatski fond za privatizaciju, Inu i HEP da otpišu svoje tražbine od Željezare kako bi joj omogućili da stane na noge, a njezinim radnicima da rade i zarađuju plaće. PASTOR: POVEĆANJE PROIZVODNJE UZ SELJENJE TVORNICE IZVAN GRADA Tvrtka Pastor - Tvornica vatrogasnih aparata (TVA) planira u narednom razdoblju smanjiti troškove poslovanja, povećati prihode u svim djelatnostima te povećati godišnju proizvodnju na otprilike 400 tisuća jedinica proizvoda, istaknuo je glavni direktor te tvrtke Domagoj Ivan Milošević u ponedjeljak na susretu s novinarima. Dio je to plana restrukturiranja prihvaćenog prošle godine, kazao je Milošević dodajući da je tada došlo do promjene vlasničke strukture tvrtke, promijenjen je Nadzorni odbor i Uprava. Financijsko restrukturiranje je u tijeku, a jedan od značajnijih planova za naredno razdoblje je pronalaženje nove lokacije te preseljenje tvornice iz centra grada, za što postoje ekološki, financijski i proizvodni razlozi. Primarni zadatak poslovodstva Pastora, prema Miloševićevim riječima je i zbrinjavanje viška zaposlenih, odnosno 30-tak od 150 djelatnika i to odlaskom u mirovinu i plaćanjem otpremnina. Kako je poduzeće opterećeno i relativno visokim dugovanjima, nedavno je Privredna banka Zagreb odobrila dugoročni kredit koji će se iskoristiti za isplatu dobavljača, otpremnine u programu zbrinjavanja viška zaposlenih kao i za ulaganja u proizvodne programe. Planom je predviđeno, kaže, do 2005. godine, ostvarenje dobiti od 3,5 milijuna kuna. Inače, Pastor-Tvornica vatrogasnih aparata najstarija je tvornica te vrste u ovom dijelu Europe, godišnje proizvede otprilike 200 tisuća komada aparata svih veličina. Tri četvrtine proizvodnje se izvozi i to najviše u zemlje Europske unije: Njemačku, Austriju, Mađarsku, zemlje Beneluxa, zatim u Rusku Federaciju, Ukrajinu, Sloveniju, BiH, Jugoslaviju. CERTIFIKAT "ISO 9002" DODIJELJEN TVRTKI "KAMEN" Na dodjeli certifikata za sustav kvalitete, ISO 9002, tvrtki "Kamen" d.d. iz Sirača, ministar obrta, malog i srednjeg poduzetništva Željko Pecek najavio je da će to ministarstvo i Hrvatska udruga poslodavaca uskoro početi sufinancirati tvrtke da bi dobile certifikate kvalitete. "Tvrtke ćemo sufinancirati s oko 30 posto, a cilj nam je potaknuti ih na dobivanje tih certifikata kako bi se kakvoćom proizvodnje otvorile prema svijetu", kazao je Pecek. Ocijenio je da u "Kamenu" znaju iskoristiti prirodne resurse i posebice pohvalio porast proizvodnje gotovih proizvoda. "Kamenu" iz Sirača certifikat ISO 9002 dodijelila je norveška kuća DNV Norske veritas i to je prva tvrtka te vrste u Hrvatskoj koja je dobila taj certifikat, istaknuto je na dodjeli. Tvrtka "Kamen" najveći je hrvatski proizvođač vapna i jedan od vodećih prerađivača kamena, a u 2000. proizvela je 80 tisuća tona živoga vapna ili 25 posto više nego 1999. Posljednjih je godina povećala proizvodnju gotovih proizvoda, građevinske žbuke, vapna i ljepila, a oko 35 posto izvozi u Sloveniju, Mađarsku i BiH, rekao je direktor "Kamena" Zlatko Kufner. Austrijska tvrtka W&P iz Klagenfurta s 25 je posto suvlasnik "Kamena", privatiziranog 1993. U DILJU IDUĆI TJEDAN PUŠTANJE U RAD NOVE LINIJE U vinkovačkoj Industriji građevinskog materijala Dilj idućeg će tjedna u probnu proizvodnju biti puštena nova linija za proizvodnju žljebnjaka i rubnih crjepova, u čiju je izgradnju investirano oko dva milijuna njemačkih maraka, uglavnom vlastitih sredstava, objavilo je poslovodstvo Dilja. Puštanjem u rad nove linije, istaknuli su u tvrtki, povećat će se kvaliteta crjepova i žljebnjaka, smanjit će se troškovi proizvodnje, povećati produktivnost, a kapacitet proizvodnje povećat će se za nešto manje od 50 posto. U jednoj će se smjeni proizvoditi približno sedam tisuća komada žljebnjaka i završnih crjepova. Nova je linija kupljena u Italiji i dijelom u Hrvatskoj, radove na elektroinstalacijama i nadzor obavljaju djelatnici zagrebačke tvrtke Keramika, dok poslove montaže strojeva i dio električarskih radova izvode radnici Dilja. TDR VEĆINSKI VLASNIK "JADRANTURISTA"; PONUDA I ZA KUPNJU "ANITE" Tvornica duhana Rovinj (TDR) odnosno njezina tvrtka Adria Resorts od ovoga je tjednae većinski vlasnik rovinjske hotelske tvrtke "Jadranturist", u kojoj je preuzela 77,94 posto dionica. Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) upućeno je pismo namjere i za otkup dionica vrsarske Anite, uz koje je predočena i potpora udruge malih dioničara, zaposleničkog vijeća, sindikata i poglavarstva općine Vrsar. U slučaju prihvaćanja ponude TDR bi pojačao svoj udio u turizmu Istre, izjavio je član uprave TDR-a Plinio Cucurin u ponedjeljak na konferenciji za novinare. Za 20. travnja najavio je skupštinu dioničara "Jadranturista" na kojoj će se razriješiti stari i imenovati novi nadzorni odbor te provesti izmjene i dopune statuta društva. TDR će sve dioničare od kojih su otkupljene dionice isplatiti do 22. ožujka, ističe Cucurin. Izrazio je zadovoljstvo i što je "Jadranturist" u rukama dioničara uglavnom iz Rovinja pa će TDR-u obzirom na tu okolnost biti olakšano vođenje društva uz potporu malih dioničara i lokalne zajednice. RADNICI TVORNICE "DALMACIJE" NAJAVILI BLOKADU JADRANSKE MAGISTRALE Radnici Tvornice ferolegura "Dalmacije" u Dugom Ratu kod Omiša blokirat će 29. ožujka Jadransku magistralu i zaustaviti prodaju svih proizvoda ako im se do tada ne isplate barem dvije zaostale plaće, najavili su u četvrtak sindikalni predstavnici. "Dok nam se ne isplate te dvije plaće, odlučili smo obustaviti otpremu svih naših proizvoda", izjavio je predsjednik Nezavisnog sindikata dugoratske "Dalmacije" Ivan Ribičić. Kao razlog obustave prodaje proizvoda sa zaliha sindikalisti navode kako je u proteklih pet mjeseci prodano feroslitina za desetak milijuna kuna, no dugovi radnicima se povećavaju, a plaće kasne 14 do 24 mjeseca. Osim skrbi za višak radnika i kolektivno pregovaranje, sindikalisti zahtijevaju da se pokrene proizvodnja koja je zbog dugova HEP-u, jednom od dioničara tvornice u većinskom državnom vlasništvu, nakon isključenja struje ugašena još u listopadu. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA SURADNJA ZAGREBAČKIH I VOJVOĐANSKIH PODUZEĆA U Novom Sadu u četvrtak je održan susret hrvatskih i vojvođanskih gospodarstvenika i tom je prigodom potpisan i ugovor zagrebačkog "BC-Instituta" i novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtlarstvo vrijedan 700.000 njemačkih maraka. Predsjednik gospodarske komore Zagreba Zlatan Froelich vodio je izaslanstvo u kojem su predstavnici 30 hrvatskih tvrtki, a vojvođanske gospodarstvenike iz 52 tvrtke predvodio je predsjednik Izvršnog odbora novosadske skupštine Branislav Pomoriški. Na konferenciji za novinstvo nakon susreta najavljeno je i skoro potpisivanje ugovora o poslovnoj suradnji "Plive" s novosadskim tvrtkama "Sanitarija", "Ecofarm", "Hemofarm" i "Miofarm". Froelich je kazao i da je "Geotehnika" pred sklapanjem ugovora o kopanju arteških bunara na području Vojvodine, što je radila i prije raspada bivše Jugoslavije. U hrvatskom gospodarskom izaslanstvu su i predstavnici "Cedevite", "Končara", "Munje", "Koke" i drugi. Froelich je podsjetio da je gospodarska razmjena Hrvatske i Jugoslavije s 45 milijuna dolara u 1999. godini povećana na 120 milijuna dolara u prošloj godini te ukazao na otežane uvjete rada uslijed nepostojanja odgovarajućih međudržavnih ugovora u mnogim oblastima kao i zbog viznog režima. GOSPODARSTVENICI PARME U ZAGREBU Gospodarsko izaslanstvo talijanskog grada Parme, u kojem je 90-tak gospodarstvenika, doputovalo je u četvrtak u Zagreb kako bi se upoznali s mogućnošću ulaganja u Hrvatsku te suradnji s hrvatskim gospodarstvenicima. Organizator posjeta je jedna od vodećih svjetskih kompanija za proizvodnju tjestenine Barilla, čije se sjedište nalazi u Parmi. Kako je istaknuto na konferenciji za novinare, 50 posto gospodarstva Parme vezano je za poljoprivredno- prehrambenu industriju te je upravo to jedno od područja u kojem talijanski privrednici vide buduću suradnju. Također, talijanski su gospodarstvenici zainteresirani i za suradnju na području malog i srednjeg poduzetništva te trgovine. PRVI SUSRET MAĐARSKO-HRVATSKIH TVRTKI NAKON SPORAZUMA Sporazum o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Mađarske hrvatskim izvoznicima i uvoznicima donosi bitnu prednost na mađarskom tržištu, što trebaju što prije iskoristiti, izjavio je u srijedu na konferenciji za novinare povodom održanog Hrvatsko-mađarskog poslovnog kluba voditelj Mađarskog ureda za trgovinu u Zagrebu Tibor Suelt. Poslovni klub održan dan ranije u Karlovcu te ovaj u Zagrebu prvi je organizirani susret mađarskih i hrvatski gospodarstvenika nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini (22. veljače) između dvije zemlje. Na današnjem klubu sudjelovalo je 18 predstavnika tvrtki iz srednje i jugoistočne Mađarske koji su sa 78 hrvatskih tvrtki razgovarali o mogućnostima poslovne suradnje. "Sporazum donosi potpuno oslobađanje od carine za 80 posto industrijskih proizvoda već od 1. travnja, a od početka 2002. godine i za sve ostale industrijske proizvode", kazao je Suelt.Carine se za poljoprivredne i prehrambene proizvode (sukladno načelima CEFTA-e), podsjetio je, za manji broj proizvoda odmah ukidaju, za neke se ograničava maksimalna carina, a za treću skupinu se carinske stope smanjuju za određene godišnje kvote.Preostale carine se godišnje smanjuju, te će najkasnije do 2004. godine doći na razinu najvećih povlastica, predviđenih sporazumom. U Hrvatsku je do sada izvozilo oko 1700 mađarskih poduzeća, dok ih je oko 600 uvozilo raznu robu, a tijekom 2000. godine promet je i bez potpisanog sporazuma rastao, istaknuo je Suelt. Tako je lanjski izvoz Hrvatske u Mađarsku porastao 51,4 posto na 60,2 milijuna dolara, dok je iz Mađarska u našu zemlju uvezeno robe za 174,3 milijuna dolara. Između Hrvatske i Mađarske postoje tri temelja ostvarenja gospodarske suradnje i to na razvijanju zajedničke infrastrukture, suradnje u energetici, te zajedničke obnove, razvoja i korištenja Luke Rijeka. "Tako je u Luci Rijeka osnovana mađarsko-hrvatska mješovita tvrtka koje čeka na povoljne odluke da bi s ulaganjem od 30 milijuna dolara sudjelovala u obnovi luke te usmjeravala prema njoj mađarski robni promet", kazao je Suelt. Spomenuo je i investiranje lanca robnih kuća Metro koji je preko Metro Mađarska započeo gradnju dvije robne kuće u Hrvatskoj, te tvrtka Forneti koja se sa svojim pekarskim proizvodima sve više širi na hrvatskom tržištu. Dobra suradnja ostvaruje se i u turizmu a mađarski turisti drže osmo mjesto po prometu ostvarenom u Hrvatskoj, a promet bi ove godine trebao i dalje rasti. Također, mađarski kapital je zainteresiran i za ulazak u privatizaciju turističkog sektora, kao i drugih velikih tvrtki čija će privatizacija krenuti nakon restrukturiranja. TUŠEK O RAZVOJU PANEUROPSKOG X. PROMETNOG KORIDORA Memorandom o suglasnosti o razvoju paneuropskog X. prometnog koridora, koji se proteže od Salzburga, preko Ljubljane, Zagreba, Beograda, Skopja do Soluna, potpisan je u četvrtak, 15. ožujka u Solunu. Koridor je definiran tom osnovnom trasom, te četirima ograncima: Graz-Maribor-Zagreb; Budimpešta-Beograd; Niš-Sofija i Veles-Florina. Memorandum su potpisali resorni ministri prometa, uz Hrvatsku, Austrije, Slovenije, Mađarske, Jugoslavije, Makedonije, Bugarske i Grčke. Riječ je o Memorandumu koji obuhvaća sve vidove prometa - cestovni, željeznički, zračni, riječni, kao i odnose gradnje, održavanja infrastrukture, tarifa, pristupa, servisa i sl, pojasnio je Tušek. Napominje da na cestovnom dijelu Hrvatskoj za ukupno odvijanje nedostaje dovršetak autoceste na dionici od V. Kopanice do Lipovca te pomoćnog pravca Krapina- Macelj. U zračnom prometu nema većih poteškoća, a posebno je bitna uređenje plovidbe Savom, od Siska od granice sa SRJ. Tu su ne samo čisti prometni razlozi, zbog skraćivanja puta na trasi X. koridora za 400 kilometara, već i ekološki te praktični zbog mogućnosti prijevoza većih količina tekućih i rasutih tereta, kaže Tušek. Napominje da je Hrvatski interes omogućiti plovnost Savom u svoj njezinoj dužini i priključak na Dunav, a u prioritetima je i projekt gradnje kanala Vukovar-Šamac. Željeznica je modernizirana na trasi X. koridora, odnosno na 300-ak kilomatra koliko prolazi kroz Hrvatsku. Još u bivšoj Jugoslaviji na podizanje na visoku razinu te trase pruge uloženo je 3,2 milijarde dolara, a ulaganje je nastavljeno. Tako je gotovo svugdje dvokolosiječna pruga, brzine do 160 km/h, a propusnost oko 200 pari vlakova, kaže generalni direktor Hrvatskih željeznica Marijan Drempetić. Dodaje kako su fiksni troškovi održavanje te razine vrlo visoki, a o značaju X. koridora za HŽ dovoljno, kaže, govori podatak da je na njemu HŽ prije 1990. ostvarivao čak 60 posto ukupnih prihoda. Današnji je promet na koridoru 20 posto predratnog. FIŽULIĆ U MOSKVI O PROJEKTU "DRUŽBADRIA" Hrvatsko izaslanstvo predvođeno ministrom gospodarstva Gorankom Fižulićem, tijekom jednodnevnog posjeta Moskvi u ponedjeljak je s ruskim v.d. ministrom energetike Ivanom Matlašovim razgovaralo o projektu "DružbAdria". Kako je priopćeno iz Ministarstva gospodarstva, zaključeno je da se u najkraćem mogućem vremenu trebaju riješiti otvorena pitanja cijene transporta nafte. To bi se trebalo riješiti na sastanku predstavnika svih šest zemalja (Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Slovačka, Mađarska i Hrvatska) kroz koje naftovod prolazi, a koji bi se trebao održati početkom travnja. Ruski ministar energetike, navodi se u priopćenju, ponovio je da će projekt "DružbAdria" omogućiti transport prvotno 5 milijuna tona nafte, a u daljnjoj fazi 10 milijuna tona na godinu. Time bi Omišalj postao jedna od ključnih luka za izvoz ruske nafte na svjetsko tržište. Hrvatsko se izaslanstvo sastalo i s predstavnicima naftnih kompanija Tjumenska i Jukos, među najvećima u Rusiji. Tvrtke su pokazale zanimanje za transport nafte do Omišlja i to do 15 milijuna tona na godinu te za dugoročnu suradnju s Inom i JANAF-om. Očekuje se da će JANAF do kraja mjeseca raspisati međunarodni natječaj za nabavu opreme i obavljanje potrebnih radova na naftovodu od Siska do Omišlja. Vrijednost te investicije je 20 milijuna američkih dolara, a očekuje se da transport nafte u oba smjera bude moguć u prvoj polovici 2002. godine. 7. SINDIKATI SINDIKATI OGORČENI ZAKONOM O PLAĆAMA U JAVNIM SLUŽBAMA Tri sindikata javnih službi izrazila su u srijedu ogorčenje usvajanjem Zakona o plaćama u javnim službama koji će, kako tvrde, uzrokovati znatan pad plaća javnih službenika. Iako je zakon neznatno poboljšan u vezi radnog staža i mada je odgođeno kresanje plaća za područja od posebne državne skrbi, radi se o jednom od lošijih zakona koje je Hrvatski sabor ikada donio, ocjenjuje u priopćenju Sindikat znanosti. Sa sadašnjim koeficijentima i radnim stažom nije moguće zadržati postojeće plaće, osim ako Sabor rebalansom ne poveća masu za plaće. Plaće će nekim službenicima pasti i do 25 posto, osim ako ih se ne pomakne na 25 posto viši koeficijent. Može se ublažiti ukupni pad plaća, ali tada nije moguće zadržati raspone među plaćama niti stimulirati kvalitetne radnike za ostanak u službi, ističe Sindikat znanosti. Sindikat djelatnika srednjih škola i učeničkih domova upozorava da će zbog novog zakona bitno pasti plaće starijih službenika, a predloženim rasponom koeficijenata i dalje će najviše biti oštećeni radnici sa srednjom stručnom spremom. Savez školskih sindikata ističe da nove plaće u javnim službama neće biti pravednije, ali će zato biti niže. Pritom će najgore proći oni koji su i dosad najlošije stajali, zaposleni u osnovnim i srednjim školama. 8. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI U SARAJEVU PREDSTAVLJENA TURISTIČKA PONUDA HRVATSKE Hrvatska ove godine očekuje značajan porast broja turista - za 20 do 25 posto više nego lani, a važno mjesto među njima ponovo će zauzeti gosti iz Bosne i Hercegovine, izjavio je u utorak u Sarajevu Nik Račić, zamjenik generalnog direktora Hrvatske turističke zajednice. Govoreći na predstavljanju ovogodišnje hrvatske turističke ponude upriličene u okviru tradicionalnog sarajevskog sajma turizma "Interturs", Račić je kazao kako turistički djelatnici u Hrvatskoj već sada s posebnim optimizmom očekuju predstojeću ljetnu sezonu. "Nakon 10 godina Hrvatska je sada uz Tursku i djelomice Tunis turistički hit mjereno po broju bookinga", kazao je Račić. Napomenuo je kako su za hrvatski turizam posebice ohrabrujući rezultati zabilježeni tijekom nedavnog nastupa na turističkoj burzi u Berlinu, jer se pokazalo kako je booking dostigao rast i do 45 posto u usporedbi s 2000. godinom. "Objektivno očekujemo kako će ove godine u Hrvatsku doći između 20 i 25 posto turista više nego lani", kazao je novinarima Račić. Gosti iz BiH prošle su godine bili među devet najbrojnijih turističkih skupina koje su posjetile Hrvatsku i tada je zabilježen dolazak više od 180 tisuća posjetitelja iz te zemlje koji su ostvarili gotovo 900 tisuća noćenja. OTVOREN SAJAM INFORMATIKE I ELEKTRONIKE U OSIJEKU Deseti sajam informatike i elektronike, na kojem se predstavljaju 22 tvrtke iz Osijeka, Zagreba i Rovinja, otvoren je u četvrtak u Osijeku u organizaciji osječke Županijske komore i osječke tvrtke "Filmoteka" d.o.o. Do 16. ožujka predviđeno je nekoliko stručnih skupova i prezentacija o informatici u obrazovanju, sustavima za arhiviranje, integralnim poslovnim informacijskim sustavima te knjigovodstvenim programima.