ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Donosimo kronologiju ubojstva Josipa Reihl-Kira i kaznenog postupka protiv njegova ubojice Josipa Gudelja, čiju je amnestiju danas poništio Ustavni sud.
ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Donosimo kronologiju ubojstva Josipa
Reihl-Kira i kaznenog postupka protiv njegova ubojice Josipa
Gudelja, čiju je amnestiju danas poništio Ustavni sud.#L#
- 1. srpnja 1991. ubijen načelnik osječke policije Josip Reihl-Kir,
dok se s još tri osobe vozio prema Tenji na pregovore oko uklanjanja
barikada i normalizaciji odnosa s pobunjenim Srbima.
Na policijskom punktu pred vozilo je istupio Antun Gudelj, tada
pripadnik pričuvnog sastava policije, ispalio u automobil 30
metaka i ubio Reihl-Kira, Milana Kneževića i Gorana Zobundžiju, a
Mirka Tubića teško ranio.
- 1994. Županijski sud u Osijeku proglašava krivim Gudelja u
njegovoj odsutnosti, jer je pobjegao iz Hrvatske, i osuđuje na 20
godina zatvora.
- 1996. njemačka policija, na temelju Interpolove tjeralice,
uhićuje Gudelja i izručuje ga Hrvatskoj. Vrhovni sud ukida
prvostupanjsku presudu i vraća predmet osječkom sudu.
- Predsjednica sudskog vijeća zakazuje glavnu raspravu, no nakon
desetak dana je odlaže i Izvanraspravnom vijeću podnosi prijedlog
da razmotri mogućnost primjene Zakona o općem oprostu na Gudelja.
Isti prijedlog podnosi i sam Gudelj.
- u veljači 1997. Izvanraspravno vijeće odbija prijedloge za
abolicijom.
- u svibnju 1997. Vrhovni sud prihvaća Gudeljevu žalbu na takvu
odluku, primjenjuje na njega Zakon o općem oprostu te obustavlja
kazneni postupak.
Sud ocjenjuje da su ubojstva bila izravno povezana s ratnom
situacijom, odnosno da ih je Gudelj počinio kao pripadnik pričuvnog
sastava policije, osiguravajući policijski punkt.
- Na odluku se odmah žali državni odvjetnik Marijan Hranjski, no
Vrhovni sud, pod predsjedanjem Milana Vukovića, to ignorira i
odluka postaje pravomoćna.
- u lipnju 1997. Jadranka Reihl-Kir, nakon pravomoćne odluke
Vrhovnog suda, podnosi ustavnu tužbu, a državni odvjetnik Hranjski
zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv odluke.
- u studenome 2000., odlučujući o tom zahtjevu, Vrhovni sud, pod
predsjedanjem Marijana Ramušćaka, utvrdio je da nije bilo
zakonskih uvjeta za Gudeljevom amnestijom i da je povrijedio zakon
u korist optuženog, ocijenivši da se ubojstva ne mogu povezati s
agresijom, oružanom pobunom ili sukobom.
Sud takvu nezakonitost samo deklarativno utvrđuje, ne mogavši
dirati u sporno pravomoćno rješenje, pa se ništa ne mijenja.
- zastupnik Jadranke Reihl-Kir, odvjetnik Slobodan Budak
skandaloznim ocjenjuje što su među sucima koji su donijeli novu
odluku bili i oni koji su amnestirali Gudelja.
- 14. ožujka 2001. Vijeće petorice sudaca Ustavnog suda jednoglasno
usvaja tužbu Jadranka Reihl-Kir i ukida pravomoćno rješenje
Vrhovnoga suda, kojim je na Antuna Gudelja primijenjen Zakon o
općem oprostu.
Kako je sudac Velimir Belajec, koji je radio na odluci i njezinom
obrazloženju, otišao u mirovinu, odluku je potpisala ustavna
sutkinja Jasna Omejec. U Vijeću kojim je predsjedavala bili su i
suci Marijan Hranjski, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić i Vice
Vukojević.
Sutkinja Omejec objašnjava da su se u rješavanju ovog predmeta
pojavila tri bitna pitanja: ima li supruga Reihl-Kira pravo na
ustavnu tužbu; ima li ustavni sud pravo odlučivati o pravomoćnoj
odluci Vrhovnog suda koja ide u korist optuženog; je li Vrhovni sud
postupio zakonito kada je amnestirao Gudelja.
Na prva dva pitanja ustavni su suci odgovorili potvrdno, a na
posljednje negativno.
- Odbaci li Vrhovni sud Gudeljevu žalbu i usvoji odluku
Izvanraspravnog vijeća iz veljače 1997., kojom mu je odbijena
amnestija, ubojici Josipa Reihl-Kira ponovno će se suditi na
osječkom Županijskom sudu.
(Hina) so vl