FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FRANCUSKA-LIBERATION OD 12.3.01.RAZGOVOR S XHAFERIJEM

FR-MK-AL-interview-Vlada-Diplomacija-Političke stranke-Izbori FRANCUSKA-LIBERATION OD 12.3.01.RAZGOVOR S XHAFERIJEM FRANCUSKALIBERATION12. III. 2001.'Korijeni krize su u Makedoniji'Marc Semo razgovarao je s Arbenom Xhaferijem, predsjednikom Albanske demokratske stranke u Makedoniji: " - Osudili ste nasilje gerile, no jedan dio albanskog puka razumije njezine pobude, premda ne odobrava postupke. Zašto?= Kriza nije uvezena s Kosova, već ima korijene ovdje, u Makedoniji. Javlja se zbog nespojivosti zamisli o centraliziranoj i monoetničkoj državi kakva je trenutno Republika Makedonija i stvarnosti višeetničkog društva. Država je i dalje gotovo isključivo vlasništvo jedne zajednice (slavenskih Makedonaca koji čine 63 posto puka, op. ur.) koja svoj jezik nameće kao jedini službeni. Albanci su još uvijek građani drugog reda, premda bi to trebala biti i njihova država. Oni zauzimaju tek tri posto mjesta u javnim službama, uglavnom na nižoj razini. Naša je zajednica također često žrtva zloporaba snaga reda. Golem jaz još uvijek dijeli dvije zajednice, albansku i slavensku, koje žive na različite načine, premda su zajedno već stoljećima. Primjerice, broj mješovitih brakova nije veći od jedan posto.
FRANCUSKA LIBERATION 12. III. 2001. 'Korijeni krize su u Makedoniji' Marc Semo razgovarao je s Arbenom Xhaferijem, predsjednikom Albanske demokratske stranke u Makedoniji: " - Osudili ste nasilje gerile, no jedan dio albanskog puka razumije njezine pobude, premda ne odobrava postupke. Zašto? = Kriza nije uvezena s Kosova, već ima korijene ovdje, u Makedoniji. Javlja se zbog nespojivosti zamisli o centraliziranoj i monoetničkoj državi kakva je trenutno Republika Makedonija i stvarnosti višeetničkog društva. Država je i dalje gotovo isključivo vlasništvo jedne zajednice (slavenskih Makedonaca koji čine 63 posto puka, op. ur.) koja svoj jezik nameće kao jedini službeni. Albanci su još uvijek građani drugog reda, premda bi to trebala biti i njihova država. Oni zauzimaju tek tri posto mjesta u javnim službama, uglavnom na nižoj razini. Naša je zajednica također često žrtva zloporaba snaga reda. Golem jaz još uvijek dijeli dvije zajednice, albansku i slavensku, koje žive na različite načine, premda su zajedno već stoljećima. Primjerice, broj mješovitih brakova nije veći od jedan posto. - Vaša je stranka s pet ministara već dvije godine zastupljena u vladi. Je li to priznanje poraza? = Uspjeli smo poboljšati veze između zajednica i povećati zastupljenost Albanaca u upravi. Prvi put su načelnik policije u Tetovu (glavni albanski grad u Makedoniji, op. ur.) i ravnatelj javne lokalne radiotelevizije, Albanci. Nekolicina Albanaca su direktori poduzeća. Albansko sveučilište - privatno - moglo bi se otvoriti. No u biti, za makedonske se Albance ništa nije promijenilo i time se tumači njihov sve veći radikalizam. Općine nemaju nikakav oblik samouprave, napose na financijskom polju. Djelovanje demokracije je blokirano. Stranke slavenskih Makedonaca u parlamentu glasuju zajedno protiv zahtjeva albanske zajednice. Ta sigurna većina zapravo onemogućava očitovanje prava manjina. - Tko su borci novog makedonskog OVK-a? = U početku je OVK, Oslobodilačka vojska Kosova, htjela osloboditi sva albanska područja. Zatim se njegova borba usmjerila samo na Kosovo. Neki borci iz Makedonije, s juga Srbije i iz Crne Gore, još su uvijek nezadovoljni i osnovali su svoje manje skupine. - Kakvo rješenje predlažete? = Odbacujemo nasilje. Ipak, preobrazba Makedonije u državu s izrazitijim federalnim značajkama neće se moći mimoići. Nije riječ o stvaranju uvjeta za separaciju, već, naprotiv, o tome da makedonska demokracija doista djeluje, jamčeći prava albanskom puku i drugim manjinama. Nije riječ o nametanju binacionalne države, jer Makedonija to već jest u stvarnosti, dovoljno je otvoriti oči da bi se to vidjelo. Ovog ćemo tjedna započeti veliku akciju za mir, podsjećajući kako on nije moguć bez pravde. Mir će biti krhak sve dok među zajednicama u Makedoniji ne bude prave jednakosti. Većina Albanaca shvaća naše stajalište. Neki, napose među mladima, spremni su umrijeti za svoja prava. Ako vlasti budu griješile, sve će veći broj njih, na žalost, izabirati taj put."

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙