HR-HNB-PRORAČUN-Bankarstvo MANJAK DRŽAVNOG PRORAČUNA U SIJEČNJU 620 MILIJUNA KUNA MANJAK DRŽAVNOG PRORAČUNA U SIJEČNJU 620 MILIJUNA KUNA Deficit državnog proračuna u siječnju je iznosio 620 milijuna kuna, a taj je manjak zajedno s
inozemnim otplatama financiran zaduživanjem kod domaćih banaka, saznaje se iz Hrvatske narodne banke. Siječanjski prihodi proračuna, ostvareni u iznosu od 2,95 milijardi kuna manji su od prošlogodišnjih za tridesetak posto, pri čemu treba imati u vidu da je to posljedica činjenice što su početkom prošle godine zabilježeni značajni privatizacijski prihodi. Kada se gledaju samo tekući prihodi (koji su mnogo bolji indikator stvarnog stanja), ovogodišnji su siječanjski tekući prihodi veći od prošlogodišnjih za 14,2 posto. Tome su u najvećoj mjeri doprinos dali poboljšani prihodi od trošarina, PDV-a te neporezni prihodi. Analitičari središnje banke pritom napominju da moguće zaključke koji bi objašnjavali rast tekućih prihoda kao posljedicu poboljšanja ekonomske aktivnosti treba uzeti s rezervom, jer su se tijekom prošle godine dogodile brojne promjene unutar poreznog sustava. U siječnju je utrošeno ukupno 3,57 milijardi proračunskih kuna, što je 10,1 posto više nego u istom mjesecu lani, a gotovo cjelokupan
MANJAK DRŽAVNOG PRORAČUNA U SIJEČNJU 620 MILIJUNA KUNA
Deficit državnog proračuna u siječnju je iznosio 620 milijuna kuna,
a taj je manjak zajedno s inozemnim otplatama financiran
zaduživanjem kod domaćih banaka, saznaje se iz Hrvatske narodne
banke.
Siječanjski prihodi proračuna, ostvareni u iznosu od 2,95
milijardi kuna manji su od prošlogodišnjih za tridesetak posto, pri
čemu treba imati u vidu da je to posljedica činjenice što su
početkom prošle godine zabilježeni značajni privatizacijski
prihodi.
Kada se gledaju samo tekući prihodi (koji su mnogo bolji indikator
stvarnog stanja), ovogodišnji su siječanjski tekući prihodi veći
od prošlogodišnjih za 14,2 posto. Tome su u najvećoj mjeri doprinos
dali poboljšani prihodi od trošarina, PDV-a te neporezni prihodi.
Analitičari središnje banke pritom napominju da moguće zaključke
koji bi objašnjavali rast tekućih prihoda kao posljedicu
poboljšanja ekonomske aktivnosti treba uzeti s rezervom, jer su se
tijekom prošle godine dogodile brojne promjene unutar poreznog
sustava.
U siječnju je utrošeno ukupno 3,57 milijardi proračunskih kuna, što
je 10,1 posto više nego u istom mjesecu lani, a gotovo cjelokupan
rast rashoda proračuna posljedica je većih izdataka za subvencije i
ostale tekuće transfere.
Siječanjski manjak proračuna od 620 milijuna kuna, zajedno s
inozemnim otplatama (Londonski i Pariški klub) u cijelosti se pak
financirao zaduživanjem kod domaćih banaka.