NJ 11. III.-DER SPIEGEL- U MAKEDONIJI SPORAZUMNO ČIŠĆENJE

NJEMAČKA DER SPIEGEL br. 11./2001. Sporazumno čišćenje "'Bit će rata, dakako', kaže Albanac Sami Mustafi iz gradića Aračinovo, oko sedam kilometara od makedonskoga glavnoga grada Skopja. Čudi se što još itko u to dvoji. Njegov sin Elmi, 24 godine, već je unovačen u novu albansku oslobodilačku vojsku u Makedoniji. Željno očekuje akcije. Do sada su, rekao je mladić, pomagali braći na Kosovu u oslobodilačkoj borbi. A sada je Makedonija na redu. Jer 'Slaveni', kako Albanci iz Kosovu susjedne države zovu soje makedonske zemljake, mrze njegov narod još više nego Srbi. Sada bi moglo početi: albanski pobunjenici, veliki dio njih očito stigao s Kosova, već tjednima duž granice na makedonskom području izazivaju okršaje s jedinicama policije i vojske. Borbe su eskalirale nakon što su početkom ožujka ubijena trojica makedonskih vojnika na putu u albansku utvrdu Tanuševci. U noći na petak poginuo je makedonski policajac, malo kasnije ekstremisti su čak uspjeli zarobiti više članova vlade. Konvoj su morale osloboditi posebne jedinice. Do sada je bivša jugoslavenska republika Makedonija bila pošteđena balkanskih ratnih meteža. Bez nanošenja zla, jugoslavenske su se postrojbe povukle 1991. nakon što se vodstvo u Skopju očitovalo za neovisnost. Zapadne su zemlje dugo vremena odnose Makedonije i Albanaca u republici s dva milijuna stanovnika držali primjernima. Za prijam Albanaca prognanih tijekom kosovskoga rata, NATO-ove su države obećale velikodušnu pomoć. No miran suživot dviju narodnosnih skupina bio je samo privid. Već godinama 450 tisuća stanovnika glavnoga grada provode neku vrstu etničkoga čišćenja uz obostranu suglasnost. Albanci su naseljavali lijevu stranu rijeke Vardar, Makedonci su se koncentrirali na desnoj obali. Po zidovima kuća u albanskoj četvrti množili su se grafiti OVK-a. Sada kruži strah od četvrtog balkanskog rata. Prošloga tjedna Makedonija je privremeno zatvorila svoje granice prema Kosovu. 'Integritet i suverenost zemlje ozbiljno su ugroženi', izjavio je predsjednik Boris Trajkovski i podsjetio Albance na makedonsko 'gostoprimstvo' tijekom progona njihovih zemljaka iz Srbije. Većina Albanaca ipak ne dijeli velikoalbanske maštarije OVK-ovih ekstremista, no u buduće i oni žele određivati uvjete daljnjeg ostanka u makedonskoj državi. Albanci koji su kod zadnjeg popisa pučanstva činili 23 posto Makedonaca, znaju da je njihova visoka stopa rađanja - najviša u Europi - njihov najjači adut. 'Sada predstavljamo trećinu stanovništva', kaže Naser Ziberi, šef albanske stranke Demokratsko blagostanje. Želi iznuditi ustavnu ravnopravnost s Makedoncima: albanski mora postati drugi službeni jezik, vlada u Skopju mora utemeljiti sveučilište za Albance i dopustiti javnu uporabu albanskih simbola. U zapadnomakedonskim gradovima poput Tetova i Gostivara, gdje Albanci čine gotovo 90 posto, već se čuju prvi pozivi za referendum o neovisnosti. Takvi zahtjevi zastrašuju vladu u Skopju koja ponajprije želi mir na granicama. Vlada izjavljuje da je KFOR zakazao na cijeloj crti. Jedan se glasnogovornik požalio: 'Naoružani albanski gerilci predugo su nesmetano prelazili granicu'. U kosovskom mjestu Debelde, neposredno na makedonskoj granici, ekstremisti su postavili uporište za svoje buduće ofenzive u Makedoniji. Oružje koje je poslije nemira u Tirani 1997. stiglo iz Albanije na Kosovo, nesmetano je prenošeno u Makedoniju. Točno je da su jedinice KFOR-a na obje strane dugo oklijevale umiješati se u sukob. Oko četiri tisuće KFOR-ovih vojnika razmještenih u Makedoniji, osjećaju se isključivo kao 'gosti' u tuđoj zemlji: 'Nismo vatrogasci u krzinim stanjima', kaže KFOR-ov glasnogovornik u Makedoniji. U srijedu su američke ophodnje prvi put pucale na albanske ekstremiste. NATO želi u buduće dopustiti čak i akcije jugoslavenske vojske na makedonsko-jugoslavenskoj granici. Vojnici Beograda trebali bi zajedno sa savezom potjerati pobunjenike natrag na Kosovo. Jugoslavenski je predsjednik Vojislav Koštunica tu gestu dobre volje cinično komentirao: 'NATO i KFOR očito se boje za sigurnost svojih vojnika.' Predsjednik Trajkovski ipak računa na punu NATO-ovu potporu. Isključio je samostalne akcije vlastite vojske. 'Moramo izbjeći', upozorava ministar obrane Ljuben Paunovski, 'da budemo neprijatelji Albancima i da se izjednačimo sa Srbima.' Stoga je bila pogrješna vijest da makedonska tenkovska jedinica kreće na granične položaje koje drže Albanci. Vijest je u Skopju izazvala dobro raspoloženje: točno sto tenkova, posve zastarjelih, zrelih za muzej, stoji u vojarnama" , izvješćuje Renate Flottau.