PARIZ, 9. ožujka (Hina/AFP/Reuters) - Hrvatski nacionalisti u BiH svojim odlukama i albanski ekstremisti u Srbiji i Makedoniji oružanim akcijama uvelike su ugrozili ukupni mirovni proces na Balkanu, tvrdi se u europskim analitičkim
krugovima.
PARIZ, 9. ožujka (Hina/AFP/Reuters) - Hrvatski nacionalisti u BiH
svojim odlukama i albanski ekstremisti u Srbiji i Makedoniji
oružanim akcijama uvelike su ugrozili ukupni mirovni proces na
Balkanu, tvrdi se u europskim analitičkim krugovima.#L#
"Daytonski je sporazum mrtav i cijeli se mirovni proces mora
obnoviti", smatra Hans Stark, stručnjak za Balkan iz Francuskog
instituta za međunarodne odnose u Parizu.
On također upozorava na "stvarnu opasnost" od destabilizacije
Makedonije i posljedica koje bi to imalo po cijelu regiju.
Iako je dva puta vojno intervenirala na području bivše Jugoslavije
(u BiH 1995. i na Kosovu, odnosno Srbiji 1999.) i unatoč činjenici
da u BiH još uvijek ima 20 tisuća, a na Kosovu 44 tisuće svojih
vojnika, međunarodna zajednica nikako ne uspijeva učvrstiti mir.
Prošli je tjedan političko vodstvo Hrvata u BiH proglasilo
privremenu autonomiju na većimskim hrvatskim područjima,
ugrozivši same temelje federativne jedinice stvorene pod pritiskom
SAD-a.
Istodobno su albanski ekstremisti počeli gerilske operacije na
jugu Srbije i na teritoriju Makedonije, koristeći zonu sigurnosti
uz granicu kao bazu.
Međunarodna zajednica, ocjenjuju agencije, reagirala je sporo i uz
izraziti manjak čvrstine.
"Nitko ne želi postavljanjem pitanja revizije Daytona otvoriti
Pandorinu kutiju u BiH iz straha od problema koje bi to stvorilo na
terenu", procjenjuje Stark.
No pravi je problem, tvrdi on, ponašanje Albanaca u Srbiji i
Makedoniji.
"Kosovari nisu zadovoljni svojim statusom u kojem im se nudi
praktički međunarodni protektorat. Oni žele neovisnost, a znaju da
vrijeme radi za njih jer to žele i Crnogorci", objašnjava.
"Ako se raspadne SR Jugoslavija, pitanje Kosova imat će posljedice
po Makedoniju, koja je vrlo ranjiva zajednica. Albanski
nacionalisti žele se okoristiti takvim stanjem stvari, uspostaviti
vezu s Kosovom koje bi bilo praktički neovisno i stvoriti Veliku
Albaniju. No to bi, zbog promjena granica koje bi to uvjetovalo,
bila katastrofa za cijelu regiju", zaključuje Hans Stark.
Vrlo je važna i činjenica da SAD, čiji vojnici nadziru pograničnu
zonu između Kosova i Makedonije, ne žele sudjelovati u sukobima s
albanskim ektremistima, zbog čega je NATO u četvrtak odobrio
razmještanje jugoslavenske vojske u demilitarizirano područje.
Sjevernoatlantski savez sasvim sigurno nije namjeravao ovako brzo
surađivati sa Srbijom, pa odluka o prepuštanju rješavanja
situacije s albanskim naoružanim skupinama jamačno nije bila ni
lagana ni jednostavna.
To je, međutim, neće učiniti nimalo prihvatljivijom kosovskim
Albancima koji će je, upozoravaju analitičari, protumačiti kao
jasan znak priklanjanja međunarodne zajednice Srbima.
Pitanje je kako će se to odraziti na tretman četrdesetak tisuća
vojnika, koliko ih u sklopu KFOR-a boravi na Kosovu i koji u velikoj
mjeri ovise o naklonosti domicilnog pučanstva.
"Uopće nema sumnje da će se intenzivirati teroristički napadi u
južnoj Srbiji i na Kosovu, iz čega jasno slijedi zaključak da smo
daleko od smirivanja stanja", kazao je stručnjak francuskog
instituta.
(Hina) dam maš