RDW 6. III. TISAK- HRVATSKA POSEBNOST U BIH

NJEMAČKI RADIO - RDW 6. III. 2001. Pregled tiska Njemački dnevnici danas se uglavnom bave zabrinjavajućim stanjem na Balkanu. 'Badische Zeitung' iz Freiburga osvrće se na proglašenje hrvatske autonomne Vlade u Bosni i Hercegovini. Sada u Mostaru hrvatska strana otvoreno protivi i ponovo svečano uspostavlja one etničke strukture, koje su uz to još samo nepotpuno ukinute, a za Bosnu i Hercegovinu znači nastupanje teške krize. Uvijek kada jedna nacionalna skupina preuzme imidž lošeg momka onda si i drugi, u njezinoj sjeni, mogu više toga dopustiti. Umirujuće ne djeluje ni to da nacionalisti danas bosanskim, a posebno hercegovačkim Hrvatima osim radikalnih parola nemaju mnogo toga za ponuditi. Ne tješi ni činjenica da je Zagreb, nakon završetka Tuđmanovog režima, zauzeo posve drugačije, konstruktivno stajalište. Jer izjava iz Mostara dovodi i Hrvate u defenzivu, smatra 'Badische Zeitung' iz Freiburga. 'Fraenkischer Tag' iz Bamberga bavi sukobima na jugu Srbije, Kosovu i na makedonskoj granici. Nakon pada Slobodana Miloševića najveći problem na Balkanu predstavlja albanski nacionalizam. Albanci žele nasilno stvoriti nove granice, bivše žrtve postale su počinitelji. Oni požuruju izbore na Kosovu kako bi promijenili status pokrajine. Izbori bez protjeranih Srba legalizirali bi albansko Kosovo polje i 'etničko čišćenje'. Zapadna politika nalazi se pred porazom na Balkanu. KFOR se sputava u pokušaju uništavanja albanske gerile u južnoj Srbiji, a Washington i Bruxelles svojim odbijanjem pružanja pomoći Makedoniji pokazuju slabost koja bi mogla dovesti do eskalacije. 'Četiri vuka' - Srbija, Bugarska, Grčka i Albanija - ranije su često pokazivali zube. A sada je najmlađi od njih spreman rastrgati žrtvu. Ukoliko pri tome ostane nekažnjen, što će tada uslijediti? Velika Albanija, koja je obuhvaćala i grčki sjever, već je jednom postojala. No Turci su ju ponovo smanjili, zabrinut je zbog stanja na Balkanu komentator dnevnika. 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' donosi komentar Matthiasa Rueba, dobroga poznavaoca prilika na Balkanu. Komentar nosi naslov 'Prijeti li Balkanu jedan novi rat', a autor se pored ostalog pita dolazi li s proljećem jedan novi rat na Balkanu. Nakon nedavnih sukoba na makedonsko-jugoslavenskoj granici mogućnost oslobađanja sela Tanuševci, gdje se nalaze teroristi Oslobodilačke vojske Kosova, do sada nije naišla na kritike ni međunarodnih postrojbi KFOR-a niti OESS-a. I pored najnovije eskalacije politička rješenja u Makedoniji kao i u susjednoj Preševskoj dolini na jugu Srbije još uvijek su moguća. Beograd ima malo interesa za veliku ofenzivu protiv pripadnika Oslobodilačke vojske Preševa, Medvjeđe i Bujanovca u tampon zoni južne Srbije, a ni Skopje nema zanimanja poduzeti isto protiv OVK u Tanuševcima. Sukob na jugu Srbije raste, ali zahvaljujući srbijanskoj povučenosti još uvijek ne eksplodira. Sumirano, jugoslavenske snage mogu zajedno sa KFOR- om na jugu i na istoku Kosova osigurati sigurnost na državnim granicama prema Makedoniji. Kao što je više puta izjavio savjetnik jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice Predrag Simić, ova zamisao može uspjeti samo uz pomoć novih partnera NATO snaga u čemu ga je jučer podržao i ruski predsjednik Vladimir Putin, piše pored ostalog danas 'Frankfurter Allgemeine Zeitung'. 'Tagesspiegel' daje tekst pod naslovom 'Dobre krize, loše krize - radikali na Balkanu postaju slabiji i nervozniji'. Postoje tri vrste ozbiljnih kriza, piše danas Christoph von Marschall u 'Tagesspiegelu' i objašnjava da je prva - oluja koja čisti. Tu djeluje zaoštravanje stanja kao katalizator koji brže vodi do rješenja, a ovako nešto zbiva se uglavnom u demokraciji. Druga kriza - to je konflikt koji izmiče kontroli i u ekstremnom slučaju prolijeva se krv. Zadnjih nekoliko godina, ovaj slučaj bilježimo na Bliskom istoku, Balkanu i Indoneziji. Treće - jedno pravilo između oba ekstrema. To su krize koje teže zaoštravaju konflikta, ali koje ne eksplodiraju odmah. Balkan ovih dana zabrinjava zbog uznemirujućih naslova u novinama jer se istodobno zaoštravaju tri konfliktne situacije: Bosna, Kosovo i Srbija. Na svu sreću, one pripadaju posljednjem tipu kriza: delikti koji su na putu od rata ka miru. Međutim to nas ne smije umiriti kada promatramo svaku krizu posebno, što je zapravo nemoguće, jer su one međusobno povezane, a i napetosti se međusobno pooštravaju, što protivnike mira ohrabruje na putu prema novim nedjelima, piše 'Tagesspiegel'. List također dodaje da u Bosni prijete hrvatski nacionalisti ukidanjem Daytonskog mirovnog sporazuma. Bosna je i dalje najkrhkija karika u lancu poslijeratnog sređivanja na Balkanu, ali tamo su se odnosi ipak nešto popravili. Dok je Franjo Tuđman vladao majkom Hrvatskom, bosanski Hrvati su mogli očekivati potporu i suprotno Daytonskom mirovnom sporazumu nadati se varijanti tri zasebne države naroda - Muslimana, Srba i Hrvata. Posebice Hercegovina koja se i dalje nada pripajanju matičnoj zemlji Hrvatskoj. Hrabrošću i dobrom procjenom stvari, moglo bi se spriječiti da se tri zapaljiva područja međusobno destabiliziraju, što bi obeshrabrilo protivnike mira u Bosni, Srbiji i Kosovu. U Bosni i na Kosovu međunarodna zajednica mora iskoristiti svoju punomoć, radikalno ukidati političke mandate i usprotiviti se njihovim vojskama pa čak i oružjem, dok u Beogradu treba ohrabriti novu Vladu da konačno raščisti s Miloševićem, piše danas pored ostalog list 'Tagesspiegel'. Isti list donosi i tekst pod naslovom 'Putin optužuje moć u vakuumu'. Napeta situacija u makedonskom graničnom prijelazu prema Kosovu je, prema riječima ruskog predsjednika Vladimira Putina, posljedica nasilnog povlačenja jugoslavenskih trupa sa Kosova. Na jučerašnjoj sjednici kabineta u Moskvi, Putin je izjavio da je sad nastupilo ono na što je Rusija uporno upozoravala - nakon povlačenja jugoslavenske armije sa Kosova, a ulaskom međunarodnih mirovnih trupa stvorio se jedan tzv. 'vakuum bezvlašća' koji su brzo iskoristili ekstremisti za svoje ciljeve. Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov podupire zahtjev makedonske Vlade koja traži izvanrednu sjednice Vijeća sigurnosti. Makedonski predsjednik Boris Trajkovski je u telefonskom razgovoru zatražio od Vladimira Putina međunarodnu pomoć za suzbijanje sukoba. Grčka vlada je također izrazila zabrinutost zbog stanja u susjednoj Makedoniji i kritizirala misiju UN-a da je nedovoljno razoružala albanske ekstremiste na Kosovu i najavila grčku pomoć vladi u Makedoniji. Međutim još uvijek nije odlučeno koje vrste, piše list 'Tagesspiegel'. Zbog takvog razvoja događaja austrijski dnevnik 'Die Presse' ocjenjuje kako je Pakt stabilnosti za jugoistočnu Europu doživio neuspjeh. Poraz Daytonskog sporazuma iz 1995. u Bosni i Hercegovini, krvavi ispadi na granici prema Makedoniji, nemiri u južnoj Srbiji, raspad ostatka Jugoslavije zbog crnogorske težnje za neovisnošću. Je li to stabilnost? Prije dvije godine Europska je unija utemeljila svoj vlastiti pakt. Bodo Hombach, navodno najbolji čovjek njemačkog kancelara Schroedera i EU-ov koordinator, slučajno je prošlog vikenda u jednim njemačkim novinama nagovijestio svoje ambicije glede povratka u njemačku politiku. Čovjek vjerojatno zna zašto. Sada se nameće pitanje: čemu služi pakt, kada stabilnost nigdje nije ni na vidiku. Nekoliko gradilišta, koja je Hombach uvrstio u svoju bilancu, to sigurno nisu. Dakle, što je, s obzirom na aktualnu situaciju na Balkanu, EU postigla u toj regiji? Europska unija bi trebala povući političku bilancu i početi od početka, predlaže austrijski 'Die Presse'. U sastavu mirovnih postrojbi na Balkanu razmješteni su i pripadnici njemačke vojske. No, Bundeswehr se trenutačno kod kuće nalazi u financijskim teškoćama koje komentira 'Trierischer Volksfreund': Na Balkanu sjaj, kod kuće bijeda. Sredstva iz vojnog proračuna njemačkog ministra obrane Scharpinga još uvijek dostaju za financiranje Bundeswehrovog sudjelovanja u misiji na Kosovu. No u domovini novac polako presušuje. S obzirom na rastuće zadaće i sve manji proračun samo je još pitanje vremena kada će zrakoplovi ostati na zemlji, oklopna vozila biti uporabljena kao izvor rezervnih dijelova, a krovovi vojarni početi prokišnjavati. Bundeswehr vrluda između UN-ovih misija, vojne obveze pretvorene u farsu i profesionalne vojske u smjeru gubljenja smisla. Političari ne znaju što bi trebali započeti s oružanim snagama i zato ne čine ništa, ocjenjuje 'Trierischer Volksfreund'. Nešto je manje kritičan komentator lista 'Luebecker Nachrichten', koji piše da udaljavanje Bundewehra od starog koncepta obrane zemlje nije moguće sa sve manje novca u proračunu. Scharpingova reforma je ispravna, ali bez financijskih temelja. To nije samo njegova krivnja. To je i cijena za samo nevoljko smanjivanje broja vojnika i održavanja vojarni, koje je previše velikodušno s obzirom na gospodarske kriterije. Kod tog pitanja još nije izgovorena posljednja riječ. Jer Scharping ne može računati s više novca. Ministar financija Eichel i sam je u teškoćama zbog smanjenih poreznih primanja, piše 'Luebecker Nachrichten'. (RDW)