POSLOVNI PREGLED BROJ 199

POSLOVNI PREGLED broj 199 03. - 09. ožujka 2001. SADRŽAJ: ? VLADA O DECENTRALIZACIJI 2 ? VLADA RH PRIHVATILA IZVJEŠĆE O DRUGOM KRUGU PREGOVORA S EU-OM 2 ? RAČAN OČEKUJE DA ĆE INVESTICIJSKI CIKLUS POTAKNUTI NOVO ZAPOŠLJAVANJE 2 ? U HRVATSKU INVESTITORI MOGU BEZ VEĆIH PROBLEMA 2 ? CIJENE NA MALO U VELJAČI PORASLE 0,5 POSTO 3 ? PROSJEČNA PLAĆA U SIJEČNJU 3.371 KUNU 3 ? KRAJEM VELJAČE GOTOVO 389 TISUĆA NEZAPOSLENIH 3 ? NEPODMIRENI NALOZI ZA PLAĆENJE U SIJEČNJU - 19,7 MILIJARDI KUNA 3 ? TEČAJ KUNE TIJEKOM VELJAČE PREMA EURU OSLABIO 0,36 POSTO 3 ? ANALITIČARI RBA: U 2001 RAST BDP-A OD 3,4 POSTO, INFLACIJA 4,1 POSTO 4 ? RZB O HRVATSKOJ: POVEĆANI KREDITNI REJTING POZIV STRANIM ULAGAČIMA 4 ? SJEDNICA SAVJETA HRVATSKE NARODNE BANKE 4 ? PROTIV MONOPOLA U HRVATSKOM BANKARSTVU 5 ? POVOLJNIJA KREDITNA PONUDA ZAGREBAČKE BANKE 5 ? VARAŽDINSKA BANKA: POVOLJNIJI PLASMANI PRAVNIM OSOBAMA 5 ? KAPTOL BANKA U POSTUPKU LIKVIDACIJE 6 ? SISAČKA BANKA D.D. OD DANAS SAMOSTALNO OBAVLJA PLATNI PROMET 6 ? PRVE HRVATSKE EUROOBVEZNICE PLASIRANE NA 10 GODINA, UZ 6,75 POSTO KAMATE 6 ? ZAGREBAČKA BANKA PRODAJE 51 POSTO JADRAN-TURISTA TDR-U 6 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 7 ? HT NASTAVLJA POBOLJŠAVATI FIKSNU TELEFONSKU MREŽU 8 ? VIPNET U HRVATSKOJ UVODI NOVU TEHNOLOGIJU 8 ? PREMIJER RAČAN U "3. MAJU": SANACIJA SE ISPLATILA 8 ? ULJANIK PREDAO BROD "ARENA", VRIJEDAN 19,7 MILIJUNA DOLARA 9 ? PRIVATNI VLASNICI BENZINSKIH CRPKI OSNOVALI "GRUPA PETROL" D.D. 9 ? "ADRIA RESORTS" KUPUJE DIONICE "JADRAN-TURISTA" I OD MALIH DIONIČARA 9 ? PET MILIJUNA MARAKA ZA RAZVOJ KABELSKE TV MREŽE U SPLITU 9 ? NASTUP PODRAVKE NA SAJMU PREHRANE U KIJEVU 9 ? VARTEKS PONOVO U CRNOJ GORI 10 ? MIMICA: UBRZANJE PREGOVORA NEĆE UTJECATI NA ISHOD I SADRŽAJ 10 ? USKORO SLOBODNA TRGOVINA S BUGARSKOM, RUMUNJSKOM I ALBANIJOM 11 ? HRVATSKA PARAFIRALA DVA NOVA UGOVORA O POTICANJU ULAGANJA 11 ? PREDSTAVLJENO HRVATSKO GOSPODARSTVO U FINSKOJ 11 ? MINISTAR FIŽULIĆ POZVAO NOKIJU DA INVESTIRA U HRVATSKU 11 ? POSLOVNI RAZGOVORI NIZOZEMSKIH I HRVATSKIH GOSPODARSTVENIKA 12 ? POTPISAN MEMORANDUM O ŽELJEZNIČKOM "KORIDORU 10" 12 ? ŽELJKO ČOVIĆ NOVI PREDSJEDNIK HUP-A 12 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA O DECENTRALIZACIJI Decentralizacija, odnosno prenošenje dijela državnih ovlasti na lokalnu razinu, čija će prva faza početi 1. srpnja ove godine, značit će i do konca godine 'spuštanje' 878 milijuna kuna od države prema lokalnim jedinicama, rečeno je na sjednici Vlade održane u četvrtak u Rijeci. Vlada je utvrdila paket zakona s kojim bi se od 1. srpnja odlučnije krenulo u decentralizaciju, a u tom je paketu i prijedlog drugačijeg financiranja jedinca lokalne samouprave i uprave. Na godišnjoj razini decentralizacija u školstvu, zdravstvu, socijalnoj skrbi i kulturi iznosi 1,7 milijardi kuna. Oko trećine toga iznosa (586 milijuna) ići će preko fonda izravnanja iz kojeg bi se financijski pomagale gospodarski slabije lokalne jedinice. Utvrđenim zakonskim prijedlozima veći utjecaj lokalne samouprave već od ove godine trebao bi se osjetiti i na području zdravstva, socijalne skrbi, srednjeg školstva, kulture. U usvojenom paketu je i zakonski tekst o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji donosi niz novina. Uz ostalo se predlaže da status grada ima mjesto s više od deset tisuća stanovnika, uloga župana svela bi se na ulogu lokalnog samoupravnog dužnosnika kojeg bira županijska skupština, a država se u taj izbor ne bi uplitala. VLADA RH PRIHVATILA IZVJEŠĆE O DRUGOM KRUGU PREGOVORA S EU-OM Hrvatska Vlada na svojoj je sjednici održanoj u petak u Zagrebu prihvatila Izvješće o drugom krugu pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Europskom unijom. Predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan istaknuo je da je Vlada zadovoljanja pregovaračima i načinom vođenja pregovora, te izrazio nadu da će pregovori s EU-om biti brzo završeni. Vlada je zadužila pregovorački tim da pregovore vodi s ciljem njihovog završetka do kraja travnja ove godine. "Za ostvarenje tog cilja potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se pregovori o poglavlju 'Slobodno kretanje roba' u dijelu dogovora o dinamici i obuhvatu liberalizacije trgovine poljoprivrednim i industrijskim proizvodima završili u tehničkim pregovaračkim skupinama do kraja ožujka", kaže se u zaključku Vlade. Očekuje se da će završni krug pregovora s EU-om biti održan početkom svibnja, a u svibnju bi trebalo doći i do parafiranja sporazuma. RAČAN OČEKUJE DA ĆE INVESTICIJSKI CIKLUS POTAKNUTI NOVO ZAPOŠLJAVANJE Premijer Ivica Račan na redovitoj je mjesečnoj konferenciji za novinare u ponedjeljak izrazio očekivanje da investicijski ciklus 'težak' gotovo 11,5 milijardi kuna otvori prostor za dodatne poslove poduzećima - prije svih građevinskim, pa i prostor za novo zapošljavanje. Jedno od područja za takve procese bit će cestogradnja. Račan opetuje da će se paralelno s izgradnjom autocete prema Splitu, do turističke 2003. nastojati 'ispeglati' i postojeća cesta preko Plitvica i to izgradnjom zaobilaznica i treće trake na uzbrdicama. Nastavak izgradnje autoceste prema Splitu, suprotno stavovima struke koja drži da u besparici za to nema opravdanja, motiviran je, kaže, prije svega očekivanim turističkim rastom. Uz to, stranci su najviše nezadovoljni upravo prometom i kvalitetom usluga. Premijer je opetovao da Vlada nije najavila deset postotno smanjenje plaća zaposlenih u državnim i javnim službama, već se radi o deset postotnom smanjenju ukupne mase sredstava za plaće. Time se, kaže, htjelo štošta racionalizirati u državnoj upravi i poduzećima, pokazati da se djelotvorno mogu zaustaviti različiti oblici primanja mimo plaća, smanjiti broj zaposlenih s obzirom da su se u državnoj upravi, zbog nedostatka 'poželjne kvalitete stvari rješavale stihijski - u korist kvantitete'. Cilj je ove Vlade pridonijeti stvaranju državne uprave koja će biti manja, a kvalitetnija, više u funkciji građana, naglasio je Račan. Premijer je također kazao da unatoč 'trošenju vremena' na razne slučajeve, Vlada ne zaboravlja svoju temeljnu zadaću - izlazak iz gospodarske krize, smanjenje nezaposlenosti, približavanje EU. Govoreći o u Europi vrlo aktualnoj bolesti slinavke i šapa, premijer je istaknuo da su poduzete mjere kako bi se spriječilo možebitno unošenje te bolesti u Hrvatsku i s tim u vezi do 16. ožujka zabranio svaki uvoz i provoz živih životinja. Račan nastalu situaciju vidi i kao priliku da se dodatnim mjerama potakne domaća proizvodnja i zadovolje sve, pa i turističke potrebe. Nema razloga da se naša turistička ponuda, uz zdrav okoliš, ne temelji i na zdravoj i sigurnoj hrani, poručio je. U HRVATSKU INVESTITORI MOGU BEZ VEĆIH PROBLEMA Rezultati upravo završenog "road show-a" - predstavljanja i plasiranja hrvatskih euroobveznica u glavnim europskim financijskim središtima - pokazuju kako je u godinu dana Hrvatska u Europi prepoznata kao politički stabilna zemlja, kako Vlada ima jak ekonomski program, te kako je Hrvatska zemlja u koju investitori mogu ući bez većih rizika. Izjavio je to u ponedjeljak potpredsjednik Vlade Slavko Linić tijekom održavanja "Dana poduzetnika" koji je organizirala Hrvatska udruga poslodavaca. "Dan poduzetnika" okupio je velik broj poduzetnika na čija su pitanja osim Linića odgovarali i drugi ministri te predstavnici resornih ministarstava."Hrvatska je prvi put do sada uspjela na europskom tržištu plasirati obveznice na rok od deset godina i uz godišnju kamatnu stopu od 6,75 posto", kazao je Linić. Dodao je kako je ukupno plasirano 500 milijuna eura, iako je u knjizi narudžbi sa današnjim danom bilo zahtjeva za izdavanje 1,06 milijardi eura. Najveći dio ponuda došao je od investicijskih fondova - financijskih investitora iz gotovo svih europskih zemalja, a ne od poslovnih banaka, no na žalost najveći dio tih sredstava otići će na otplatu vanjskih dugova, kazao je Linić. Ubrzana privatizacija trgovačkih društava u vlasništvu države je jedan od važnih zadataka Vlade u izgradnji konkurentnost gospodarstva. Tako je po Linićevim riječima Ina pred izborom konzultanta za privatizaciju, početak procesa privatizacije očekuje se tijekom rujna ove godine, a brzina privatizacije će ovisit o kvaliteti ponuda. "Do kraja godine dobrim će se dijelom riješiti pitanje privatizacije još oko 850 društava u kojima država ima većinski dio kapitala" kazao je Linić. Napori hrvatske Vlade usmjerit će se na razvoj malog i srednjeg poduzetništva, a u njegovom razvoju Vlada vidi i jedini mogući način smanjenja nezaposlenosti. Velika trgovačka društva u rukama države nisu konkurentna i ne mogu se nositi sa tržištem bez daljnje racionalizacije, a jedini je izlaz malo i srednje poduzetništvo, smatra Linić. Upravo zbog toga će se od svjetskih bankarskih institucija osigurati oko 500 milijuna dolara koji će se u iduće dvije godine plasirati u razvoj malog i srednjeg poduzetništva, a dio rizika toga razvoja sa svojim garancijama će preuzeti i država. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI CIJENE NA MALO U VELJAČI PORASLE 0,5 POSTO Cijene na malo u Hrvatskoj su u veljači bile za 0,5 posto veće nego u siječnju, dok su istodobno troškovi života porasli za 0,3 posto, a cijene industrijskih proizvoda pri pri prozvođačima za 0,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Kretanje cijena u veljači nešto je ubrzanije nego u siječnju kada su cijene na malo zabilježile rast od svega 0,1 posto u odnosu na prosinac, dok su proizvođačke cijene bile niže 0,7 posto nego u mjesecu prije. Na godišnjoj razini, u usporedbi sa veljačom prošle godine cijene na malo u drugom mjesecu ove godine veće su za 6,8 posto, troškovi života za 6 posto, a cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima za 8,3 posto. PROSJEČNA PLAĆA U SIJEČNJU 3.371 KUNU Prosječna neto plaća isplaćena u siječnju iznosila je 3.371 kunu, što je za 2 posto manje nego u prosincu, objavio je Zavod za platni promet. U odnosu pak na siječanj prošle godine prosječna neto plaća isplaćena u prvom ovogodišnjem mjesecu bila je nominalno veća za 10,5 posto a realno za 3,9 posto. Masa sredstava isplaćenih za neto plaće u siječnju ove godine iznosila je 3,1 milijardu kuna, što je realno 9,7 posto više nego u istom mjesecu lani, podaci su ZAP-a. KRAJEM VELJAČE GOTOVO 389 TISUĆA NEZAPOSLENIH Nezaposlenost u Hrvatskoj i dalje raste -krajem veljače evidentirano je 388.861 nezaposlena osoba, što je za 2.693 osoba više nego u siječnju u kojem je stopa nezaposlenosti dostigla 23 posto, saznaje se iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U odnosu na veljaču 2000. broj nezaposlenih krajem prošlog mjeseca bio je veći za oko 33,5 tisuća osoba ili 9,5 posto. Tijekom veljače Zavodu su se prijavile 22.953 nove osobe koje traže posao, dok se s evidencije nezaposlenih prošlog mjeseca zaposlilo 10.501 osoba, a zbog ostalih razloga iz evidencije je brisano 9.659 osoba. Istodobno tijekom veljače Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeno je 13.575 slobodnih radnih mjesta. Među nezaposlenima 52,8 posto su žena, a oko 105 tisuća osoba ili oko 27 posto od ukupnog broja nezaposlenih sa evidencije Zavoda posao traži prvi put. NEPODMIRENI NALOZI ZA PLAĆENJE U SIJEČNJU - 19,7 MILIJARDI KUNA Krajem siječnja u Zavodu za platni promet bilo je evidentirano prijavljenih nepodmirenih naloga za plaćanje u iznosu od 19,7 milijardi kuna, što je 2,6 posto ili 521 milijun kuna manje nego mjesec dana ranije. Suprotno tome, broj se tvrtki sa blokiranim računima povećao tako da ih je krajem siječnja bilo 33.061 ili 1,1 posto više nego u prethodnom mjesecu. Promatrano na dulji rok, platna sposobnost gospodarskih subjekata mnogo je povoljnija nego godinu dana ranije, kažu u ZAP-u. U odnosu na siječanj lani iznos dospjelih nepodmirenih naloga za plaćanje smanjen je za gotovo šest milijardi kuna ili 23,3 posto. Istodobno, broj blokiranih tvrtki povećan je za 1.586 ili pet posto. Smanjenje iznosa blokada u usporedbi s prošlom godinom rezultat je prije svega stečajeva pokrenutih proteklih mjeseci u dijelu tvrtki s velikim iznosima blokada, napominju u ZAP-u. Naime, na dan otvaranja stečajnog postupka ZAP vraća podnositeljima nepodmirene naloge za plaćanje iz svoje evidencije, a pravne osobe nad kojima je pokrenut stečajni postupak briše iz evidencije blokiranih tvrtki. Uz to, znatan utjecaj na pad ukupnog iznosa imalo je smanjenje po osnovi dospjelih neplaćenih akceptnih naloga, koji su ukinuti kao instument plaćanja, a trebale su ih zamijeniti mjenica i zadužnica kao sigurniji instrument plaćanja. Mjenica se, za razliku od akceptnog naloga vraća podnositelju kad nema sredstva za njezinu naplatu i ne uvodi se u ZAP-ove evidencije. Najveće probleme zbog nemogućnosti plaćanja i dalje imaju pravne osobe u djelatnosti trgovine (38,2 posto svih nepodmirenih naloga odnosi se na njih), potom u graditeljstvu (8,4 posto), u proizvodnji hrane i pića (7 posto), poljoprivredi (5,7 posto), što je tendencija već dugo i odraz je, značenja tih djelatnosti u čitavom gospodarstvu, ali i njihove insolventnosti, pojašnjavaju u ZAP-u. TEČAJ KUNE TIJEKOM VELJAČE PREMA EURU OSLABIO 0,36 POSTO Tijekom veljače ostvarena je nominalna deprecijacija kune prema euru u iznosu od 0,36 posto u usporedbi s koncem siječnja. U istom je razdoblju kuna prema američkom dolaru nominalno deprecirala ukupno 0,50 posto, a prema košarici valuta 0,37 posto, podaci su iz najnovijeg Biltena Hrvatske narodne banke. Ukupno gledajući, zbog nešto izraženije deprecijacije kune prema euru tijekom siječnja, u iznosu od 1,02 posto, tečaj kune od 7,70 kuna za euro ostvaren krajem veljače, slabiji je 1,38 posto u usporedbi s tečajem ostvarenim krajem prošle godine. Pritom iz središnje banke napominju kako je deprecijacija kune tijekom prvog tromjesečja očekivana sezonska pojava. Stoga monetarne vlasti nisu u veljači intervenirale na deviznom tržištu kako bi usporile klizanje kune. U usporedbi s tečajem prema američkom dolaru ostvarenim krajem siječnja, kuna je tijekom veljače nominalno oslabila ukupno 0,50 posto te je vrijednost dolara porasla na 8,42 HRK/USD. To je nominalno 3,23 posto viši tečaj od onog ostvarenog krajem prošle godine. U posljednja dva dana veljače kuna je prema dolaru ojačala ukupno 1,2 posto, što je, kažu u HNB-u, odraz značajnog slabljenja dolara na svjetskim deviznim burzama u očekivanju usporavanja rasta američke privrede. Po podacima iz Biltena HNB-a kuna je prema košarici valuta tijekom veljače ukupno nominalno oslabila 0,37 posto u usporedbi s krajem mjeseca prije. Indeks realnog efektivnog tečaja kune (uz cijene pri proizvođačima) u prošlogodišnjem prosincu aprecirao je 1,26 posto u usporedbi s mjesecom prije, odnosno 2,35 posto u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, što ukazuje na pogoršanje cjenovne konkurentnosti domaćih izvoznika, upozoravaju analitičari hrvatske središnje banke. ANALITIČARI RBA: U 2001 RAST BDP-A OD 3,4 POSTO, INFLACIJA 4,1 POSTO Budući da nema najava za tzv. greenfiled investicije (posebno u tehnološki napredne grane) u skoroj budućnosti, analitičari zagrebačke Raiffeisenbank (RBA) smatraju da realni rast bruto domaćega proizvoda u Hrvatskoj u ovoj godini neće prijeći 3,4 posto. Scenarij po kojem bi ekonomski rast ove godine mogao biti veći od 4 posto, tvrdi se u RBAnalizama, morat će pričekati uspjeh fiskalne politike u smanjenju opterećenja gospodarstva i veće izravne inozemne investicije. Dok nema rasta ulaganja, deficit proračuna koji nastaje zbog previsoke potrošnje treba strogo nadzirati. Glavni ekonomist RBA Ante Žigman, predstavljajući ovoga tjedna novi broj RBAnaliza, napomenuo je da istodobno, zbog izostanka većih investicija, nema prostora za veći izvoz, što znači da će i dalje ostati razmjerno veliki robni deficit. Analizirajući utjecaj cijena energenata na inflaciju, analitičari RBA napominju da su se u razdoblju kraćem od mjesec dana već dogodila dva poskupljenja i to "u trenutku kada ni kretanje cijena nafte niti kretanje tečaja dolara nisu opravdali ta poskupljenja". Stoga se zaključuje da će, ako se tijekom godine ne napravi prilagodba cijena energenata s obzirom na promjene na svjetskim tržištima - na dolje, inflacija, a time i troškovni udar na gospodarstvo, biti puno veći od očekivanih. Očekuje se da u 2001. neće biti razloga za rast cijena industrijskih proizvoda, osim ako budu pritisnute cijenama energenata. Rast industrijske proizvodnje prognozira se na 2,8 posto na godišnjoj razini. Vanjski dug će biti povećan na 11 milijardi dolara, a to će istodobno biti 50 posto BDP-a, što je 6,5 postotnih poena manje nego u prošloj godini. Tečaj kune neće se bitnije mijenjati. RZB O HRVATSKOJ: POVEĆANI KREDITNI REJTING POZIV STRANIM ULAGAČIMA Nakon što je Standard & Poor promijenio kreditni rejting Hrvatske iz negativnog u stabilni, a Dun & Bradstreet iz zemlje velikog u zemlje umjerenog rizika, poboljšani su izgledi da se značajno povećaju strane investicije u Hrvatsku, budući da je time stranim ulagačima signalizirano kako su se i političke i ekonomske okolnosti u zemlji stabilizirale. Stoji to u mjesečnoj analizi gospodarskih pokazatelja zemalja središnje i istočne Europe koju je izradila austrijska Raiffeisen Zentralbank. Prema mišljenju analitičara RZB-a, bez značajnijeg priljeva inozemnih financijskih sredstava, teško se može očekivati da bi hrvatski BDP porastao ove godine za više od 3,5 posto. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE SJEDNICA SAVJETA HRVATSKE NARODNE BANKE Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) u srijedu je, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja, izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama tijekom prošle godine, te donio više odluka iz svoje nadležnosti. Odlukom Savjeta HNB-a kamatna stopa na lombardne kredite smanjena je s 12 na 9,5 posto godišnje, a kamatna stopa koju središnja banka obračunava na obveznu rezervu banaka smanjuje se s 4,5 na 3,7 posto, s tim što će se obračunavati na sva sredstva obvezne rezerve, a ne samo na dio obvezne rezerve koji je izdvojen na posebni račun kod HNB-a. Takva odluka donijeta je sukladno općem trendu smanjivanja kamatnih stopa u stanju visoke likvidnosti u sustavu, koje je započeto u prošloj godini i nastavlja se u prvim mjesecima ove godine. Razlog za promjene u ukamaćivanju obvezne rezerve je i u nastojanju da se uspješan rad nacionalnog klirinškog sustava nastavi i nakon što, istekom jednomjesečnog uhodavanja, banke izgube mogućnost utvrđivanja dnevnih limita u NKS-u temeljem maksimalno mogućeg korištenja lombardnog kredita. Članovi Savjeta HNB povoljno su ocijenili izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama u prošloj godini, tijekom koje su pričuve povećane za oko 500 milijuna dolara i na kraju godine dosegle iznos od ukupno 3,52 milijarde američkih dolara. Na ovoj sjednici članovi Savjeta HNB dobili su i izvješće o stanju u Kaptol banci d.d. Zagreb, kao i u Hibis štedionici d.d. Zagreb. Kontrolama poslovanja Kaptol banke provedenim u 1999. i 2000. godini, utvrđeni su postupci protivni Zakonu o bankama i drugim propisima koji reguliraju bankovno poslovanje. Banka, unatoč upozorenjima i nalozima Hrvatske narodne banke, nije uskladila poslovanje sa zakonskim odredbama i mjerama središnje banke, a zbog protupropisnog i prerizičnog poslovanja postoji opasnost da neće moći ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima, kao i za povjerena joj sredstva drugih osoba. Osim toga, u veljači ove godine Kaptol banka je zbog nelikvidnosti koristila interventni kredit Hrvatske narodne banke, koji nije uspjela vratiti u zakonskom roku. S obzirom na sve to stekli su se zakonski uvjeti za oduzimanje odobrenja za rad, te je Savjet HNB i donio takvu odluku. Nakon odluke Savjeta HNB o ukidanju odobrenja za rad banka je dužna bez odgađanja pokrenuti postupak likvidacije. U tom postupku okončavaju se poslovi koji su u tijeku, naplaćuju potraživanja, unovčava imovina i podmiruju vjerovnici, uključujući štediše. Isto takav postupak slijedi i u Hibis štedionici d.d. Zagreb, kojoj je također ukinuto odobrenje za rad, budući da je u svom radu, unatoč upozorenju Hrvatske narodne banke, postupala suprotno zakonskim i drugim propisima, te izrečenim mjerama za poboljšanje stanja i otklanjanje utvrđenih nepravilnosti. Prethodnu suglasnost za stjecanje do 50 posto dionica s pravom glasa u Erste und Steiermaerkische Bank d.d. Zagreb dobile su Erste Bank der oesterreichischen Sparkassen AG Wien i Steiermaerkische Bank und Sparkassen AG Graz. Prethodnu suglasnost dobio je i Siegfried Rudolf Einhellig, dioničar Prve obrtničke štedionice d.d. Zagreb za stjecanje 26,97 posto dionica s pravom glasa u toj štedionici, čime bi se njegov vlasnički udio povećao na iznos 68,88 posto jamstvenog kapitala. PROTIV MONOPOLA U HRVATSKOM BANKARSTVU Ulaskom UniCredita u vlasničku strukturu Zagrebačke banke, o čemu se ovih dana uvelike nagađa u medijima, više od 60 posto hrvatskog bankarskog sektora bilo bi u talijanskom vlasništvu. Hrvatska narodna banka do sada nije primila nikakav formalan zahtjev za davanjem suglasnosti toj talijanskoj banci za stjecanje većinskog udjela u Zagrebačkoj banci, niti ima naznaka da će joj takav zahtjev uskoro biti upućen, pa o tome iz središnje banke nemaju službenog stava i komentara. Poznato je međutim, i ponovljeno upozorenje guvernera hrvatske središnje banke dr. Željka Rohatinskog o tome što znači stvaranje monopola u bankarstvu, te njegov osobni stav da se stvaranje monopola u hrvatskom bankarskom sektoru ne bi smjelo dopustiti. Pitanje je da li se nešto oko toga promijenilo nakon što je u Italiji otklonjena mogućnost ujedinjenja UniCredita i Bance Intese, s kojom je već prije spojena Banca Commerciale Italiana, koja je većinski vlasnik Privredne banke Zagrebu. Kako je Unicredito većinski vlasnik Splitske banke, preuzimanjem još i Zagrebačke, moglo se desiti da bi samo jedna talijanska bankarska grupa imala u rukama gotovo 70 posto hrvatskog bankarstva. Sada bi pak, dakako ukoliko bi UniCredito preuzeo Zagrebačku banku, dvije talijanske banke bile većinski vlasnici oko dvije trećine hrvatskog bankarskog sektora. S tim u vezi iz HNB-a napominju kako guverner talijanske središnje banke nije dopustio ujedinjavanje UniCredita i Bance Intese upravo zbog monopola koji bi tima nastao u talijanskom bankarstvu. U hrvatskoj središnjoj banci od stranih banaka očekuju da se izvan Europske unije ponašaju isto kao i unutar EU-a. Pritom podsjećaju kako u EU imaju zajedničku politiku konkurencije, regulirana pitanja spajanja i preuzimanja tvrtki i banaka. Mišljenja su stoga da se mora voditi računa o vlasničkoj strukturi banaka, upozoravajući istodobno na pitanja što bi velika vlasnička koncentracija u hrvatskom bankarstva mogla značila za vođenje monetarne politike. Što se pak tiče interesa Nove Ljubljanske banke za ulaskom na hrvatsko bankarsko tržište, HNB, kako se saznaje, tako nešto ne bi dozvolila, i to isključivo iz razloga što banka koja ima neriješena dugovanja prema hrvatskim štedišama za HNB ne predstavlja banku koja bi ulijevala povjerenje. Pritom iz HNB-a ponavljaju svoj čvrsti stav da dugovanja Ljubljanske banke, a riječ je o ukupnom iznosu većem od milijarde maraka, nipošto nisu stvar sukcesije bivše SFRJ. Ako se, međutum, na državnoj razini odluči drugačije, iz središnje banke neće imati ništa protiv, ali uz uvjet da obveze Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama preuzme netko drugi i štediše se s tim suglase. POVOLJNIJA KREDITNA PONUDA ZAGREBAČKE BANKE Zagrebačka banka od 5. ožujka svojim klijentima nudi fleksibilnije uvjete kreditiranja kod već postojećih kreditnih proizvoda te potpuno novi kreditni proizvod -umirovljenički kredit. Umirovljenički krediti odobravat će se klijentima Banke - umirovljenicima - u iznosu do 2.000 kuna, beskamatno i s rokom otplate do 10 mjeseci. Povoljniji uvjeti kreditiranja novost su kod već postojećih kreditnih proizvoda - stambenih kredita, gotovinskih nenamjenskih i potrošačkih kredita te hipotekarnih/lombardnih kredita. Novost kod stambenih kredita jest da je klijentima pružena mogućnost izbora različitih kombinacija instrumenata osiguranja (jamci, visina depozita, zalog na nekretnini). Isto tako, klijentima koji štede u Prvoj stambenoj štedionici može biti odobren kredit u Zagrebačkoj banci bez potrebe oročavanja depozita ukoliko su na svoj račun u Prvoj stambenoj štedionici jednokratno uplatili iznos u visini 20 posto iznosa traženog kredita. Zagrebačka banka omogućava tražiteljima kredita odobravanje lombardnih kredita temeljem oročenog depozita bez angažmana jamaca ili oročavanja depozita, te uz smanjenje obvezna visina primanja. Gotovinski nenamjenski kredit do 10.000 DEM odobrava se onim tražiteljima koji zadovoljavaju status klijenta. Uz angažman dva jamca, klijent za dobivanje ovog kreditnog proizvoda treba oročiti 5 posto iznosa kredita, dok uz angažman samo jednog jamca depozit koji je potrebno oročiti iznosi 10 posto. Za klijente kojima su već ranije odobreni gotovinski nenamjenski krediti do 20.000 DEM po višoj kamatnoj stopi od trenutne, Zagrebačka banka uvela je mogućnost njihove otplate putem odobravanja novog istovrsnog kredita uz promjenjivu kamatnu stopu od 13,49 posto. Kod potrošačkih kredita (sredstva za kupnju automobila, opremanje stambenog prostora ili kupnju bilo kakve robe široke potrošnje), tražitelju kredita pruža se mogućnost kupnje uz slobodan odabir prodavatelja. VARAŽDINSKA BANKA: POVOLJNIJI PLASMANI PRAVNIM OSOBAMA Varaždinka banka od 1. ožujka ove godine uvela je povoljnije uvjete za plasmane pravnim osobama. Tako će se kamate po kratkoročnim kreditima kretati od 9 do 14 posto, pri čemu će kratkoročni krediti za održavanje likvidnosti trgovačkih društava i radnji iznositi od 11 do 14 posto (dosad 14 posto), a potrošački krediti umjesto dosadašnjih 14 posto, u rasponu od 12 do 14 posto. Kamata po dugoročnim kreditima kretat će se u rasponu od 8,75 do 13 posto. Kratkoročni i dugoročni krediti u devizama odobravat će se s kamatom u rasponu od 8,5 do 10 posto. Iz Varaždinske banke posebice ističu ukidanje troška naknade za servisiranje, koja je dosad bila sastavni dio cijene kapitala po svim proizvodima (od 2 do 4 posto godišnje), na području garantne ponude. Banka istodobno razrađuje novo rangiranje klijenata banke, temeljem kojega će se - shodno karakteristikama i rezultatima poslovanja klijenata, odobravati krediti, ističu u Banci. KAPTOL BANKA U POSTUPKU LIKVIDACIJE Savjet Hrvatske narodne banke odlučio se za oduzimanje dozvole za rad Kaptol banci a ne za njen stečaj ocjenjujući da će ta banka, koja mora odmah pokrenuti postupak likvidacije, u razumnom roku moći zavšiti poslove u tijeku, uključujući izvršavanje obveza prema vjerovnicima. U toj je banci, poznatoj po tome što joj je većinski vlasnik Dejan Košutić, unuk pokojnog predsjednika Tuđmana, i inače već u tijeku bila "tiha likvidacija". Po ocjenama iz HNB-a ta bi banka mogla ili je "na granici" da iz svoje imovine namiri sve svoje obveze, od kojih je obveza prema štedišama (za osiguranu štednju) oko 10 milijuna kuna. Kako se saznaje iz središnje banke, Kaptol banci oduzeta je dozvola za rad iz tri razloga: kapital banke je negativan, banka je nelikvidna i morala je koristiti interventi kredit HNB-a koji nije mogla vratiti, a sa odlijevanjem depozita banka više nije imala šansi da se izvuče iz teške situacije. Kontrolama poslovanja Kaptol banke provedenim u 1999. i 2000. godini utvrđeni su postupci protivni Zakonu o bankama i drugi propisi koji reguliraju bankarsko poslovanje. Unatoč upozorenjima i nalozima HNB-a, banka nije uskladila poslovanje sa zakonskim odredbama i mjerema središnje banke već je poslovala protupropisno i prerizično. U veljači je zbog nelikvidnosti koristila interventni kredit HNB-a koji nije uspjela vratiti u zakonskom roku. Nakon ovotjedne odluke Savjeta HNB-a o ukidanju odobrenja za rad Kaptol banka je dužna bez odgađanja pokrenuti postupak likvidacije, u kojem se okončavaju poslovi koji su u tijeku, naplaćuju potraživanja, unovčuje imovina i podmiruju vjerovnici, uključujući štediše. Kako je Kaptol banka još uvijek solventna ocjenjuje se da će u razumnom roku moći izvršavati preostale obveze. SISAČKA BANKA D.D. OD DANAS SAMOSTALNO OBAVLJA PLATNI PROMET Sisačka banka d.d. prva je banka u Hrvatskoj koja je od ponedjeljka krenula sa samostalnim obavljanjem platnog prometa za više od 1.000 svojih klijenata - fizičkih osoba -obrtnika. U Sisačkoj banci očekuju da će dobiti odobrenje za vođenje platnog prometa i pravnim osobama nakon izmjena Zakona o platnom prometu, rekla je članica Uprave banke Andrea Zemljić-Modronja. Ta je banka među prve četiri banke u Hrvatskoj dobila odobrenje Hrvatske narodne banke (HNB) za aktivnog sudionika Nacionalnog klirinškog sustava, te od sada može prosljeđivati naloge za plaćanje svakom primatelju u zemlji bez bilo kojeg posrednika u platnom prometu. Nalog za plaćanje u internom sustavu banke registrira se odmah po obavljenoj transakciji, a obavljeno plaćanje drugim fizičkim i pravnim osobama u zemlji, registrira se istog dana. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA PRVE HRVATSKE EUROOBVEZNICE PLASIRANE NA 10 GODINA, UZ 6,75 POSTO KAMATE Hrvatska je prvi put do sada uspjela na europskom tržištu plasirati svoje obveznice na rok od deset godina uz 6,75 posto kamate na godinu, što je najpovoljnija kamatna stopa do sada postignuta na tom tržištu, saznaje se u ponedjeljak iz Ministarstva financija. Hrvatska je plasirala 500 milijuna eura (oko 3,8 milijardi kuna) obveznica na europskom tržištu uz do sada najpovoljnije uvjete: na rok od 10 godina, uz kamatnu stopu od 6,75 posto na godinu i swap spread (kreditnu maržu) od 157 bazičnih poena (odnosno 215 b.p. na njemačke obveznice). Plasman su aranžirali Deutsche Bank i JP Morgan. Road show prezentacija investitorima bila je organizirana tijekom prošlog tjedna u nekoliko najznačajnijih financijskih središta u Europi - Parizu, Beču, Frankfurtu, Londonu, Milanu, Amsterdamu. Ovo izdanje euroobveznica, kao i nedavno izdanje samuraj obveznica na japanskom tržištu (215 milijuna USD) namijenjeno je prvenstveno urednom izvršavanju hrvatskih obveza po inozemnim kreditima, pri čemu je posebno važno refinanciranje, odnosno mogućnost otplate starih, nepovoljnijih kredita novim jeftinijim zaduženjem. Na tržištu euroobveznica Hrvatska je posljednji plasman imala u ožujku prošle godine, s rokom dospijeća od pet godina i kamatnom stopom od sedam posto na godinu. ZAGREBAČKA BANKA PRODAJE 51 POSTO JADRAN-TURISTA TDR-U Zagrebačka banka prodat će svoj većinski udio u rovinjskoj tvrtki Jadran-turist Tvornici duhana Rovinj. Zagrebačka banka objavila je kako je u ponedjeljak prihvatila javnu ponudu tvrtke "Adria Resorts" d.o.o., u stopostotnom vlasništvu Tvornice duhana Rovinj, za kupnju dionica rovinjske hotelijerske tvrtke Jadran-turist. Odlukom o prihvatu ponude za preuzimanje te upućivanjem naloga za prihvat ponude Središnjoj depozitarnoj agenciji (SDA), Zagrebačka banka je formalno potvrdila namjeru prodaje svojeg 51 postotnog udjela u tvrtki "Jadran-turist". Prihvatom ponude, odnosno prodajom 2.179.928 redovnih dionica tvrtke "Jadran-turist", po cijeni od 75 kuna po dionici, Zagrebačka banka je nastavila sa svojom strategijom prodaje nebankarskih udjela te orijentacijom na osnovnu djelatnost. "Jadran-turist" Rovinj, jedna je od vodećih hotelijerskih tvrtki na Jadranu, sa ukupnim kapacitetima od 17.635 ležaja, odnosno šest hotela, dva apartmanska naselja i tri kampa. Od 1997. godine do danas, "Jadran-turist" je, uz potporu Zagrebačke banke kao većinskog vlasnika, u poslovanje i obnovu kapaciteta uložio oko 77 milijuna DEM, čime je omogućeno tržišno repozicioniranje društva. Ove godine, "Jadran-turist" će uložiti dodatnih 13 milijuna DEM u obnovu smještajnih kapaciteta. Angažiranjem jedne od vodećih management kompanija za upravljanje hotelima, španjolske tvrtke "Sol Melia", koja upravlja s više od 400 hotela u 33 zemlje svijeta, osiguran je i transfer međunarodno priznatih znanja i upravljačkih vještina u hotelijerstvu, čime je dodatno unaprijeđeno poslovanje "Jadran-turista", ističu u Zagrebačkoj banci. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 05. do 08. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 480 490 485 408.330 Podravka 159 165 160 4.660.187 Zagrebačka banka 0 1.695 1.740 1.700 12.817.933 Arenaturist 47 48 48 17.698 Atlantska plovidba 45 45 45 3.600 Elka 41 41 41 1.230 Erste&Sreiemarkishe b. 4.400 4.400 4.400 13.200 Dalekovod 59 60 60 20.320 Hr. stambena štedionica 100 100 100 720.000 Rabac ugos. i turizam 40,10 41 41 19.638 Istraturist 58 60 60 156.824 Jadranski naftovod 1.500 1.500 1.500 54.000 Karlovačka pivovara 340 360 350 197.350 Končar 45 48,50 45 43.548 Kraš 160 165 162 523.545 Privredna banka 103,50 115 109 392.004 Plava laguna 531 555 555 54.520 Riječka banka 140 145 145 262.973 Riviera 116 124 118 1.120.804 Sunčani Hvar 35 38 35 22.103 Tv. duhana Zagreb 600 600 600 73.800 Varteks 30 34 34 13.261 Zagrebačka banka E 1.195 1.320 1.300 2.328.772 Zlatni rat 38 38 38 5.700 Hr.zavod za soc. osig.* 103,50 104,30 104,30 4.032.004 RHMJ** 39,00 39,30 39,00 158.954 28.186.313 * obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ** Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 05. do 08. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet ACI Opatija 460 460 460 6.440 Anita 1.500 1.500 1.500 73.500 Chromos boje i lakovi 70 100 100 93.671 Chromos Samobor 440 440 440 23.320 Ericsson-Tesla 147 155 155 272.976 Plava laguna 540 540 540 5.940 Privredna banka 115 115 115 34.500 Riviera 118 118 118 13,688 Razvitak 40 40 40 5.720 Slavonska banka 500 500 500 100.000 PIF Dom 19,77 20,68 20,05 1.287.558 PIF Expandia 19,90 24,70 23,90 718.002 PIF Pleter 12,99 13,30 13,10 130.968 PIF Slavonski 11,01 12,50 11,01 525.241 PIF Sunce 9,53 10,50 9,69 394.654 PIF Središnji nacionalni 23,95 25,00 24,75 840.365 PIF Velebit 20,00 21,00 20,68 543.398 RHMJ* 39,00 40,00 39,90 1.083.963 6.153.916 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) Promet u kunama Prosječna kamata (%) 01. III. 35.000.000 25.000.000 2,36 90.200.000 1,94 02. III. 131.750.000 126.750.000 3,88 31.500.000 2,13 05. III. 50.000.000 36.500.000 4,00 13.460.000 3,59 06. III. 27.000.000 5.300.000 3,29 27.200.000 2,21 07. III. 45.000.000 27.700.00 4,82 17.300.000 2,13 08. III. 19.400.000 15.900.000 4,90 - - Dnevni prosjek 51.358.000 41.890.000 3,87 35.932.000 2,40 5. TVRTKE HT NASTAVLJA POBOLJŠAVATI FIKSNU TELEFONSKU MREŽU Tijekom ove godine Hrvatski telekom (HT) nastavit će razvijati fiksnu telefonsku mrežu, a oko 80 posto investicija HT-a bit će usmjereno na izgrađivanje infrastrukture koja će omogućiti uvođenje novih tehnologija s ciljem poboljšanja kvalitete usluga u toj mreži, izjavio je u četvrtak član Uprave i direktor nepokretne mreže HT-a Peter Janeck na redovitom susretu HT-a s novinarima. Povećanu pažnju ove godine HT će usmjeriti na poboljšavanje međunarodnih veza, posebno sa susjednim državama Bosnom i Hercegovinom, Slovenijom i Mađarskom, a zbog očekivanja većeg prometa i priljeva turista u predstojećoj turističkoj sezoni. Kako većina turista u Hrvatsku dolazi preko tih zemalja, uvođenjem nove međunarodne centrale HT će i povećati kapacitete, a s ciljem rasterećenja mreže te zadovoljstva korisnika, kazao je Janeck. Janeck je također podsjetio i na prošlogodišnje uvođenje tehnologije za detaljizirane ispise telefonskih računa u HT-u kao i na pilot projekt uvođenja ADSL tehnologije koja omogućava brži pristup Internetu preko fiksne mreže. Projekt ADSL (Asihron Digital Suscribe Line) je i dalje u razradi, a za kraj ove godine HT planira komercijalno uvođenje te tehnologije na tržište. VIPNET U HRVATSKOJ UVODI NOVU TEHNOLOGIJU Tvrtka VIPnet na hrvatsko telekomunikacijsko tržište uvodi novu tehnologiju u mobilnom telefoniranju GPRS-u koja omogućuje brži prijenos različitih podataka i pristupa Internetu. Nakon GSM mreže ta nova tehnologija predstavlja dalji korak ka tzv. trećoj generaciji mobilne komunikacije UMTS-u, kazala je prošloga petka na predstavljnaju predsjednica Uprave VIPneta Tatjana Holjevac. Uvođenjem GPRS-a (General Packet Radio Service) VIPnet u Hrvatskoj želi afirmirati svjetske trendove imajući pri tome u vidu dobre rezultate u primjeni te tehnolgije svog većinskog vlasnika "Mobilkom Austria" koji je prvi u svijetu komercijalno krenuo s GPRS-om u ljeto 2000, istaknula je Holjevac. PREMIJER RAČAN U "3. MAJU": SANACIJA SE ISPLATILA Brodogradilište "3. maja", u koje je lani iz proračuna uloženo 56 milijuna dolara, dobar je primjer da se sanacija isplatila i da je Vlada dobro uložila velik novac u izglednu proizvodnju u kojoj sudjeluje sve više hrvatskih proizvođača, rekao je predsjednik Vlade Ivica Račan u petka nakon posjeta tom brodogradilištu. Predsjednik Vlade Ivica Račan, zamjenik Goran Granić, potpredsjednik Slavko Linić i ministri u Vladi posjetili su riječko brodogradilište "3. maja", razgovarali s direktorom Zdenkom Marčeljom i razgledali opremni bazen, navoz i novo postrojenje za rezanje plazmom. Nakon zatvorena sastanka s poslovodstvom "3. maja" premijer Račan je kazao kako je država prošle godine, iako u teškim prilikama, uložila velik novac u oporavak brodogradnje. Poznato je da brod smatramo hrvatskim proizvodom pa nam je drago da se u nj ugrađuje sve više domaćih dijelova i da se povećava i tržište, i broj izgrađenih brodova, rekao je Račan. Dodao je kako je to potvrda da je u godinu dana hrvatska brodogradnja oživjela i da su stvoreni uvjeti za njezin daljnji razvoj. Poslovodstvo "3. maja" očito zna što želi, tako da vjerujemo i u to brodogradilište, i u veće zapošljavanje u njemu. Premijer je zadovoljan onim što je vidio i čuo i "još više utemeljenim razvojnim planovima brodogradilišta, od kojeg puno očekuju i Rijeka i Hrvatska".U narudžbi "3. maja" deset je ugovorenih brodova vrijednih 277 milijuna dolara. Ako se potpiše još pet mogućih ugovora za gradnju brodova, navozi će biti iskorišteni sve do početka 2004. U svjetskoj knjizi narudžaba Hrvatska je s 53 naručena broda i 2,395.000 brutoregistarskih tona na petom mjestu i s oko dva posto svjetskog tržišta. ULJANIK PREDAO BROD "ARENA", VRIJEDAN 19,7 MILIJUNA DOLARA U brodogradilištu "Uljanik" u Puli u srijedu je održana svečana primopredaja broda "Arena", vrijednog 19,7 milijuna američkih dolara, za pulsku brodarsku tvrtku "Uljanik Plovidba" kojim će upravljati jedna od kompanija tog brodara United Shipping Services Five sa sjedištem u Liberiji. Brod su pulski brodograditelji izgradili za 17 i pol mjeseci, a riječ je o brodu za prijevoz svih vrsta rasutog tereta, kapaciteta 44.394 tona, dužine 183, širine 32 te visine 16 metara koji može razvijati brzinu od 14,50 čvorova. PRIVATNI VLASNICI BENZINSKIH CRPKI OSNOVALI "GRUPA PETROL" D.D. Privatni poduzetnici - vlasnici benzinskih crpki udruženi u Udrugu poslodavaca trgovine naftom i naftnim derivatima osnovali su danas dioničko društvo za veleprodaju, maloprodaju, uvoz i izvoz nafte i naftnih derivata pod nazivom "Grupa Petrol". Na osnivačkoj skupštini tog društva u četvrtak istaknuto je kako je cilj osnivača stvoriti modernu naftnu kompaniju za promet naftnim derivatima koja će biti ravnopravan partner i konkurent Ini. Time bi na hrvatskom tržištu zaživjelo pravo tržište naftnih derivata umjesto sadašnjeg stanja koje je mješavina monopola i državne regulacije cijena, ističu osnivači. Namjera tvrtke je sklopiti partnerstvo s renomiranom zapadnom naftnom tvrtkom s prepoznatljivom markom, čije će ime biti objavljeno kada završe pregovori oko budućeg poslovnog aranžmana. To strateško partnerstvo trebalo bi omogućiti potrošačima na hrvatskom tržištu kupnju goriva europske kvalitete po istim ili nižim cijenama od Ininih. Najavljeno je i da će Grupa Petrol partnerske odnose ponuditi i Ini. U Nadzorni odbor (NO) Grupe Petrol izabrani su Tomislav Antunović, Željko Grbić, Drago Jurišić, Milenko Sirovina, Ivica Zovko, Roko Brala i Ivica Adžić. Taj je NO za predsjednika Uprave imenovao Tomislava Antunovića, potpredsjednik je Drago Jurišić, a Milodrag Gadže, Šime Vrbat i Željko Božić imenovani su članovima Uprave. "ADRIA RESORTS" KUPUJE DIONICE "JADRAN-TURISTA" I OD MALIH DIONIČARA Više od 75 posto dionica rovinjske turističke tvrtke "Jadran- turist" u vlasništvu je Adria Resortsa, tvrtke u stopostotnom vlasništvu Tvornice duhana Rovinj. Nakon što je Zagrebačka banka prodala 51 posto, odnosno 2,179.928 redovnih dionica po cijeni od po 75 kuna, uz otprije stečenih 13,186 posto dionica te otkupom dionica od malih dioničara, "Adria Resorts" sada već raspolaže sa 75 posto dionica "Jadran-turista". Iz TDR-a ističu da su se odlučili za ulaganja u turizam nakon provedenih analiza, najavljujući da su im poslovne ambicije usmjerene prema tvrtkama sa zapadne obale Istre. Rovinjski "Jadran-turist" jedna je od vodećih hotelijerskih tvrtki na Jadranu, sa ukupnim kapacitetom od 17.635 ležaja, odnosno šest hotela, dva apartmanska naselja i tri kampa. Od 1997. godine do sada, "Jadran-turist" je, uz potporu Zagrebačke banke kao dosadašnjeg većinskog vlasnika, u poslovanje i obnovu kapaciteta uložio oko 77 milijuna DEM. U ovoj godini bit će investirano dodatnih 13 milijuna DEM u obnovu smještajnih kapaciteta. PET MILIJUNA MARAKA ZA RAZVOJ KABELSKE TV MREŽE U SPLITU Međunarodni investicijski fond The Croatia Capital Partnership LP. investirao je pet milijuna njemačkih maraka u vodeće koncesionare kabelske televizije u Splitu, tvrtke Kabel-Net i IVB, objavio je prošloga petka na konferenciji za novinare direktor tvrtke Copernicus Adriatic Mladen Eror. Copernicus Adriatic je hrvatska tvrtka u vlasništvu Copernicus Partners Ltd. - društva osnovanog u svrhu upravljanja imovinom fonda The Croatia Capital Partnership (CCP)- koji je prvi međunarodni privatni investicijski fond posebno osnovan za izravna ulaganja u jamstveni kapital perspektivnih hrvatskih poduzeća. Osnivači CCP-a su Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Zagrebačka banka, Cassamarca S.p.A., Erste bank, International Finance Corporation (IFC), te Advent International, a osnovan je s kapitalom od 30 milijuna američkih dolara. Uložena sredstva u splitske koncesionare koristit će se za izgradnju nove mreže kabelske distribucije visoke tehnološke razine koja će već na početku omogućiti korištenje više od 35 televizijskih i 15 radio kanala. Uz to, mreža će pružati dodatne usluge, kao što su pristup Internetu te razvoj telefonije, izjavio je Eror. Copernicus Adriatic planira investirati između 15 i 20 milijuna dolara i u sektor kabelske televizije na području Zagreba, a pregovori s najznačajnijim koncesionarima su u tijeku. "Tim će se ulaganjima otvoriti mogućnost za stvaranje integrirane mreže koncesionara, te osigurati sredstva za izgradnju potrebne infrastrukture", kazao je Eror. NASTUP PODRAVKE NA SAJMU PREHRANE U KIJEVU Koprivnička prehrambena industrija Podravka u suradnji s distributerom - tvrtkom Lan Ukraina, sudjelovala je na internacionalnom sajmu prehrane Prod Expo Ukraina koji je od 1. do 5. ožujka održan u Kijevu. Na sajmu koji je okupio oko 150 izlagača iz više zemlje Podravka je ostvarila zapažen nastup koji je bio u znaku vodećih tvrtkinih marki, kažu u Podravci. Podravkini su proizvodi već prisutni na ukrajinskom tržištu i dobro poznati potrošačima te je svih dana sajma zanimanje za Podravku i njezine proizvode bilo veliki. Najveći su interes izazvali Vegeta Twistovi koji su premijerno predstavljeni na sajmu, a nastup Podravke zapaženo je prošao i kod poslovnih partera i to ne samo postojećih veći i potencijalnih koje su zanimali daljnji planovi Podravke na pedesetmilijunskom ukrajinskom tržištu. VARTEKS PONOVO U CRNOJ GORI Varaždinska tekstilna industrija Varteks od 10. ožujka, odnosno nakon više od deset godina, ponovo se vraća na tržište Crne Gore i to otvaranjem prodavaonice u Podgorici, objavili su iz te tvrtke. To je prva u nizu prodavaonica koju Varteks ima u planu otvoriti tijekom ove i iduće godine. Prodavaonica se otvara u suradnji s ekskluzivnim zastupnikom Varteksa za tržište Podgorice, poduzećem Stigma Tex iz Podgorice, a pred registracijom je poduzeće Varteks Mont sa sjedištem u tom gradu. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA MIMICA: UBRZANJE PREGOVORA NEĆE UTJECATI NA ISHOD I SADRŽAJ Početkom svibnja mogli bismo imati posljednji krug pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), no ubrzanje pregovora neće utjecati na njihov ishod i sadržaj, izjavio je u utorak u Zagrebu glavni hrvatski pregovarač s EU Neven Mimica. "Naš je početni plan bio okončati pregovore tijekom švedskog predsjedanja EU-om. Ritam pregovora je takav da bi već početkom svibnja mogli imati posljednji pregovarački krug, a parafiranje bi u tom slučaju slijedilo nakon što Vijeće ministara na sjednici u svibnju ovlasti Europsku komisiju (EK) za taj čin. Ubrzanje pregovora pritom ne dovodi u pitanje ishod i sadržaj pregovora", pojasnio je na konferenciji za novinare Mimica. On je najavio da će se već 8. ožujka, u Dubrovniku nastaviti pregovori na stručnoj razini te da bi do sredine travnja preostali tehnički dio pregovora mogao biti okončan. U tom slučaju bi se treći i posljednji plenarni pregovarački krug održao krajem travnja ili početkom svibnja u Zagrebu. Pregovori između Hrvatske i EU o SSP-u započeli su formalno na Zagrebačkom summitu, a prvi pregovarački krug održan je 18. prosinca u Bruxellesu. U siječnju su održani pregovori na tehničkoj razini, a drugi plenarni krug odigrao se 26. i 27. veljače, također u Bruxellesu. Po Mimičinim riječima, dosad je usuglašeno oko 80 posto teksta Sporazuma, a preostala otvorena pitanja tiču se dinamike liberalizacije hrvatskoga tržišta za proizvode iz EU-a, postupka stjecanja prava vlasništva stranaca nad nekretninama u Hrvatskoj, te prijelaznih razdoblja za primjenu odredbi sporazuma. U dijelu pregovora o trgovinskom režimu, podsjetio je Mimica, razgovara se o brzini otvaranja hrvatskoga tržišta za proizvode iz EU-a budući da je EU jednostrano otvorila bescarinski pristup svim hrvatskim industrijskim i poljoprivrednim proizvodima osim za vino, ribu i goveđe meso za koje postoje kvote. Pregovara se o tri skupine industrijskih i poljoprivrednih proizvoda - neosjetljivim, osjetljivim i najosjetljivijima. Za prvu skupinu Hrvatska predlaže odmah primjenu nulte carinske stope, za drugu skupinu postojalo bi prijelazno razdoblje postupnog smanjivanja carina od 3 godine, dok bi za najosjetljivije proizvode to prijelazno razdoblje bilo 6 godina. Nakon šestogodišnjeg razdoblja svi bi industrijski proizvodi iz EU-a imali nultu carinsku stopu, dok bi ocarinjeni ostali još poneki poljoprivredno-prehrambeni proizvodi. "Vjerujem da će ožujak biti ključan za završetak tehničkih pregovora o toj temi. U Dubrovniku će se 8. i 9. ožujka održati stručni pregovori za industrijske proizvode, početkom sljedećeg tjedna pregovori za sirovinske poljoprivredne proizvode, a 19. i 20. ožujka pregovori za prerađene poljoprivredne proizvode. Očekujemo da ćemo u njima doći do rješenja prihvatljivih za hrvatsko gospodarstvo", istaknuo je glavni hrvatski pregovarač. O problematici stjecanja prava vlasništva stranaca nad nekretninama u Hrvatskoj, po riječima Mimice, u pojedinim je hrvatskim medijima bilo krivih tonova i pretjeranih ocjena koji su ukazivali da je Hrvatska pred potpunom liberalizacijom tržišta nekretnina za strance. "Riječ je o području o kojemu se zapravo pregovara tek kad zemlja postane kandidat za članstvo u EU-u budući da je sloboda kretanja kapitala jedna od temeljnih sloboda na kojima počiva EU. No, kako je EK zatražila određenu liberalizaciju, a istodobno je hrvatska Vlada postavila cilj da Hrvatska do kraja 2006. postane spremna za punopravno članstvo, mi smo pregovore o tome započeli već u okviru SSP-a", pojašnjava Mimica. Pritom naglašava da se sada ne pregovara niti o liberalizaciji niti pooštravanju uvjeta stjecanja nekretnina, već o pojednostavljenju administrativnog postupka stjecanja nekretnina u Hrvatskoj za državljane EU-a. "Vlada još nije donijela konačnu pregovaračku poziciju oko tog pitanja, no kontakti s nadležnim resorima pokazuju da se rješenje može naći u traženju šestogodišnjeg prijelaznog razdoblja od dana stupanja na snagu Sporazuma, dok bi unutar tog razdoblja u potpunosti ostao sadašnji režim koji propisuje da stranci u Hrvatskoj nekretnine mogu stjecati na temelju reciprociteta. Nakon prijelaznog razdoblja umjesto načela reciprociteta usvojili bismo načelo slobode, kakvo vlada u EU-u, koje podrazumijeva zaštitu nacionalnih interesa kroz popis nekretnina izuzetih iz slobodnog tržišta i koje stranci ne bi mogli stjecati. Na tom bi popisu, primjerice, bili pomorsko dobro, kulturna baština, nacionalni parkovi, područja važna za nacionalnu sigurnost, ali i poljoprivredna i šumska zemljišta", kazao je Mimica. Treći skup pitanja o kojima se još treba pregovarati su prijelazna razdoblja za provedbu pojedinih dijelova sporazuma. "Mi smo predložili da do potpunog pridruživanja dođe 6 godina nakon dana stupanja na snagu Sporazuma, što je procjena na temelju iskustava drugih tranzicijskih zemalja, ali i razlika koje postoje između Hrvatske i drugih zemalja obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja", rekao je Mimica dodavši da je ukupno prijelazno razdoblje za Makedoniju 10 godina. Naglasio je da je u pojedinim specifičnim dijelovima sporazuma s hrvatske strane predloženo i kraće razdoblje prilagodbe. Nakon parafiranja sporazuma, po riječima Mimice, slijedilo bi njegovo potpisivanje tijekom belgijskog predsjedanja EU-om, vjerojatno u rujnu ili listopadu. Istodobno bi se potpisao privremeni sporazum kako bi se odmah mogle početi primjenjivati odredbe o trgovinskom režimu, a sporazum bi u cijelosti stupio na snagu nakon ratifikacije u hrvatskom i parlamentima svih zemalja članica EU-a za što će, kako se procjenjuje, trebati oko dvije godine. USKORO SLOBODNA TRGOVINA S BUGARSKOM, RUMUNJSKOM I ALBANIJOM Republika Hrvatska do kraja tekuće godine očekuje potpisivanje ugovora o slobodnoj trgovini s Bugarskom, Rumunjskom i Albanijom, izjavila je u prošli petak pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec, nakon završetka sastanka stalnog vijeća Radne skupine za liberalizaciju i olakšanje trgovine drugog radnog stola Pakta o stabilnosti, koji se protekla dva dana odvijao u Zagrebu. "Nastojanja ove Radne skupine sukladna su politici hrvatske Vlade o stvaranju mreže ugovora o slobodnoj trgovini u cijeloj regiji, ali isključivo bilateralnog tipa", rekla je Spevec i dodala da su u tijeku pregovori o sklapanju takvih ugovora s Bugarskom i Rumunjskom, te da će uskoro početi i s Albanijom. "Očekujemo njihovo potpisivanje do kraja ove godine", istaknula je pomoćnica ministra gospodarstva. Sastanak Radne skupine Pakta o stablinosti u Zagrebu bio je jedan od sastanaka posvećen izrađivanju zajedničkog materijala, tzv. memoranduma o razumijevanju koji bi trebao predstavljati smjernice liberalizacije i olakšanja među zemljama u području, što bi u konačnici trebalo rezultirati mrežom bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini među zemljama članicama Pakta. Predsjednik Radnog stola Jani Bogoevski je izrazio uvjerenje da će to biti postignuto do lipnja 2002. godine. Hrvatska od zemalja uključenih u Pakt o stablinosti već ima potpisane ugovore o slobodnoj trgovini s BiH i Makedonijom, a do konca godine očekuje završetak pregovora s Bugarskom, Rumunjskom i Albanijom. S druge strane, pregovori sa SRJ još se nisu približili službenom početku. HRVATSKA PARAFIRALA DVA NOVA UGOVORA O POTICANJU ULAGANJA Hrvatska je parafirala ugovore o poticanju i zaštiti ulaganja s Mongolijom i Jemenom, a razmijenila nacrt tog ugovora s Etiopijom. Ugovori su parafirani tijekom trećeg kruga pregovora o ugovoru o poticanju i zaštiti ulaganja, održanom u organizaciji UNCTAD-a od 20. do 28. veljače u Indiji, u Manesaru nedaleko od New Delhia, na kojem je sudjelovalo izaslanstvo hrvatskog Ministarstva gospodarstva. Slijedeći krug pregovora o ugovoru o poticanju i zaštiti ulaganja u organizaciji UNCTAD-a bit će održan u Dubrovniku od 19. do 28. travnja na poziv hrvatske Vlade, a trebao bi ga otvoriti ministar gospodarstva Goranko Fižulić. U Dubrovnik je pozvano 14 zemalja, a očekuje se dolazak predstavnika baltičkih država kao i mnogih zemalja Mediterana i Bliskog istoka. Istodobno će OECD u sklopu Pakta o stabilnosti održati okrugli stol o reformama, ulaganjima, povezivanju i rastu gospodarstva na području Balkana na kojem bi trebale sudjelovati zemlje tog područja i OECD-a, najavljeno je u ponedjeljak iz Ministarstva gospodarstva. U prvom krugu pregovora o ugovoru o poticanju i zaštiti ulaganja, koji je održan u Ženevi u siječnju prošle godine, Hrvatska je ispregovarala pet ugovora. Drugi krug pregovora održan je u Sapporu u Japanu polovicom prošle godine, a ispregovarano je sedam ugovora. Do sada je Hrvatska potpisala ugovore o poticanju i zaštiti ulaganja sa 40-ak zemalja, a ugovori su važni za poboljšanje pravnog okvira za poticanje stranih ulaganja u Hrvatsku. PREDSTAVLJENO HRVATSKO GOSPODARSTVO U FINSKOJ Predstavljanje hrvatskog gospodarstva u World Trade Centru u Helsinkiju, okupilo je u srijedu pedesetak predstavnika finske metalne, elektronske, hi-tech industrije, brodogradilišta te nekoliko banaka. U raspravi, koja je pokazala da hrvatsko tržište ipak nije potpuna nepoznanica za finske poslovne ljude, o svojim su poslovnim vezama govorili predstavnici finskih kompanija koje već surađuju s hrvatskim tvrtkama, posebice na području brodogradnje. Ministar Goranko Fižulić, koji je na čelu hrvatskog gospodarskog izaslanstva boravio od 5. do 7. ožujka u Finskoj, posjetio je i tvrtku UPM (United Paper Mill-Kymmene Corporation), koja se bavi preradom drva i proizvodnjom papira. Kompanija ostvaruje godišnji promet od preko 8,4 milijardi EUR-a, zapošljava preko 33.000 radnika diljem svijeta. Ministar Fižulić je sa suradnicima posjetio brodogradilište Kvaerner Massa Yards Inc, gdje je s predsjednikom i potpredsjednikom tvrtke, Jorma Elorantom i Mikko Niinijem, razgovarao o mogućoj suradnji s hrvatskim brodogradilištima. Hrvatski je ministar pozvao predstavnike finskog brodogradilišta da posjete Hrvatsku, a Ministarstvo će, s ciljem pronalaženja mogućnosti uzajamne suradnje, organizirati obilazak brodogradilišta. MINISTAR FIŽULIĆ POZVAO NOKIJU DA INVESTIRA U HRVATSKU Ministar gospodarstva Goranko Fižulić, koji boravi u radnom posjetu Finskoj, pozvao je Nokiju, vodećeg svjetskog proizvođača u mobilnoj telefoniji, da investira u Hrvatsku. Prilikom posjeta Nokiji, ministar Fižulić pozvao je predstavnike te tvrtke da što prije posjete Hrvatsku i uvjere se u mogućnosti ulaganja i pogodnosti koje se nude ulagačima u greenfield investicije. U Nokiji su pokazali zanimanje za političku i gospodarsku stabilnost u Hrvatskoj te predviđanja daljnjeg razvoja, izviješteno je iz Ministarstva gospodarstva. Uz to, tu finsku tvrtku zanimaju stabilnost carinskih i poreznih zakona te mogućnost slobodnog pristupa drugim tržištima, kao i carinske formalnosti kod uvoza komponenti. Ministar Fižulić, koji boravi u Finskoj od 5. do 7. ožujka, razgovaro je i s predstavnicima finske Udruge industrije i poslodavaca, a susreo se i s finskim ministrom vanjske trgovine Kimmom Sasiem. POSLOVNI RAZGOVORI NIZOZEMSKIH I HRVATSKIH GOSPODARSTVENIKA U organizaciji Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske i nizozemskog Ministarstva za poljoprivredu, upravljanje prirodnim dobrima i ribarstva u četvrtak su u zagrebačkom hotelu InterContinetal održani poslovni razgovori nizozemskih i hrvatskih gospodarstvenika. Predstavnicima stotinjak hrvatskih tvrtki predstavilo se oko 20 nizozemskih proizvođača i trgovaca prehrambenih proizvoda. Nizozemske su tvrtke predstavile proizvode iz svih grana prehrambene industrije i poljoprivrede. Osim gospodarstvenika poslovnim su razgovorima prisustvovali i predstavnici kompanija za podršku nizozemskom izvozu, poput tvrtke Van der Vorst - International Agri-business Support, specijalizirane za potporu nizozemskih poljoprivrednim tvrtkama koje se žele probiti na nova inozemna tržišta, te Nederlandse Export Combinatie (NEC), koji okuplja i na stranim tržištima zastupa nekoliko prehrambenih tvrtki. POTPISAN MEMORANDUM O ŽELJEZNIČKOM "KORIDORU 10" Generalni direktori željeznica "koridora 10" potpisali su u utorak u Beogradu Ugovor o osnivanju Radne zajednice za taj važni paneuropski pravac kao i Memorandum željeznica "koridora 10" za unapređivanje kvalitete željezničkog robnog prometa. "Ključni strateški cilj je zajednički nastup svih željeznica 'koridora 100' pred tijelima EU, osobito argumentiran zahtjev za formiranjem namjenskih sredstava radi osuvremenjivanja ovog koridora", navodi se u priopćenju. Na dvodnevnom sastanku u Beogradu sudjelovao je i generalni direktor hrvatskih željeznica Marijan Drampetić kao i čelnici državnih željeznica iz Slovenije, Makedonije, Austrije, Njemačke, Grčke, Bugarske i domaćina Jugoslavije. Sa skupa su odsutni predstavnici madžarske državne željeznice i privatne austrijsko-madžarske željeznice GySEV.Radna zajednica, kao "krovna organizacija" ove željezničke prometnice, imat će svoje sjedište u Beču. "Koridor 10" prometuje pravcem Salzbourg- Ljubljana-Zagreb-Beograd-Niš-Skopje-Solun s kracima Beograd- Budimpešta, Niš-Sofija, Graz-Zagreb i Veles-Florina. Generalni direktor hrvatske željeznice Marija Drampetić u izjavi za Hinu izrazio je zadovoljstvo sastankom i postignutim rezultatima. Naglasio je da, što se Hrvatske tiče, ostaje uvođenje tek poneke modernizacije radi dovođenja do razine paneuropskih standarda poput uvođenja daljinskog upravljanja i osposobljavanja dijela infrastrukture, prije svega pruge i pružne mreže od Vinkovaca do Tovarnika. Direktor HŽ dodao je kako se očekuje da će Europa zbog važnosti ovog koridora potaknuti ponajprije međunarodne financijske institucije za ulaganje sredstava. Ukazujući na važnost po Hrvatsku stavljanja u punu funkciju "koridora 10" Drampetić je usporedio promet robe prije rata kada je ovim pravcem prevezeno oko 12 milijuna tona robe, a ista ta količina robe prevezena je samo kroz Hrvatsku 2.000 godine. Naveo je da je prije rata dobit za Hrvatsku iznosila oko 50 milijuna maraka, a ukupna dobit na "koridoru 10" iznosila je za sve zemlje oko 200 milijuna maraka pa je lako zaključiti koliko bi za Hrvatsku značilo sadašnje puštanje u punu funkciju ovog željezničkog pravca. 7. AKTIVNOSTI UDRUGA ŽELJKO ČOVIĆ NOVI PREDSJEDNIK HUP-A Novi predsjednik Predsjedništva Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) od ponedjeljka je Željko Čović, predsjednik Uprave Plive. Čović je na tu funkciju, s jednogodišnjim mandatom, izabran jednoglasnom odlukom Predsjedništva Hrvatske udruge poslodavaca koje je održalo sjednicu u sklopu Dana poduzetnika. Zahvaljujući na povjerenju koje mu je ukazalo 12 članova Predsjedništva HUP-a, Čović je naglasio da ga to obvezuje na unapređivanje djelovanja Udruge koja će se fokusirati na četiri područja rada. Prvo je područje rada prema hrvatskoj Vladi, gdje HUP želi biti konstruktivan partner koji može ponuditi niz rješenja za gospodarsku strategiju koju hrvatska Vlada još nema definiranu. Drugi je cilj ojačati članstvo i cijelu Udrugu, uz bolje pružanje usluga članovima. Treći je zadatak unapređenje poslovanja HUP-a kroz upotrebu novih tehnologija. Kao četvrto Čović je naveo da će se HUP više nego do sada okrenuti javnosti kako bi se s managera, odnosno poduzetnika, 'skinuo' negativni predznak koji postoji u hrvatskom društvu te shvatilo da je dobar manager važan za razvoj gospodarstva. Za potpredsjednike Predsjedništva udruge poslodavaca, na mandat od godinu dana, izabrani su Branko Roglić iz splitske tvrtke Orvas te predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković. UTJECAJ GLOBALIZACIJE NA INDUSTRIJU Globalizacija je proces koji je šansa i za male ekonomije poput Hrvatske, no nepripremljenost na nju može izazvati katastrofalne posljedice, istaknuo je predsjednik Uprave Plive Željko Čović na okruglom stolu "Utjecaj globalizacije na industriju", održanom u ponedjeljak u sklopu Dana poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca."Ići prema europskim intergacijama i tržištu a nemati izrađenu gospodarsku strategiju nesmotreno je", upozorio je Čović ističući da je strategija nužnost u kojoj se mora odgovoriti na pitanje kako zaposliti ljude te otvoriti nova radna mjesta. Upravo Strategija razvoja mora utvrditi postojeće hrvatske resurse te odrediti one koje želimo razvijati. "Hrvatska je zemlja malih resursa, mi smo malo tržište i jedino što je faktor kvalitete su ljudi", rekao je Čović koji smatra da upravo po kvalitetnim kadrovima možemo postati zemlja atraktivna za strane ulagače. Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek naglasio je kako je u međunarodnoj suradnji i hrvatska šansa za razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Za razvoj industrije, koja je uz turizam i poljoprivredu naša najvažnija djelatnost, nužno je privući ulagače kako bi pokrenuli proizvodnju u slobodnim zonama, razvoj velikih tvrtki te konačno tradicionalnih industrija (tekstilne, kožne, drvne), kazao je pomoćnik ministra gospodarstva za industriju Božidar Trobentar. Hrvatske su šanse i u tim tradicionalnim industrijama, stoga treba povećati proizvodnju, posebice u tekstilnoj i drvnoj industriji. Direktor tvrtke Armirač Boris Čupić kaže da građevinska industrije podržava program hrvatske Vlade koji obećava investicijski ciklus u graditeljstvu te pokretanje takvog ciklusa kod javnih poduzeća. PRIORITET RAZVOJU OBRTNIŠTVA I MALOG PODUZETNIŠTVA Od hrvatske Vlade traži se dosljednost u provođenju programa gospodarskog razvoja do 2004. godine u kojem je razvoj obrtništva i malog poduzetništva naznačen kao najveći prioritet, istaknuto je u četvrtak na godišnjoj Skupštini Udruge poslodavaca obrtnika, malih i srednjih poduzetnika, štedno-kreditnih zadruga i stranih predstavništva Hrvatske. Udruga također traži i ulazak svojih predstavnika, odnosno Saveza neovisnih udruga poslodavaca u Gospodarsko-socijalno vijeće, jer, kako su istaknuli, trećinu zaposlenih u hrvatskom gospodarstvu čine upravo zaposleni u obrtništvu i malom poduzetništvu. Skraćenje radnog tjedna sa 42 na 40 sati Udruga je ocijenila nepovoljnim budući ono predstavlja dodatno opterećenje za poslodavce obrtnike i male poduzetnike. Naime, pojašnjeno je na Skupštini, ta će se dva sata razlike morati plaćati kao prekovremeni rad, što po jednom zaposleniku iznosi osam sati mjesečno ili 96 sati godišnje, što će dodatno opteretiti poslodavce. Poslodavci su također nezadovoljni i zbog neispunjenog obećanja o selektivnoj primjeni PDV-a, tj. obećanja o selektiranju poreza na uslužne djelatnosti do sada su neispunjena, a ista je stvar i sa trošarinama. Također upozoreno je i na problem sive ekonomije koja je dosegla vrlo zabrinjavajuće razmjere. Udruga drži da je nužna zaštititi domaćih proizvođače od nekontroliranog uvoza, a što se tiče integracija mišljenja su da su one nužnost, ali ne pod svaku cijenu. Naime, u Udruzi smatraju da su potrebne integracije na bazi zajedničkih ulaganja domaćih i stranih poslodavaca u proizvodne programe poput turizma, poljoprivrede, ribarstva, brodogradnju, ali ne u trgovačke kuće i trgovačke sustave. Na Skupštini je istaknuto kako postoje problemi i oko kreditnih programa Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, a to su sporost i neučinkovitost. Sve zapinje u bankama, kazano je, preko kojih se u konačnici kredit realizira. 8. SINDIKATI NEZAVISNI HRVATSKI SINDIKATI NEĆE POTPISATI SPORAZUM O TROGODIŠNJOJ POLITICI PLAĆA Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) priopćili su u četvrtak da neće potpisati Vladin prijedlog sporazuma o trogodišnjoj politici plaća jer u njemu ne nalaze razrađenu strategiju gospodarskog i socijalnog razvitka Hrvatske, niti obrazloženje cilja i osnove na temelju koje se hrvatski radnici trebaju odricati. Predloženi sporazum izrazito je restriktivan, a nakon njegove trogodišnje primjene masa bruto primanja bila bi osjetno realno manja od one iz 2000. godine, ističe NHS. Vladinu najavu da neće pregovarati s onim sindikatima koji ne prihvate sporazum u NHS-u drže potpuno neprihvatljivom, ocjenjujući je grubim kršenjem slobode kolektivnog pregovaranja. OKRUGLI STOL O SISAČKOJ ŽELJEZARI- VLADA MORA NAĆI RJEŠENJE Željezara "Sisak" potrebna je Hrvatskoj i Vlada i Uprava moraju ponuditi rješenje i odlučiti o sudbini toga poduzeća s 2600 zaposlenih, o čijem radu ovisi egzistencija oko 12.000 građana Siska i okolice, zaključeno je u četvrtak u Sisku na okruglom stolu "Željezara - naša sudbina" koji je organizirala podružnica Hrvatskog sindikata metalaca u sastavu Hrvatske udruge sindikata (HUS-a). Zaključeno je da će HUS nakon Vladine odluke, koja bi o Željezari trebala raspravljati na sjednici 15. ožujka, ocijeniti hoće li poduzimati sindikalne aktivnosti. Kako je rekao predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak, taj sindikat neće prihvatiti Vladinu odluku o odricanju zaposlenih bez državnih jamstava da će se time održati poduzeće. Donese li Vlada nepovoljnu odluku, HUS će organizirati akciju "Ne damo Željezaru, ne damo Sisak". RADNICI "BELJA" ODBIJAJU VLADINE PRIJEDLOGE O KONSOLIDACIJI Radnici baranjskoga poljoprivrednog kombinata "Belja" d.d. odbacili su nedavni Vladin zaključak o načinima financijske konsolidacije poduzeća. U zaključcima koje je potpisao glavni sindikalni povjerernik "Belja" Zlatko Borovec a koji su poslani Vladi i nadležnim tijelima ističe se kako radnici ne prihvaćaju njezin prijedlog da zaposlenici s kojima se neće raskinuti ugovor o radu svoje tražbine za neisplaćene plaće pretvore u vlasnički ulog, a ostale obveze otpišu te da će zaposlenima, s kojima će se raskinuti ugovor o radu, poduzeće osigurati isplatu svih neisplaćenih plaća i drugih prava ostvarenih po Zakonu o radu u roku od šest mjeseci do godine dana. Radnici smatraju "neprihvatljivim i ucjenjivačkim" prijedlog Ministarstva poljoprivrede i šumarstva da se zaposlenici o prihvaćanju takva načina prevladavanja teškoća očituju referendumom te od Uprave i Nadzornog odbora zahtijevaju da učine sve da referendum ne bude raspisan, odnosno da najkasnije do 31. ožujka ponude nagodbu kojom bi se najveći dio tražbina zaposlenih podmirio u cijelosti ili djelomice odgodio. Također zahtijevaju da program skrbi za višak radnika mora biti poticajan i omogućiti ponovno zaposlenje te da mora biti donesen konsenzusom radnika, poslodavca i sindikata. U zaključcima se zahtijeva da "odmah nakon cjelovite financijske konsolidacije počne restrukturiranje "Belja", a da se do tada u potpunosti proglasi obustava svih privatizacijskih aktivnosti. VIROVITICA: PROSVJED BIVŠIH RADNIKA ŠEĆERANE Šezdesetak od 122 bivša radnika Tvornice šećera Virovitica u petak je od 6 do 9 sati mirnim prosvjedom pred ulazom u tvornicu upozorilo da im i godinu dana nakon pokretanja stečaja nisu isplaćene otpremnine koje im je priznao Trgovački sud u Bjelovaru u kojemu se vodi stečajni postupak. Tvornica šećera u stečaju otpuštenim radnicima duguje ukupno 18 milijuna kuna, a do danas im je isplaćeno tek 1,4 milijuna kuna. Nezadovoljni načinom na koji ih je u Odboru vjerovnika predstavljao predsjednik Zajednice sindikata Virovitičko-podravske županije Damir Jakuš radnici su zatražili njegov opoziv. Za novog opunomoćenika u stečajnom vijeću predložen je bivši radnik šećerane Marinko Besek. MALI DIONIČARI "JADRANTEKSTILA" NAJAVILI ZAUZIMANJE ROBNIH KUĆA Mali dioničari splitskog Jadrantekstila, koji je u stečaju već više od godinu i pol dana, ogorčeni ponašanjem vjerovnika i Trgovačkog suda koji odbijaju njihove zahtjeve da se do svršetka stečaja dopusti najam robnih kuća, najavili su u četvrtak na konferenciji za novinare u praznoj robnoj kući Prima-Grad da će ih sami zauzeti i iznajmiti. Zagrebačka i Dubrovačka banka na temelju "Dionina" zajma od 25,5 milijuna maraka, za koji je "Jadrantekstil" tada kao i "Diona" u sastavu Kutline Globus grupe bio jamac, ne odustaju od svojih tražbina i žele ih naplatiti prodajom založenih robnih kuća. "Ako do 26. ožujka splitski Trgovački sud na temelju tužbi radnika protiv tih banaka i samog "Jadrantekstila" ne zabrani raspolaganje imovinom tvrtke dok ne završi sudski postupak, na temelju čega bi stečajni upravitelj mogao iznajmiti robne kuće Prima mali dioničari uzet će stvar u svoje ruke i sami ih iznajmiti", rekao je predsjednik Zajednice udruga malih dioničara Hrvatske Jakov Juretić. 9. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI POČEO TRODNEVNI GODIŠNJI KONGRES EUROPSKIH KAMPING ORGANIZACIJA Uz Italiju i Španjolsku Hrvatska je najtraženija turistička destinacija europskih kampista, podaci su Europske federacije kamping organizacija (EFCO), koja od 1997. bilježi stalan porast potražnje za hrvatskim kamping odredištima, izjavila je glavna tajnica EFCO-a Ros Pritchard u četvrtak na svečanom otvaranju 44. godišnjeg kongresa EFCO-a. Kongres, koji se do 11. ožujka održava u Zagrebu, okupio je predstavnike nacionalnih kamping udruga 18 zemalja, a organizira ga Kamping udruženju Hrvatske (KUH). Direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Niko Bulić iznio je podatak da je svaki treći turist koji dođe u Hrvatsku kampist. Prednjači pritom Istra, u kojoj se ostvaruje 60 posto ukupnih noćenja u kampovima, a posebna će se pozornost posvetiti oživljavanju kamping odredišta u Dalmaciji. To je značajno i zbog činjenice da se u idućim godinama ne očekuje veće investiranje u izgradnju hotelskih i drugih "čvrstih" kapaciteta, ocijenio je Bulić. DAN HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE NA MUENCHENSKOM SAJMU U sklopu najvećeg europskog obrtničkog sajma - međunarodnog sajma obrta u Muenchenu koji je otvoren u četvrtak, a trajat će do 14. ožujka, održan je dan Hrvatske obrtničke komore (HOK). Ove godine na sajmu izlaže 77 hrvatskih obrtnika na ukupnoj izložbenoj površini od 270 četvornih metara, što je rekordan broj u posljednjih devet godina koliko hrvatski obrtnici organizirano nastupaju na tom sajmu, kazao je predsjednik HOK-a Stjepan Šafran. Najavio je kako će iduće godine izložbena površina biti povećana na 400 četvornih metara, budući su se izlaganja na sajmu pokazala učinkovitima. Naime, prema anketama HOK-a, oko sto hrvatskih obrtnika nakon sajma u Muenchenu sklopilo je ugovore o proizvodnji s inozemnim partnerima. Cilj hrvatskih obrtnika je da djelomično dosegnu mjesto kakvo imaju obrtnici u Bavarskoj, budući da oni ostvaruju 20 posto BDP-a, a u obrtničkim radionicama rado osam do devet ljudi, dok je kod nas prosjek zaposlenih po radionici tek 1,2 do 1,3 radnika. Hrvatski obrtnici u Muenchenu izlažu proizvode od metala, opremu za prehrambenu i kemijsku industriju te proizvode od plastične mase, gume i dr. Među brojnim izloženim proizvodima ističu se i inovacije hrvatskih inovatora. Na ovogodišnjem Muenchenskom sajmu izlaže 1.900 izlagača iz 45 zemalja, na ukupnoj površini od 140.000 četvornih metara zatvorenog te 8.000 metara otvorenog prostora. IDUĆEG TJEDNA HRVATSKA TURISTIČKA PONUDA NA SAJMOVIMA U SARAJEVU I PARIZU Hrvatska turistička zajednica (HTZ) je od početka ove godine nastupila na 33 inozemna sajma, a tijekom idućeg tjedna hrvatsku turističku ponudu predstavit će na sarajevskom sajmu "Interturs" te Međunraodnom turističkom sajmu u Parizu, izvijestili su iz Glavnog ureda HTZ-a. Sarajevski međunarodni turistički sajam "Interturs" održava se od 13. do 16. ožujka, a turističku ponudu predstavit će 50 izlagača iz deset zemalja. Na Međunarodnom turističkom sajmu u Parizu koji se održava od 15. do 18. ožujka na 20 tisuća četvornih metara nastupit će 600 izlagača iz 84 zemlje. POREČ - SVEČANO OTVOREN "PROMOHOTEL" U Poreču je u srijedu svečano otvoren tradicionalni međunarodni sajam opreme za turizam i ugostiteljstvo "Promohotel" koji je okupio stotinjak izlagača iz Hrvatske, Slovenije i Italije. Sajam je otvorio pročelnik upravnog odjela za turizam Istarske županije Branko Curić koji je istaknuo da su najave za ovogodišnju turističku sezonu više nego dobre pa su i sami izlagači uvjereni da će sklopiti dobre poslove za što je Promohotel izvrsna prigoda. "Promohotel se počeo održavati 1993. i opstao je u najtežim godinama za hrvatski turizam. Bio je mjesto gdje su se najpoznatiji turistički gospodarstvenici jednom na godinu mogli sastati i dogovoriti investicije", izjavio je pročelnik Branko Curić. Već tradicionalno i ove je godine najviše izlagača na oko 1500 četvornih metara stiglo iz kontinentalne Hrvatske. U SPLITU OTVOREN SAJAM "GAST 2001." Na Žnjanskom platou u Splitu u srijedu je otvoren 6. sajam pića, prehrane i ugostiteljske opreme "Gast 2001". Sajam se prostire na oko 4,5 tisuće četvornih metara zatvorenog prostora pod šatorom. Na 134 štanda predstavlja se oko 450 proizvođača iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije, Češke i Bosne i Hercegovine. Izlagači su uglavnom mali i srednji poduzetnici koji bi trebali biti glavni pokretači hrvatskog gospodarstva, rečeno je na svečanom otvaranju. OSJEČKI PROLJETNI SAJAM OD 8. DO 11. OŽUJKA Osječki Proljetni sajam poljoprivrede, prehrane i obrtništva održat će se od 8. do 11. ožujka, a okupit će 58 izlagača iz Hrvatske i SR Jugoslavije. Osim izložbe poljoprivrednih strojeva i alata, sjemenja i sadnica, održat će se predavanja o ekološkoj poljoprivredi, mjerama za sprječavanje kravljeg ludila u Hrvatskoj te okrugli stol o proizvodnji meda i pčelinjih proizvoda u uvjetima članstva Hrvatske u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Pokrovitelji su sajma Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH i osječko Gradsko poglavarstvo. NATJEČAJ ZA IZBOR PODUZETNIKA HRVATSKE ZA 2001. GODINU Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR), Hrvatskom garancijskom agencijom i Hrvatskim savezom inovatora pokrenulo je natječaj za poduzetnika, odnosno poduzetnicu Hrvatske za 2001. godinu u malom gospodarstvu, pod nazivom "Pokažite svoju vrijednost". Natječaj je namijenjen poduzetnicima koji su pokrenuli posao, kako se navodi, u turbulentnom tranzicijskom okruženju te i dalje uspješno posluju. Uvjeti za odabir poduzetnika godine su obavljanje djelatnosti s ukupnim prometom manjim od 40 milijuna kuna, odnosno zapošljavanje manje od 250 djelatnika; poslovanje ili izvoz u europske ili druge zemlje te uspjeh postignut u međunarodnom okruženju. Pokrovitelj prve nagrade, u vrijednosti od 30 tisuća kuna, koja će biti dodijeljena za uvođenje ISO standarda ili za marketinške aktivnosti po izboru pobjednika, je Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo. HBOR je pokrovitelj druge nagrade, čija je vrijednost 15 tisuća kuna, koje poduzetnik treba utrošiti u pokrivanje troškova jednog predstavljanja na sajmu po izboru, dok će isti iznos Hrvatska garancijska agencija dodijeliti, također kao drugu nagradu, izabranom poduzetniku za pomoć u izradi stručnog elaborata po izboru osvajača nagrade. Krajnji rok za podnošenje prijava za izbor je 7. svibnja ove godine, a tri najuspješnija poduzetnika bit će predstavljena i nagrađena na 5. Savjetovanju o malom gospodarstvu, koje će se 7. i 8. lipnja održati u Šibeniku. 10. POSEBAN PRILOG HRVATSKA EKO-POLJOPRIVREDA MEĐU ZADNJIMA U EUROPI, UPOZORAVAJU STRUČNJACI Hrvatska na samo 12,5 hektara poljoprivredne površine uzgaja ekološku hranu i po tome je među zadnjima u Europi, upozoravaju stručnjaci. "To su vrlo male površine, gotovo zanemarive", kaže stručnjak za ekološku poljoprivredu Darko Znaor. Od 3,2 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, Hrvatska ima samo 12,5 hektara pod ekološkom proizvodnjom, usklađenih sa zakonom Europske unije, i to je ono što se u ovom trenutku može izvesti u zapadnu Europu. Dok u Hrvatskoj 16 proizvođača ima svjetski priznati certifikat za ekološku poljoprivrednu proizvodnju, Slovenija ima 10.000 hektara i 600 proizvođača. Pod ekološkom proizvodnjom Italija ima milijun hektara (oko sedam posto ukupne poljoprivredne površine) i 60.000 proizvođača. Njemačka ima 700.000 hektara i 15.000 proizvođača, a njezina vlada planira do 2010. preusmjeriti 20 posto poljoprivredne površine na ekološku proizvodnju. Austrija ima 300.000 hektara, ili 10 posto od ukupne poljoprivredne površine, te 25.000 eko-proizvođača. "Hrvatska nema strategiju za ekološku poljoprivrednu proizvodnju, jer vlast za nju i nije istinski zainteresirana", tvrdi Znaor, koji je u Nizozemskoj magistrirao iz područja ekološke proizvodnje.Hrvatski sabor prihvatio je nedavno Zakon o eko-proizvodnji kojim bi se, nakon što Ministarstvo poljoprivrede u roku tri mjeseca donese podzakonske akte, odredilo parametre za eko-proizvodnju. Znaor, međutim, sumnja da će zakon zaživjeti, s obzirom da Hrvatska ima premalo stručnjaka koji bi u tako kratkom roku mogli donijeti podzakonske akte. Hrvatska je prošle godine za potporu ekološkoj poljoprivredi izdvojila oko 1,2 milijuna kuna, odnosno 0,4 kune po hektaru. Slovenija izdvaja 500 njemačkih maraka po hektaru pašnjaka, 750 za ratarske kulture i 1.300 po hektaru za proizvodnju ekološkog voća, povrća i vina. Znaor kaže da bi u strategiju za eko-proizvodnju trebalo uključiti i ekonomski isplative instrumente, mjere koje bi kočile razvitak konvencionalne poljoprivrede (upotrebu pesticida i mineralnog gnojiva) te široku kampanju obrazovanja potrošača. Italija je, primjerice, uvela "zeleni porez" na pesticide, jer onečišćuju tlo, vodu i zrak te predstavljaju potencijalnu opasnost u hrani. Novac prikupljen od toga poreza država ulaže u stimuliranje eko- proizvodnje.