RIJEKA, 8. ožujka (Hina) - Hrvatska Vlada predložit će Hrvatskomu saboru da se lokalni izbori održe 20. svibnja, izjavio je danas u Rijeci hrvatski premijer na sjednici Vlade posvećenoj decentralizaciji.
RIJEKA, 8. ožujka (Hina) - Hrvatska Vlada predložit će Hrvatskomu
saboru da se lokalni izbori održe 20. svibnja, izjavio je danas u
Rijeci hrvatski premijer na sjednici Vlade posvećenoj
decentralizaciji.#L#
Prijedlog datuma izbora proizlazi iz prijedloga izmjena Zakona o
izboru članova predstavničkih tijela lokalne samouprave kojima bi
se jasno utvrdilo vrijeme lokalnih izbora.
Vladin je prijedlog da to bude treća nedjelja u svibnju, svake
četvrte godine. To znači da bi se ovogodišnji lokalni izbori
održali 20. svibnja, izjavio je premijer Ivica Račan.
U tom zakonskom tekstu Vlada predlaže da se lokalni izbori, umjesto
sadašnjeg mješovitog, provedu po čistom razmjernom izbornom
sustavu.
Izborni prag pri tome bi bio jedinstven - pet posto, neovisno radi
li se o listi jedne stranke ili koalicije. To bi ujedno bio i prag za
naknadu troškova izborne promidžbe.
U paketu sedam zakonskih prijedloga kojima bi se ušlo u
decentralizaciju posebnu pozornost članova Vlade pobudio je zakon
koji propisuje financiranje lokalnih jedinica.
Fiskalni trošak decentralizacije osnovnog i srednjeg školstva,
zdravstva, socijale i kulture na godišnjoj razini iznosi 1,7
milijardi kuna.
Kako bi se s decentralizacijom krenulo 1. srpnja to znači da bi se do
kraja godine iz državnog u proračune lokalnih jedinica trebalo
'spustiti' 878 milijuna kuna, rekao je ministar financija Mato
Crkvenac.
Za financiranje obveza koje bi se s državne spustile na lokalnu
razinu, zakonski prijedlog predviđa i drugačiju raspodjelu prihoda
od poreza na dohodak. Tako bi se udio županija u tom porezu sa
sadašnjih osam posto povećao na 31 posto, Zagreba sa 45 na 50, a
gradova sa 32 na 40 posto. Uveo bi se i fond izravnanja iz kojega bi
se osigurala sredstva financijski slabijim lokalnim jedinicama.
Od ukupno 1,7 milijardi koje bi se s države prenijele na lokalnu
razinu čak 586 milijuna išlo bi preko toga fonda, rekao je
Crkvenac.
Lokalnim zajednicama omogućilo bi se i uvođenje novih poreza i to na
neobrađeno poljoprivredno zemljište i neiskorištene poduzetničke
nekretnine, a svaki bi grad ili općina imali i mogućnost uvođenja
prireza na porez na dohodak, a razradit će se i uvođenje spomeničke
rente.
Ako Sabor prihvati Vladin prijedlog da se gradom smatraju samo
mjesta sa deset i više tisuća stanovnika mnogi hrvatski gradovi
izgubili bi taj status. Novina je to sadržana u zakonskom
prijedlogu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojom
se također predlaže da župana bira županijska skupština, a da se
država ne upliće u taj izbor. Župan bi bio lokalni samoupravni
dužnosnik, male bi općine mogle imati načelnika i njegova zamjenika
bez da formiraju poglavarstvo, a pročelnici odjela birali bi se
javnim natječajem i ne bi mogli biti članovi poglavarstva, neke su
od zakonskih novina.
Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević upozorava da će se nakon
zakonskog prijedloga pojaviti brojna pitanja, npr. zašto se Vlada
nije odlučila za neposredan gradonačelnika i načelnika. Plan je da
se nakon promjene teritorijalnog ustroja predloži nekoliko modela
upravljanja lokalnim jedinicama, a da se svaka svojim statutom
odluči za jedan model, rekao je.
"Ovo nije zadnja riječ struke, a ni ove Vlade", poručio je
Ivanišević. Premijer je dodao kako je riječ o prvoj fazi
decentralizacije. "Imamo namjeru taj posao dovršiti tijekom
mandata ove Vlade", naglasio je.
Vlada je danas prihvatila i konkretne korake decentralizacije u
zdravstvenom osiguranju, socijalnoj skrbi, srednjem školstvu i
upravljanju javnim ustanovama u kulturi.
Tako se izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti predlaže
prenošenje financiranja zdravstvene zaštite neosiguranih osoba i
poljoprivrednika sa 65 godina s države na županije.
Decentralizacija u socijalnoj skrbi ove bi godine zahvatila centre
za socijalnu skrb, iduće godine domove za stare i nemoćne, dok bi
2003. trebao saživjeti novi sustav socijalne skrbi.
Ovlasti lokalnih zajednica u imenovanju ravnatelja osnovna su
značajka predloženih izmjena Zakona o upravljanju ustanova u
kulturi i Zakona o srednjem školstvu.
Ravnatelji srednjih škola tako bi se birali javnim natječajima, a
ne bi ih potvrđivao ministar, nego školski odbori. U financiranju
srednjih škola po predloženom modelu država bi financirala 80 posto
troškova (plaće, kapitalnu izgradnju) i lokalne jedinice oko 20
posto (oprema i slično).
(Hina) bm/bn mc