ZAGREB, 7. ožujka (Hina) - Paket zakona s kojima bi od 1. srpnja Hrvatska odlučnije krenula u decentralizaciju naći će se sutra pred hrvatskom Vladom na tematskoj sjednici u Rijeci.
ZAGREB, 7. ožujka (Hina) - Paket zakona s kojima bi od 1. srpnja
Hrvatska odlučnije krenula u decentralizaciju naći će se sutra pred
hrvatskom Vladom na tematskoj sjednici u Rijeci. #L#
Više prava lokalnim jedinicama Vlada namjerava dati mijenjajući
čak sedam zakona koji uređuju samu lokalnu i područnu (regionalnu )
samoupravu, način njihova financiranja, izbor članova lokalnih
predstavničkih tijela, te zdravstveno osiguranje, socijalnu skrb,
srednje školstvo, javne ustanove u kulturi. Svi su ti zakoni
okrenuti jačanju lokalne i regionalne samouprave i to širenjem
kruga njihovih poslova, višim stupnjem samostalnosti u odnosu na
središnju vlast i upravu.
Prijedlog je Vlade da općine i gradovi i nadalje ostanu jedinice
lokalne samouprave, dok bi županije bile jedinice područne
(regionalne) samouprave.
Novina je da bi grad moglo biti mjesto s više od 10.000 stanovnika,
ili ono u kojem je sjedište županije. Kao oblik mjesne samouprave u
gradovima bi se mogle ustrojiti gradske četvrti ili kotarevi.
Zakoni jasno odvajaju poslove koji su u nadležnosti općina i
gradova te županija. Novina je i da članovi poglavarstva ne bi više
mogli biti pročelnici odjela, već bi se oni birali javnim
natječajem i bili lokalni službenici, a ne kao sada dužnosnici.
Veći broj poslova u nadležnosti lokalne i područne (regionalne)
samouprave zahtijeva i promjenu dosadašnjeg načina njihova
financiranja. Uz definiranje posebnih poreza, promjene predviđaju
drugačiju raspodjelu poreza na dohodak. Udio županija u tom bi se
"kolaču" sa sadašnjih 8 posto povećao na 31 posto, Zagreba sa 45 na
50 posto, a gradova sa 32 na 40 posto. No, kako je već sada jasno da
neke jedinice neće moći pokrivati svoje povećane izdatke, ideja je
da se za takve iz poreza na dohodak dio izdvaja u poseban fond za
izravnanje. U taj bi se fond izdvajalo 10 posto za povećane obveze
županija, te 3 posto za decentralizirane funkcije gradova.
Definiraju se i posebni županijski porezi - na nasljedstvo i
darove, na cestovna motorna vozila, plovila, automate za zabavne
igre i priređivanje različitih priredbi i zabavnih igara. Novine su
i davanje mogućnosti svim općinama i gradovima da propišu prirez na
porez na dohodak (koji bi mogao biti do 30 posto za općine, odnosno
za Zagreb do 60 posto), te uvođenje poreza na neobrađeno
poljoprivredno zemljište, neiskorištene poduzetničke nekretnine.
Kao i do sada općine i gradovi proračune bi punili iz poreza na
potrošnju, kuće za odmor, tvrtke, na korištenje javnih površina.
Novi sustav financiranja županija, gradova i općina državni bi
proračun ostavio "tanjim" za oko 1,6 milijardi kuna. Značajna
sredstva država bi "izgubila" i spuštanjem dijela nadležnosti za
zdravstvo i socijalu, srednje školstvo i kulturu. Vladine su
procjene da bi decentralizacija u zdravstvu značila odlijevanje
325 milijuna kuna iz državnog proračuna u lokalne jedinice, u
socijalnoj skrbi oko 1,5 milijardi.
Tematska sjednica o decentralizaciji treća je, nakon Vukovara i
Bjelovara, koju Račanova Vlada održava izvan Zagreba.
(Hina) bn/bm az